Oznaka: Rusija

  • Baerbock jasno i glasno poručila Srbiji: Ako želite u EU podržite sankcije Rusiji

    Baerbock jasno i glasno poručila Srbiji: Ako želite u EU podržite sankcije Rusiji

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock poručila je danas nakon sjednice šefova diplomatija EU u Luksemburgu da je zbog rata u Ukrajini koji ima za cilj i podjelu Evrope važno da Evropsku uniju podrže zemlje koje su na putu ka članstvu.

    Ovo je, kako je istakla njemačka ministrica, posebno poručila Srbiji, koja bi, prema njenim riječima, trebalo da podrži vanjsku politiku Brisela, a time i sankcije za Rusiju.

    “Srbiji bih poručila ako želite postati članica, čemu težite, ključno je u ovom trenucima podržati vanjsku politiku EU i tako i sankcije”, zaključila je Baerbock.

    Dodala je da isto vrijedi i za ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje su ovih dana i sedmica pokazale jasno da svoju budućnost vide u EU, a od kojih je većina podržala sankcije EU.

    Podsjećamo, Srbija je osudila napad Rusije na Ukrajinu, ali nije podržala sankcije EU. Takođe, ruski ambasador u UN-u nedavno je glasao za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a.

  • Zelenski: Nismo spremni da se odreknemo dijela teritorije

    Zelenski: Nismo spremni da se odreknemo dijela teritorije

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da nije spreman da ustupi dio svoje zemlje Rusiji, a da zauzvrat dobije mir.

    “Nakon svega, nismo spremni da se odreknemo teritorije. Smatram da smo dovoljno dali mnogo života. Treba da ostanemo čvrsti dokle god možemo. Ali, ovo je život, razne stvari mogu da se dese”, rekao je Zelenski za “Si-Bi-Es njuz”.

    Na pitanje voditelja da li je moguće uopšte pregovarati o teritoriji, Zelenski je rekao:

    “Pa, ovo pitanje će se defintivno postaviti tokom mirovnih pregovora. Razumijemo rusku snagu. Razumijemo da je jedan od njihovih zahtjeva o kojima su uvijek pričali je priznavanje Krima kao ruske teritorije. Ja to definitivno neću priznati. I oni bi stvarno željeli da nam uzmu južne dijelove zemlje. Jasno razumijem da takva pitanja mogu biti postavljena, ukoliko bude pregovora. Ali, u startu kažemo da nismo spremni da se odreknemo naše teritorije. Da smo bili spremni, ne bi bilo rata”.

  • Zaharova: Rusija će adekvatno odgovoriti Hrvatskoj

    Zaharova: Rusija će adekvatno odgovoriti Hrvatskoj

    Rusija će na adekvatan način odgovoriti Hrvatskoj na protjerivanje 18 ruskih diplomata i šest zaposlenih u ambasadi, izjavila je danas za agenciju RIA Novosti portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Rusija ce adekvatno odgovoriti”, rekla je ona.

    Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske saopštilo da protjeruje 18 diplomata i šest administrativno-tehničkih službenika ruske ambasade iz Zagreba.

    Rusko diplomatsko predstavništvo u Hrvatskoj danas je za RIA Novosti potvrdilo da je Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske zahtijevalo da dio zaposlenih napusti tu zemlju.

    Ranije je hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić-Radman rekao da će Zagreb protjerati nekoliko ruskih diplomata u vezi sa događajima u Ukrajini.

  • Nehamer nakon sastanka sa Putinom: “Posjeta nije bila prijateljska”

    Nehamer nakon sastanka sa Putinom: “Posjeta nije bila prijateljska”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da su razgovori sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bili “veoma direktni, otvoreni i teški”.

    On je dodao da je njegova najvažnija poruka Putinu bila ta “da rat u Ukrajini mora da se završi, zato što su u ratu gubitnici na obje strane”.

    Nehamer je istakao da posjeta nije bila prijateljska, ali da je osjećao dužnost da se sastane sa Putinom.

    Kancelar je dodao da je jasno stavio do znanja Putinu da će sankcije protiv Rusije biti nastavljene, pa čak i snažnije, sve dok ljudi u Ukrajini umiru.

    Nehamer je objasnio da je njegov put u Ukrajinu, kao i sastanak sa Putinom, poslao jasan signal: sa jedne strane, solidarnost sa Ukrajinom, a sa druge strane da rat mora da se završi.

    Da podsjetimo, austrijski mediji prenijeli su ranije da su razgovori trajali oko 75 minuta, ali da se lideri nisu rukovali niti fotografisali.

    Nehamer se nakon sastanka sa Putinom vratio u austrijsku ambasadu u Moskvi.

  • Medvedev: Sada je vrijeme da Amerika zaradi pravi novac

    Medvedev: Sada je vrijeme da Amerika zaradi pravi novac

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je danas da SAD koriste borbu protiv “krvavog režima” u Rusiji kao izgovor za pristup evropskom energetskom tržištu i isporuku nafte iz škriljaca na kontinent.

    “Evropljani su se odrekli svojih ekoloških vrijednosti i prihvatili novu prljavu energiju”, rekao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je rekao da se Vašington već dugo bori za evropsko energetsko tržište i da je spreman da još dublje “zabije zube”, međutim, posljednjih godina to je u velikoj mjeri otežano programom čiste energije u Evropi i bombastičnom retorikom oko toga.

    “Sada je vrijeme da Amerika preokrene stvari i zaradi pravi novac pod izgovorom da udružuje snage u borbi protiv ’krvavog režima‘ u Rusiji snabdijevanjem Starog svijeta najprljavijom naftom i gasom na svijetu. Koga više zanimaju globalno zagrijavanje i ciljevi održivog razvoja koje su proklamovale UN?”, upitao je Medvedev.

    On je rekao da će Evropa, pošto odbacuje ruske energetske resurse, morati da se odrekne svojih zelenih ideala.

    “Nevjerovatno je kako su Evropljani, bez razmišljanja ijedne sekunde, pljunuli na sve svoje ‘nepokolebljive vrijednosti’ posljednjih decenija, na sve ‘globalne izazove i prijetnje’ i pohrlili svojoj sreći: novoj prljavoj energiji”, naveo je zvaničnik Savjeta bezbjednosti, prenio je TASS.

  • Borelj: Narednih dana očekujemo ruski napad na Donbas

    Borelj: Narednih dana očekujemo ruski napad na Donbas

    Ministri spoljnih poslova EU sastaju se danas u Lukemburgu, a fokus razgovora redovnog aprilskog Savjeta EU i ovoga puta biće na Ukrajini uz upozorenje šefa diplomatije EU Žosepa Borelja da se očekuje nova ruska ofanziva na Donbas, ali i kriza na globalnom nivou kada je riječ o energentima i hrani.

    • Plašim se da se ruske trupe koncentrišu na Istoku da bi pokrenule napad na Donbas. Ukrajinici su toga svjesni. Plašim se da će se u narednim danima pojačati ratana dejstva u Donbasu – kaže Borelj.

    Žosep Borelj je dolazeći na sastanak Savjeta EU najavio da će ministri razgovarati sa generalnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom i ukrajinskom tužiteljkom Irinom Venediktovnom o prikupljanu dokaza o ratnim zločinim počinjenim na teritoriji Ukrajine, a razmotriće se i predlog šefa dioplomatije EU da se za naoružanje ukrajinske vojske izdvoji dodatnih 500 miliona evra iz EU Instrumenta za mir.

    Iz EU pred ovaj sastanak poručuju da danas neće biti donošene odluke o novim sankcijama, uključujući i one koje se odnose na sve češće pominjani embargo na rusku naftu, ali šef diplomatije EU pred ministraski sastanak napominje da su sankcije ”uvijek na stolu”.

    Žosep Borelj dodaje da će Moldavija i Gruzija, koje će danas dobiti tzv ”Upitnik” Evropske komsije o zahtevu za kandidatski status, morati da prođu ”normalnu porceduru” kao i druge zemlje

    On dodaje da će Savjeta EU danas razgovarati i o evropskom planu za ”Globalno povezivanje” i upozorava na krizu koja se približava.

    • Razgovaraćemo o tome kako možemo da bolje sarađujemo sa partnerima širom svijeta, sa zemljama koje su naši istomišljenici, i kako da ih podržimo u krizi koja dolazi. Svako će morati da se suoči sa posljedicama ovog rata. Ne sa posljedicama sankcija, već rata u smislu povećanja cijena energenata i hrane – upozorio je Borelj.
  • “Vrijeme je da bivša kancelarka obajsni neke stvari”

    “Vrijeme je da bivša kancelarka obajsni neke stvari”

    Merkel je osudila rusku vojnu oeraciju, ali kaže da ostaje pri svojoj odluci iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u.

    Ugled Angele Merkel poslednjih je nedelja u Njemačkoj prilično narušen, piše Telegraf. “Nakon invazije na Ukrajinu, bivši ministri koji su služili u njenom mandatu, redom se odriču njezine vanjske politike”, piše list.

    “Nikad u životu nisam mislio da ćemo ući u takvu krizu s Rusijom”, rekao je Volfgang Šauble, bivši ministar financija tokom Merkelinog mandata.

    “I ja sam mislio da moramo da sarađujemo ​​s Rusijom. Danas znam: pogrešio sam, svi smo pogrešili.”

    “Suočeni smo s gorkim saznanjem”, rekao je njemački predsednik Frank Valter Štajnmajer, koji je za vreme Angele Merkel bio ministar spoljnih poslova.

    “Držali smo se izgrađenih mostova u koje Rusija više nije verovala i na koje su nas naši partneri upozoravali. Bio sam u krivu, ali nisam bio jedini”, kazao je.

    Ali žena u središtu svih tih zbivanja bila je prkosna. Merkel je dala kratku izjavu u kojoj osuđuje invaziju na Ukrajinu, no kaže da “ostaje pri svojoj odluci’ iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u.

    Osim toga, nije rekla više ništa, ostavljajući Nemačkoj da razmatra nenu ostavštinu samo nekoliko meseci nakon što je otišla u penziju kao jedan od najvećih kancelara u nemačkoj istoriji.

    “Merkelino toksično nasleđe još će dugo zaokupirati ovu zemlju”, grmio je Aleksandar Marguer, urednik konzervativnog časopisa Cicero i dugogodišnji kritičar Angele Merkel.

    Na pitanje je li Merkel totalno krivo shvatila Vladimira Putina tokom svojih 16 godina na vlasti, zamenik šefa Bundestaga iz redova CDU-a, Johan Vadelpul, rekao je da je vreme da bivša kancelarka objasni neke stvari.

    “Nadam se da će Angela Merkel uskoro pronaći vremena i prilike da detaljnije prokomentira svoju politiku prema Rusiji”, rekao je Vadepul.

    Rat u Ukrajini nije posve poništio njeno nasleđe, već je bacio neugodno svetlo na one delove njene vladavine koje bi većina Nemaca radije zaboravila.

    Postignuća zbog kojih su je slavili pre samo nekoliko meseci, i dalje su netaknuta. Bolesnu nemačku ekonomiju je pretvorila u ekonomsku snagu kakva je danas.

    Provela je Evropsku uniju kroz krizu uvođenja evra i Brexit, a blok je ostao jedinstven.

    Ali ukrajinski rat rasvijetlio je manje uspešna područja njene ostavštine.

    Bivša kancelarka bila je toliko popularna da se Olaf Šolc kandidovao kao njen naslednik uprkos tome što dolazi iz suparničke stranke. Čak je njenu čuvenu pozu uzeo kao svoj zaštitni znak.

    Ali on je u nekoliko dana nakon ruske operacije u Ukrajinu, poništio mnoge njene važne odluke.

    Napušten je projekat gasovoda Severni tok 2, kao i čitava energetska politika zbog koje je Nemačka bila zavisna od ruskog plina.

    Takođe, najavio je novo veliko ulaganje u obranu Nemačke od čak 100 milijardi evra i obećao da će Nemačka konačno ispuniti ciljeve NATO-a o vojnoj potrošnji.

    Nemački saveznici konstantno su upozoravali na opasnosti prevelike zavisnosti od ruskog plina i nemogućnost obrane tako velike dominacije.

    Ali, kritike nisu dolazile samo od strane saveznike. Volfgang Šauble, bivši ministar finansija za vreme Angele Merkel, trudio se da istakne da “nikada nije skrivao protivljenje Severnom toku”, a i nemački Zeleni bili su oštro protiv toga.

    Ipak, to nisu bila pitanja koja su dominirala nemačkom politikom. Naprotiv, bile su to stvari o kojima pristojno nemačko društvo nije želeo da govori.

    Merkel do sada nije rekla ništa o vojnoj potrošnji ili ruskom plinu, a čini se da će istorija verovatno oceniti nenu politiku pogrešnom i u jednom i u drugom slučaju.

    Očigledno je da je jedino pitanje oko kojeg se odlučila da se oglasi i brani, njena odluka da se usprotivi članstvu Ukrajine u NATO-u 2008. godine.

    Treće načelo njene politike koje se poslednjih nedelja našlo na udaru kritike je njeno smirivanje Putina zbog čega joj je ipak jedan od bivših ministara stao u obranu.

    “Ako kažete da smo pogrešno procenili agresivnost ovog čoveka, onda se slažem s vama. Ali to ne znači da je čitava politika u proteklih 20 godina bila pogrešna”, rekao je Tomas de Maizijere, ministar unutrašnjih poslova u mandatu Angele Merkel.

    “U ono su vreme ljudi znali da govore kako je Merkel previše oštra prema Putinu i Rusima. U poređenju sa s Francuskom ili Italijom, na primer, ona je s Putinom razgovarala značajno oštrije.”

    Tokom većine vremena provedenog na čelu Nemačke, Merkel je bila jedan od glavnih Putinovih sagovornika sa strane Zapada. Nikada se nije bojala suočiti s ruskom predsednikom, a jednom su čak čitavu noć raspravljali o Ukrajini.

    Ipak, morala je da igra s kartama koje je dobila. Aneksiju Krima 2014. godine, Zapad je smesta osudio, ali nije bilo mnogo volje za direktno sučeljavanje s Putinom.

    Ako je Merkel i provela sate tražeći zajednički jezik s Putinom, činila je to uz saglasnost svojih zapadnih kolega.

    Percepcija nje kao pomiriteljke, datira još iz vremena kad je 2008. godine razgovarala s tadašnjim američkim predsednikom Džordžom Bušem, koji je predlagao da se Ukrajina i Gruzija primi u NATO savez.

    Putin se suprostavio planovima saveza da dođe do, kako on to gleda, ruskog dvorišta. Uz podršku tadašnjeg francuskog predsednika Nikolasa Sarkozija, Merkel je kazala kako bi primanje tih zemalja u NATO uzrokovalo destabilizaciju u regiji.

    Činjenica da Merkel još uvek brani tu odluku, znači da i ona spada u krug onih koji smatraju da je širenje NATO-a do ruske granice, doprinelo trenutnoj krizi.

    Što bi se dogodilo da Merkel tada nije intervenisala, nikad nećemo saznati. Ali, nije sigurno da bi bez nje Ukrajina postala punopravna članica NATO-a, što dokazuje i sadašnje oklevanje saveza da interveniše.

    “Pozivam gospođu Merkel i gospodina Sarkozija da posete Buču i da vide do čega je dovelo 14 godina ustupaka Rusiji”, kazao je ovaj tjedan ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Mislili su da će odbijanjem Ukrajine, umiriti Rusiju, uveriti je da poštuje našu zemlju i normalno živi uz nas.”

  • Kadirov: Zauzećemo Kijev i ostale ukrajinske gradove

    Kadirov: Zauzećemo Kijev i ostale ukrajinske gradove

    Predsjednik Čečenske Republike Ramzan Kadirov poručio je jutros da će ruska vojska izvršiti snažnu ofanzivu, ne samo na lučki grad Mariupolj, već i Kijev kao i ostale ukrajinske gradove.

    “Biće napada na Mariupolj i na ostala mjesta, gradove, sela”, rekao je Kadirov u videosnimku objavljenom na Telegramu.

    Kadirov dodaje i da će prvo u potpunosti “osloboditi” regije Lugansk i Donjeck, a potom zauzeti glavni grad Kijev.

    Kadirova su SAD i Evropska unija više puta optuživale za kršenje prava, što on negira.

    On je sebe često opisivao kao “pješačkog vojnika” ruskog predsjednika, a svjetski mediji su ga u više navrata nazivali i svojevrsnim glasnogovornikom lika i dijela Vladimira Putina.

    Ranije je Moskva vodila dva rata sa separatistima u Čečeniji, pretežno muslimanskoj regiji na jugu Rusije, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Od tada je uložila ogromne sume novca u region da ga obnovi i dala Kadirovu veliku autonomiju.

  • Na istorijski maksimum: Rusija podigla porez na izvoz pšenice

    Na istorijski maksimum: Rusija podigla porez na izvoz pšenice

    Rusija je podigla porez na izvoz pšenice na istorijski maksimum, carina će po prvi put ikada premašiti 100 dolara po toni.

    Rusija je povećala porez na izvoz pšenice na 101,4 dolara od 13. do 19. aprila, saopštilo je u petak Ministarstvo poljoprivrede zemlje.

    Ovo je prvi put da je Rusija podigla izvoznu carinu na pšenicu na preko 100 dolara, prenose mediji.

    Namet je bio u porastu četiri nedjelje zaredom nakon što je padao devet nedjelja prije toga.

    Ministarstvo je takođe podiglo izvoznu taksu na ječam i kukuruz na 75,4 i 70,6 dolara po toni, respektivno.

    Prema riječima Aleksandra Korbuta, potpredsjednika Ruskog žitnog saveza, izvozne carine ruskog žita će vjerovatno rasti.

  • Ukrajina zvanično prekinula trgovinske odnose sa Rusijom

    Ukrajina zvanično prekinula trgovinske odnose sa Rusijom

    Ukrajina je zabranila kompletan uvoz iz Rusije, koja je bila jedan od njenih ključnih trgovinskih partnera prije rata sa godišnjim uvozom vrijednim oko šest milijardi dolara, i pozvala druge zemlje da isprate tu odluku i uvedu oštrije ekonomske sankcije Moskvi.

    “Danas smo zvanično objavili potpuni prekid trgovine robom sa državom agresorom”, napisala je u subotu ministarka ekonomije Julija Sviridenko na svojoj Fejsbuk stranici, prenio je Rojters.

    Od sada, nijedan proizvod Ruske Federacije neće moći da se uveze na teritoriju naše države, istakla je ona.

    Od početka ruske vojne operacije na Ukrajinu 24. februara, razmjena dobara i usluga između dvije susjedne zemlje praktično nije ni postojala, ali ovaj potez čini ukidanje uvoza zvaničnim.

    “Budžet neprijatelja neće dobiti ova sredstva, što će umanjiti njegov potencijal za finansiranje rata”, navela je Sviridenkova.

    Ovakav korak Ukrajine može da posluži kao primjer našim zapadnim partnerima i stimuliše ih da pooštre sankcije Rusiji, uključujući sprovođenje energetskog embarga i izolaciju svih ruskih banaka, naglasila je ona.