VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • “Brisel ne može da očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji”

    “Brisel ne može da očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji”

    Brisel ne može da očekuje da Srbija prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje, kaže Aleksandar Vulin, predsjednik Pokreta socijalista i ministar policije Srbije.

    Brisel od Srbije može da očekuje da će Srbija čuvati svoju vojnu neutralnost. Brisel može da očekuje od Srbije da će Srbija voditi računa o svojim interesima i da će svoje odluke donositi samostalno. Brisel može da očekuje od Srbije da će poštovati međunarodno pravo i nepovredivost granica, što je mnogo više nego što Srbija može da očekuje od Brisela – kaže Vulin.

    Odgovarajući na izjavu Petera Stana da Brisel očekuje od Srbije da se uskladi sa sankcijama EU Rusiji ili uvede slične nacionalne mjere zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao i da će EU donositi važne odluke za Srbiju na osnovu privrženosti Beograda vrijednostima i principima Unije, Vulin poručuje da Brisel ne može da očekuje da će Srbija uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i da će zaboraviti da je Rusija uvijek bila uz Srbiju u svakom teškom trenutku.

    – Brisel ne može da očekuje od Srbije da prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje – rekao je Vulin.

  • Peskov: Glasanje Srbije i Mađarske u UN-u je primjer prinude na rusofobiju

    Peskov: Glasanje Srbije i Mađarske u UN-u je primjer prinude na rusofobiju

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je podrška Srbije i Mađarske odluci da se Rusija izbaci iz članstva Vijeća UN-a za ljudska prava zapravo primjer prinude na rusofobiju.

    “To nije pitanje razumijevanja i praštanja prijateljskim zemljama koje su glasale ‘za’, to je pitanje pritiska bez presedana kako bi se izazvala rusofobija. Takav pritisak trpe sve zemlje koje pokušavaju na sve načine da vode izbalansiranu politiku. Mi to razumijemo”, rekao je Peskov.

    Generalna skupština UN-a suspendovala je Rusiju iz Vijeća za ljudska prava, a nacrt rezolucije, koju su predložile SAD i druge zapadne države, podržale su 93 zemlje, dok su protiv bile 24 države, a uzdržanih 58.

    Među onima koji su bili “za” su i sve zemlje našeg regiona uključujući Srbiju, koja se do sada uvijek trudila držati po strani u osudi ruske agresije na Ukrajinu.

    U nacrtu Rezolucije, 193-člana Opće skupštine izrazila je “ozbiljnu zabrinutost zbog tekuće krize ljudskih prava i humanitarne krize u Ukrajini”, posebno zbog izvještaja o ruskom kršenju prava. Upravo to kršenje ljudskih prava koje su počinili ruski vojnici formalni je razlog za izbacivanje Rusije.

    Prije glasanja u UN-u ukrajinski ambasador Sergij Kislitsja je optužio Rusiju za “stravična” kršenja ljudskih prava te govorio o masakru u Buči, gradu kod Kijeva u kojem su, optužuje Ukrajina, Rusi pobili na desetke civila.

    Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev je izjavio da sumnja da će Vijeće UN za ljudska prava još dugo opstati poslije odluke o suspenziji Rusije.

  • Rusko Ministarstvo objavilo detalje: Evo šta Kijev planira

    Rusko Ministarstvo objavilo detalje: Evo šta Kijev planira

    Kijevski režim priprema novu provokaciju kako bi optužio Rusiju za masovno ubistvo civila u naselju Irpen u Kijevskoj oblasti.

    To je izjavio portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

    Kako je rekao, pripadnici ukrajinske bezbednosne službe (SBU) nameravaju da prebace u Irpen tela poginulih ljudi od ukrajinskih granata koje će potom predstaviti novinarima kao ubijene ruske vojnike koji su u taj grad stigli da ubijaju civile.

    “Nameravaju da dovezu tela iz gradske mrtvačnice u podrum jedne zgrade na istoku Irpena, a zatim će u obližnjoj šumi biti izvedena inscenirana akcija uništavanja ruske obaveštajne grupacije koja je navodno u taj grad stigla da ubija svedoke ruskih ratnih zločina”, precizirao je on.

    Pritom, kao dokaz će novinarima biti prikazana tela još ranije ubijenih ruskih vojnika od strane ukrajinskih ekstremista.

    Konašenkov je rekao i da je ova “cinična inscenirana akcija” organizovana kako bi potom bila emitovana na zapadnim medijima.

  • Moskva navodi da je locirala odakle je izveden napad

    Moskva navodi da je locirala odakle je izveden napad

    Napad taktičkim raketnim sistemom “Točka U” na Kramatorsk izvela je ukrajinska vojska iz područja naseljenog mesta Dobropolje, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    “Prema preciziranim podacima, napad na železnicku stanicu u Kramatorsku izvela je raketna divizija Oružanih snaga Ukrajine iz podrucja naseljenog mesta Dobropolje koje se nalazi 45 kilometara jugozapadno od grada”, navodi Ministarstvo.

  • Porastao procenat Rusa koji vjeruju Putinu

    Porastao procenat Rusa koji vjeruju Putinu

    Procenat Rusa koji vjeruju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu porastao je na 81,6 odsto sa 67,2 procenata prije nego što je 24. februara naredio ulazak trupa u Ukrajinu.

    To su pokazali danas objavljeni podaci državne agencije za ispitivanje javnog mnjenja VTsIOM.

  • Rusija “bijesna” na Crnu Goru

    Rusija “bijesna” na Crnu Goru

    Moskva će adekvatno odgovoriti na nove sankcije koje joj je uvela Crna Gora, izjavio je ruski ambasador u Podgorici Vladislav Maslenjikov.

    “Bezuslovno pridruživanje Crnogoraca svim odlukama Evropske unije o sankcijama, počev od 2014. godine, teško da se može smatrati prijateljskim korakom. Mislim da će i današnja odluka crnogorske vlade takođe biti propraćena adekvatnim odgovorom”, rekao je ambasador za TV kanal “Rusija 24”.

    On je pojasnio da će, po pravilu, uslediti recipročan, ali možda i asimetričan odgovor.

    Ranije su crnogorske vlasti usvojile novi paket sankcija protiv Rusije zbog situacije s Ukrajinom.

    Ambasada Rusije u Crnoj Gori sinoć je potvrdila da je od crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova dobila notu o proterivanju četvoro ruskih diplomata.

    Crnogorske vlasti su pre toga, 4. marta proglasile jednog diplomatu iz Rusije personom non grata.

    Kao odgovor na rusku specijalnu vojnu operaciju, zapadne zemlje počele su da uvode nove antiruske sankcije.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov primetio je da su to veoma ozbiljna ograničenja, ali se Rusija za njih unapred pripremala.

  • Poznato kada će biti kraj rata?

    Poznato kada će biti kraj rata?

    Specijalna vojna operacija u Ukrajini mogla bi da bude okončana u bliskoj budućnosti, izjavio je predstavnik za medije Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je za “Skaj njuz” rekao da se Rusija nada da bi u narednim danima, u bliskoj budućnosti, vojna operacija mogla ispuniti cilj ili bi sukob bio okončan pregovorima, a na insistiranje da to pojasni rekao je da je reč o bliskoj budućnosti, prenosi Tass.

    Na pitanje na osnovu čega iznosi takvu pretpostavku, Peskov je kazao „da se vojna operacija nastavlja i da se postavljeni ciljevi ostvaruju“.

    “Naporno se radi i na vojnom planu, jer operacija napreduje, a i u pregovorima sa Ukrajinom”, rekao je Peskov.

  • Rusija se oporavlja

    Rusija se oporavlja

    Iako se oporavak ruske rublje pogrešno koristi kao dokaz da Rusija izlazi na kraj sa sankcijama Zapada, postoje znaci da se finansijski sektor te zemlje oporavlja poslije početnog šoka zbog uvođenja kaznenih mjera Moskvi, piše londonski Financial Times.

    Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne finansije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i gasa nastavlja da akumulira prihode iz inostranstva.

    Ruski prihodi od nafte i gasa su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u martu zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi centralne banke, zamrznutih od Zapada.

    Iako su operacije ruske centralne banke u vezi sa deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebalo da bude u stanju da povrati “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.

    Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizovao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca sa računa u prvim danima poslije ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.

    IIF zaključuje da će Zapad, ako želi da zadrži pritisak na Rusiju, a naročito ako želi da ga pojača, morati stalno da proširuje sankije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.

    Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i gasa, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.

    Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerovatni sljedeći koraci dalje pooštravanje sankcija ruskom finansijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.

    Oni navode i da je sve manje vjerovatno da će protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim evropskim zemljama, moći da se održi duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

  • Crnogorska vlada jednoglasno usvojila paket sankcija Rusiji, evo šta podrazumijevaju

    Crnogorska vlada jednoglasno usvojila paket sankcija Rusiji, evo šta podrazumijevaju

    Komisija za politički sistem Vlade Crne Gore usvojila je danas jednoglasno paket sankcija Rusiji, iste one koji je prethodno usvojilo Vijeće Evropske unije.

    Ovo je uslijedilo nakon kritika predstavnika međunarodne zajednice zbog neprimjenjivanja restriktivnih mjera prema Rusiji, a komisijom koja je usvojila sankcije predsjedavao je potpredsjednik vlade Dritan Abazović.

    On se u objavi na zvaničnom Twitter nalogu zahvalio na saradnji svim ministrima, Vladi, Generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu, NATO-u i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

    Kako prenose podgorički mediji, Između ostalog, sankcije se odnose na 696 ruskih državljana kao i na finansijske institucije, imovinu, promet i distribuciju dobara.
    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar pozvao je jučer Crnu Goru da slijedi rukovodstvo EU i da u potpunosti primijeni sankcije na medije Russia Today (RT) i Sputnjik, zbog, kako je naveo, obmanjujućih članaka i širenja dezinformacija, kao i na ruske državljane i njihovu imovinu.

  • Vučić o glasanju u UN: Srbija je bila ucijenjena

    Vučić o glasanju u UN: Srbija je bila ucijenjena

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa Vladimirom Putinom i objasnio glasanje u UN-u za suspenziju Rusije, poručivši da je Srbija bila ucijenjena.

    Predsednik kaže da je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao dugo.

    – On je bio veoma fer. Daću vam jedan detalj iz razgovora. Pričali smo o svemu, o gasu, nafti, NIS… Razgovor je bio dobar i korektan. Nas dvojica se dugo poznajemo i ja ne mogu i neću da prihvatim pristup u kojem njega nazivaju Hitlerom i ludakom. On nije ludak, niti se ponaša histerično. Vrlo je stabilno, smireno i racionalno govorio u razgovoru sa mnom. Postigli smo značajan dio saglasnosti i to je veoma važno za Srbiju”, rekao je Vučić.

    On kaže da ga je Putin informisao oko situacije u Ukrajini i poručio da sve ide po ruskim planovima.

    “Ja sam mu rekao da to ne mora da mi govori jer je on predsjednik male zemlje koja ne može da određuje sudbinu svijeta i koja gleda da se skloni od svega, da sačuva napaćenu zemlju koja zna šta su ratovi i sankcije. Putin mi je rekao da razgovara i sa predstavnicima još manjih zemalja, čak je naveo primjer. Rekao je i da ima poseban odnos prema srpskom narodu” kazao je Vučić.

    Vučić kaže da je ponovio zaključke sa Savjeta za nacionalnu bezbednost.

    – Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji – rekao je Vučić.

    Govoreći o glasanju Srbije za izbacivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava, Vučić kaže da je Srbija bila ucijenjena. Vučić je podsjetio na odluku EU da samo do 15. maja Srbija može da uvozi naftu jer bi bila trostruko skuplja.

    – Nama lebdi “nuklearni udar” na Srbiju, a to su sankcije protiv Srbije, rekao je Vučić i dodao:

    – Srbija neće da otima rusku imovinu, čak je spremna da se odrekne prava preče kupovine u NIS.