VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini će nakon rata s Rusijom biti potreban plan obnove sličan onome koji su SAD ponudile Evropi nakon Drugog svetskog rata, rekao je evropski komesar za budžet Johanes Han.

    SAD su u okviru posleratnog Maršalovog plana izdvojile današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Evropi.

    “Ono što treba da učinimo za Ukrajinu je moderni Maršalov plan”, rekao je Han novinarima, preneo je Rojters. Dodao je da će to pomoći brzoj obnovi Ukrajine i njenom bržem približavanju Evropskoj uniji. Kijev je poslao zvaničnu prijavu za članstvo u 27-članom evropskom bloku.

    Taj proces je dugotrajan i u mirnodopska vremena, a rat koji besni Ukrajinom učinio ga je praktično nemogućim, ocenjuje Rojters.

    Han nije precizirao koliko će novca biti potrebno, ali je rekao da teret obnove Ukrajine ne bi smela snositi samo Evropska unija, nego bi u tome trebalo da učestvuju članice grupe G20, uključujući Rusiju.

  • Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Njujork tajms potvrdio je autentičnost snimka na kojem se vidi kako ukrajinska vojska ubija ranjene ruske vojnike, prenosi TAS S.

    “Na video snimku objavljenom na internetu u ponedeljak, koji je potvrdio Njujork tajms vidi se kako grupa ukrajinskih vojnika ubija zarobljene pripadnike ruske vojske ispred sela zapadno od Kijeva”, navodi američki list.

    Na snimku se vidi kako ukrajinski vojnici ispaljuju nekoliko hitaca u, verovatno, ruskog vojnika koji leži na putu i daje znake života.

    U blizini se može videti nekoliko tela, verovatno ubijenih, a kako navodi Njujork tajms, snimak je od 30. marta kada su Ukrajinci na tom mestu iz zasede napali ruski konvoj, prenosi TAS S.

  • Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat je jednoglasno odobrio uvođenje Land-Lease programa za Ukrajinu. Ovim je oživljena mjera koja je u Drugom svjetskom ratu odigrala ključnu ulogu u podršci Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu da se odbrane od nacističke Njemačke.

    Ova mjera bi omogućila Sjedinjenim Američkim Državama da efikasnije i brže u Ukrajinu šalje oružje i druge materijale neophodne za vođenje rata.

    Land-lease program je napravljen u toku Drugog svjetskog rata i historičari ga posmatraju kao odluku koja je promijenila tok rata. Ovom odlukom su Sjedinjene Američke Države bile u mogućnosti da brzo naoružaju saveznike u toku rata.

    Aktivacija ovog programa, koji je zadnji put korišten u toku Drugog svjetskog rata je pokazatelj da SAD i saveznici u Evropi smatraju da ruska invazija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za liberalni poredak, prenosi Politico.

    Također, ovo je pokazatelj da su zapadne države počele vjerovati da Ukrajina može pobjediti u ratu. Američki kongres je nedavno odobrio zakon koji osigurava 14 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći za Ukrajinu, a od 24. februara već je isporučeno pomoći za Ukrajinu u iznosu od 1,7 milijardi dolara.

    Zakon o Land-Leasu za odbranu demokratije Ukrajine, ubrzao bi prijenos kritične vojne opreme i drugih kritičnih zaliha u Ukrajinu smanjenjem birokratske procedure. U principu omogućava poklanjanje vojne opreme uz odrednicu da će država koja prima opremu, to platit kasnije.

    Nije poznato hoće li Zastupnički dom u Kongresu SAD-a, usvojiti ovaj zakon u četvrtak prije dvosedmične pauze u zasjedanju.

  • Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Premijer Mađarske Viktor Orban je jučer, 6. aprila, izjavio da će njegova država blokirati bilo koji pokušaj Evropske unije da onemogući uvoz nafte i plina iz Rusije.

    Smatra da Rusija jeste kriva za rat u Ukrajini te ju je nazvao agresorom. Osudio je zločine koji se čine u Ukrajini te je pozvao da se oni istraže. Saglasan je i s tim da je jedinstvo važno za Evropsku uniju.

    Međutim, kako je kazao, sankcionisanje ruskog energetskog sektora, kojeg čine i nafta i plin, je crvena linija. Prema njegovim riječima, to bi ubilo Mađarsku te značajno nanijelo štetu evropskoj ekonomiji.

    Orban je pozvao EU da poduzme mjere protiv poskupljenja potrepština izazvanih poskupljenjem energenata. Ukazao je da je Mađarska spremna kupovati od Rusije energente u rubljama ako to od nje bude tražila.

    Izjavio je da je ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i kancelara Njemačke Olafa Scholza pozvao na sastanak u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućnosti prekida rata u Ukrajini. Istakao je da Putin ima određene uslove kako bi se taj sastanak i desio.

    Mađarskom premijeru nisu prihvatljive ni kritike od Zelenskog na račun Zapada kojem je zamjerio to da Ukrajini ne šalje dovoljno oružja. Ponovio je da Mađarska neće slati oružje. Zelenskom je poručio da mu je “loša navika” to što svima govori šta trebaju raditi. Pozvao ga je da to ne čini.

    Orbanova radikalno desna stranka Fidesz je na parlamentarnim izborima 3. aprila uvjerljivo pobijedila – dobila je 53 posto glasova. Time je Orban osigurao četvrti premijerski mandat, prenosi Euronews.

  • Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je zapadnim zemljama kakav će biti ruski odgovor ukoliko odluče zatvarati njihove ambasade, nakon što je veliki broj država odlučio protjerati ruske diplomate.

    Zaharova je poručila da smatra da zapadne zemlje neće zatvarati ruske ambasade zbog straha od recipročnih mjera.

    “Oni neće stavljati katanac na ambasade Rusije, jer će onda vidjeti katanac na svojim ambasadama”, rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, zemlje koje su protjerale ruske diplomate dobit će odgovor, koji će biti težak i u korist Rusije.

    Podsejćamo, pojedine zemlje EU, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju i Italiju, odlučile su ranije ove sedmice da protjeraju ruske diplomate.

  • Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Zapadne sankcije otvaraju nove mogućnosti pred Bjelorusijom i Rusijom, poručio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku Savjeta bezbjednosti.

    “Tačno je da se pred našim zemljama otvaraju nove mogućnosti. Zapadne kompanije su oslobodile velika tržišna udubljenja u Bjelorusiji i Rusiji, koje sada treba da popunimo. Pitanje je šta nas je ranije spriječilo da to uradimo, da li su to lobisti, konkurencija ili korupcija?,” zapitao se bjeloruski predsjednik, prenijela je agencija Belta.

    Izrazio je uvjerenost da je Zapad u svakom slučaju bio odlučan po pitanju uvođenja sankcija Bjelorusiji.

    “Brzina i jačina sankcija govore da su one temeljno i dugo planirane. Sasvim je jasno da je trebalo da se uvedu bez obzira na rusko-ukrajinske odnose. Ove sankcije bi u svakom slučaju bile uvedene,” ocijenio je Lukašenko, prenosi agencija TASS.

  • “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    Doba saradnje s Rusijom je gotovo, izjavila je britanska ministarka spoljnih poslova Elizabet Tras na radnoj večeri ministara spoljnih poslova u Briselu, saopštio je britanski Forin ofis.

    Tras je rekla njenim kolegama iz NATO da je “Sporazum između NATO i Rusije mrtav” i da je vrijeme da se odbaci zastarjeli pristup u ondosu s Rusijom, prenio je CNN.

    Aktom, potpisanim 1997. godine, smatra se da NATO alijansa i Rusija ne gledaju jedna na drugu kao neprijatelja, prema originalnom dokumentu.

    “Potreban nam je novi pristup bezbjednosti u Evropi koji se bazira na odbranu, odvraćanje i otpornost”, kazala je ona.

    Tras je naglasila da NATO ne može da dopusti “bezbjednosne vakuume” na istočnim granicama Alijanse i da bi trebalo da ponovo razmisli o podršci zemljama “uhvaćenim u mrežu ruskog uticaja”, kao što su Gruzija, Moldavija, Švedska i Finska.

    Ona je takođe apelovala na partnere da pojačaju sankcije i naoružaju Ukrajinu “brzo i odlučno, kako bi se osigurao neuspjeh Putina”.

  • Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je članice Alijanse da obezbijede još oružja za Ukrajinu, i to ne samo odbrambeno protivtenkovsko i protivavionsko naoružanje.

    Pozvao sam saveznike da pruže dodatnu podršku brojnim različitim vrstama sistema lakog, ali i težeg naoružanja – rekao je Stoltenberg u Briselu, gdje se danas sastaju ministri odbrane NATO.

    On je istakao da oružje Ukrajini isporučuju članice NATO, a ne Alijansa kao organizacija, te da bi saveznici mogli da učine više za Kijev.

    Stoltenberg je ocijenio da Ukrajina “vodi odbrambeni rat”, te da razlika u defanzivnom i ofanzivnom oružju “zapravo nema stvarno značenje”, javio je AP.

    eneralni sekretar napomenuo je da je važno i to da NATO ne bude uvučen u širi sukob sa Rusijom.

    – NATO ne šalje vojsku da bude na terenu. Imamo i tu odgovornost da spriječimo da se sukobi prošire dalje od Ukrajine i postanu još smrtonosniji, opasniji i destruktivniji – naglasio je Stoltenberg.

  • Ruski general: U Ukrajini 30 bioloških laboratorija

    Ruski general: U Ukrajini 30 bioloških laboratorija

    Ukrajinsku mrežu bioloških laboratorija, napravljenih da izvode istraživanja i nadgledaju biološku situaciju, čini 30 objekata i 14 naseljenih lokacija, izjavio je danas načelnik snaga za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije general-potpukovnik Igor Kirilov.

    “Mreža bioloških laboratorija od 30 objekata napravljena je u Ukrajini da izvode i nadgledaju biološku situaciju”, kazao je Kirilov.

    On je ukazao da se to može potvrditi registracionom karticom visokog zvaničnika ukrajinske vlade Viktora Polišcuka.

  • EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    Diplomate EU nisu uspjele da odobre nove sankcije protiv Rusije koje je predložila Evropska komisija jer treba riješiti tehnička pitanja, uključujući da li zabrana uvoza uglja utiče na postojeće ugovore, rekli su danas izvori.

    Evropska komisija juče je predložila zabranu uvoza svih vrsta uglja iz Rusije, u sklopu šireg paketa mjera kojim se dodatno zabranjuje trgovina sa Moskvom.

    Izvori upoznati o razgovorima rekli su agenciji Rojters da sankcije treba da odobre članice EU, ali da su zabrinutosti iznesene tokom sastanka predstavnika evropskog bloka.

    Prema navodima izvora, jedno od ključnih pitanja postavila je Njemačka koja je u EU najveći uvoznik ruskog uglja.

    “Berlin traži pojašnjenje da li će zabrana za uvoz uglja uticati na postojeće ugovore ili samo na buduće dogovore”, ističu izvori.

    Analitičari navode da, ukoliko bi se zabrana odnosila na nove ugovore, Rusija bi mogla da još dug period izvozi ugalj u EU.

    Njemačka je prethodno blokirala pokušaje EU da zabrani uvoz ruskog uglja.

    Evropska komisija je predložila smanjenje perioda od 90 dana za postojeće ugovore za ugalj.

    Nije poznato kako će ovo pitanje biti riješeno, mada su diplomate izrazile optimizam zbog mogućnosti da će na sutrašnjem sastanku predstavnika članica EU biti ostvaren kompromis.

    Članice EU su kritikovale način na koji su mjere iznesene jer je predsjednik Ursula fon der Lajen obavijestila medije prije nego razgovora sa članicama bloka.