Oznaka: Rusija

  • Rusija objavila da je Mariupolj očišćen: Ostalo još samo jedno ukrajinsko uporište

    Rusija objavila da je Mariupolj očišćen: Ostalo još samo jedno ukrajinsko uporište

    Rusko ministarstvo odbrane u subotu je objavilo da je očistilo cijelo urbano područje Mariupola od ukrajinskih snaga i reklo je da je samo nekoliko boraca ostalo u čeličani Azovstal, poprištu ponovljenih sukoba.

    U online objavi, ministarstvo je reklo da su od 16. aprila ukrajinske snage u opkoljenom lučkom gradu izgubile više od 4.000 ljudi, dodala je RIA, prenosi Reuters.

    Ruske snage već nekoliko sedmica pokušavaju zauzeti crnomorsku luku.

    “Cijelo urbano područje Mariupolja potpuno je očišćeno… Ostaci ukrajinske skupine trenutno su potpuno blokirani na teritoriju metalurške tvornice Azovstal”, saopštilo je ministarstvo.

    Njihova jedina šansa da spase svoje živote je da dobrovoljno polože oružje i predaju se.
    Iz Kijeva nije bilo hitne reakcije na izjavu ruskog ministarstva, u kojem se takođe navodi da su se do sada predala 1.464 ukrajinska vojnika.

    Moskva je saopštila da ukupan broj, kako je nazvala, “nenadoknadivih gubitaka” koje je pretrpjela Ukrajina iznosi 23.367 ljudi, ali nije pružila nikakve dokaze i nije rekla uključuje li to samo one koji su poginuli ili i ranjene.

  • “Isporuka tenkova nije ulazak u rat”

    “Isporuka tenkova nije ulazak u rat”

    Isporuka težeg naoružanja Ukrajini, poput tenkova, ne bi, prema rečima nemačkog ministra pravde, predstavljala ulazak u rat protiv Rusije.

    Nemačku politiku je od početka sukoba krajem februara zaokupilo pitanje kakvo oružje dati Ukrajini i koliko brzo da ga isporuči.

    Pritisak je došao direktno iz Kijeva, gde lideri pozivaju Nemačku da isporuči više oružja kako bi pomogla u borbi protiv ruskih trupa.

    Socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc odbio je da se obaveže na slanje težeg naoružanja poput tenkova, helikoptera i aviona, iako su glasovi unutar njegove koalicije levog centra koji se zalažu za jaču vojnu podršku sve glasniji.

    Ministar pravde Marko Bušman iz liberalnih Slobodnih demokrata, najmanje stranke u koaliciji, rekao je listu Velt am zontag da međunarodno pravo ne kategoriše isporuke oružja kao ulazak u rat.

    “Dakle, ako Ukrajina iskoristi svoje legitimno pravo na samoodbranu, podrška joj isporukom oružja ne može dovesti do toga da postane strana u ratu”, rekao je on u komentarima koje je u subotu video dpa.

    Rekao je da to nije samo njegov lični stav, već i nemačke vlade.

    Bušman je rekao da je Nemačka među prvim zemljama koja je počela sistematski da istražuje moguće ratne zločine u Ukrajini, uključujući saveznu policiju i državnog tužioca.

    Ruski predsednik Vladimir Putin bi, međutim, u svakom slučaju bio izuzet, rekao je Bušman. Međunarodno pravo propisuje da se aktivni šefovi država ne mogu istraživati.

    “Nema sumnje da ruski vojnici u Ukrajini čine odvratna i stravična zverstva”, rekao je on.

    Da bi se pravno dokazao genocid – kao što je između ostalih tvrdio i američki predsednik Džo Bajden – morala je postojati namera da se uništi, u celini ili delimično, nacionalna, rasna, verska ili etnička grupa, objasnio je Bušman.

    Još nije mogao da kaže da li postoje dokazi za to.

  • Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon po kojem se kažnjava bilo kakav pokušaj izjednačavanja uloga Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu.

    Zakonom je predviđena novčana kazna do 5.000 rublji ili pritvor do 15 dana za pojedince, odnosno do 100.000 rublji za pravna lica.

    Dokument je danas objavljen na zvaničnoj ruskoj internet stranici za pravno informisanje, prenosi TASS.

    Ruskom Zakonu o administrativnim prekršajima dodat je član o kaznama za kršenje pomenute zabrane, koje su predviđene federalnim zakonom za javno izjednačavanje postupaka vlasti, komandanata i vojnika Sovjetskog Saveza sa postupcima vlasti i vojnika nacističke NJemačke i evropskih zemalja Sila Osovine tokom Drugog svjetskog rata, kao i za poricanje odlučujuće uloge sovjetskog naroda u porazu nacista i humanitarne misije Sovjetskog Saveza u oslobaćanju Evrope.

    Zakonom su predviđene kazne između 1.000 i 2.000 rublji ili administrativni pritvor od 15 dana, od 2.000 do 4.000 rublji za zvaničnike i od 10.000 do 50.000 rublji za organizacije. Ukoliko se ponovi prekršaj, kazne će biti strože.

    Savjet Ruske Federacije usvojio je prijedlog zakona u srijedu, 13. aprila, a Državna duma 6. aprila.

    Putin je u junu potpisao zakon o zabrani bilo kakvog javnog pokušaja izjednačavanja ciljeva i postupaka Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke tokom Drugog svjetskog rata, kao i negiranja odlučujuće uloge sovjetskog naroda u pobjedi nad fašizmom.

  • Stevandić: Nacisti će ostati nacisti bez obzira na pomoć Zapada

    Stevandić: Nacisti će ostati nacisti bez obzira na pomoć Zapada

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, komentarisao je specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini, i naglasio da Zapad pomagajući Ukrajinu u stvari samo pomaže u razvijanju i jačanju nacističkhih bataljona Ukrajine.
    “Van emocionalnog poriva koji Srbe uvijek bez obzira, čak i na činjenice čini bliže
    Rusima, ipak je ugaoni kamen odnos
    prema nacistima koji se u Ukrajini javno i bezobzirno tako deklarišu. Ako zapad podržava naciste, oni time neće prestati da budu nacisti niti će biti manji nacisti”,  izjavio je Stevandić na svom tviter nalogu.

  • Britanski elitni specijalci se vratili u Ukrajinu gdje prvi put od početka rata treniraju vojnike

    Britanski elitni specijalci se vratili u Ukrajinu gdje prvi put od početka rata treniraju vojnike

    Pripadnici SAS jedinice britanske vojske, koja se smatra za jednu od najelitnijih jedinica, prvi put od početka rata treniraju ukrajinsku vojsku na teritoriji Ukrajine, potvrdili su ukrajinski zapovjednici za The Times.

    Oficiri iz dva bataljona, smještena u blizini Kijeva, rekli su da prolaze kroz vojni trening koji vode britanske specijalne snage.

    Kapetan Yuriy Myronenko čiji je bataljon smješten u Obolonu na sjevernim prilazima Kijevu kaže da su vojni instruktori došli kako bi ih obučili u upotrebi NLAW sistema (britansko antitenkovsko oružje) koji je u Ukrajinu dopremljen u februaru.

    Komandant ukrajinskih specijalnih snaga koji koristi nadimak Skiff je rekao kako je 112. bataljon prošao trening prošle sedmice. Ove tvrdnje je potvrdio i viši zapovjednik kodnog imena Bear, koji kaže da su ih britanski specijalci pozvali da ih posjete kada se rat završi.

    Britanski vojni instruktori su poslani u Ukrajinu prvi put nakon invazije Krima. U februaru su se povukli kako bi se izbjegao mogući direktni sukob sa ruskim snagama i mogućnost da NATO bude uvučen u rat.

    Sjedinjene Američke Države su objavile da šalju pomoć u oružju za Ukrajinu vrijednu 800 miliona dolara i da će pomoć prvi put uključiti artiljeriju te da će se nastaviti provođenje treninga. Pentagon je eksplicitno naglasio da trening neće biti provođen na ukrajinskoj teritoriji.

    Moskva je poslala u Washington pismo u kojem zahtjeva da SAD prestanu naoružavati Ukrajinu.

  • Kličko potvrdio da je novi napad na Kijev u toku, Rusi gađali fabriku raketa

    Kličko potvrdio da je novi napad na Kijev u toku, Rusi gađali fabriku raketa

    Iako se ruska vojska povukla iz Kijeva i najavila da će se Rusija sada fokusirati na istok Ukrajine, nove granate pale su na Kijev, a zračna uzbuna traje i u zapadnom Lavovu.

    Eksplozije su pogodile glavni grad Ukrajine, a da je došlo do novog bombardovanja potvrdio je i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je kazao da su jutros bili “na udaru vatre”. On je precizirao da su eksplozije odjeknule u četvrti Darnicki, u predgrađu Kijeva.
    Spasilačke službe rade na mjestu eksplozija, međutim nije poznato još uvijek da li ima povrijeđenih i stradalih.

    Mediji prenose i navode da su Rusi gađali fabriku raketa, koje su Ukrajinci koristili da potope ruski ratni brod “Moskva”.


    Osim Kijeva, eksplozije su se čule i u Lavovu, na krajnjem zapadu Ukrajine gdje do sada vojne aktivnosti nisu bile učestale.

    Vojni guverner Lavovske regije Maksim Kozicki rekao je u subotu da “protivzračna odbrana radi” te da je radila i tokom alarma za zračni napad, koji je počeo u 5:46 ujutro po lokalnom vremenu i trajao do 7:02. Nije dao više informacija o tome šta se dogodilo, ali je obećao više detalja kasnije.

    Novinaru BBC-a potvrđeno je da su ljudi vidjeli dva aviona kako lete iznad Lavova jutros. No, sudeći po tome da na Telegram kanalima nema velikih izvještaja o pogocima, pretpostavlja se da napad nije bio toliko značajan kao onaj krajem marta kada su ruske snage pogodile industrijske mete i ranili najmanje pet osoba.

    Analitičari pretpostavljaju da je napad na ova dva grada, ruska osveta za ukrajinsko potapanje njihovog ratnog broda “Moskva” u Crnom moru. Pentagon je potvrdio navode Ukrajine da su oni pogodili moćni ruski brod, a što je Rusija ranije negirala navodeći da je brod potonuo zbog eksplozije do koje je došlo na brodu.

  • Američki zvaničnici potvrdili da je krstaricu “Moskva” potopila ukrajinska raketa

    Američki zvaničnici potvrdili da je krstaricu “Moskva” potopila ukrajinska raketa

    Više američkih medija je javilo da su viši američki zvaničnici potvrdili kako je “Moskva”, vodeći brod ruske crnomorske flote, potopljen nakon što je pogođen sa dvije ukrajinske protivbrodske rakete.

    Američki zvaničnici su izjavili kako su sada u mogućnosti da potvrde da je krstarica potopljena nakon što su ukrajinske protivbrodske rakete Neptun pogodile brod i izazvale eksplozije na brodu. Također, isti izvori tvrde da je nakon eksplozije bilo žrtava.
    Nakon što su se pojavile informacije da je brod pogođen, ukrajinska strana je tvrdila da su oni pogodili brod dok su Rusi tvrdili kako je iz nepoznatih razloga došlo do požara koji je zahvatio skladišta municije.

    Nekoliko sati nakon događaja rusko ministarstvo odbrane je saopćilo da je brod potonuo jer je pretrpio štetu u strukturi, a oluja je onemogućila spašavanje.

    Potapanje ovog broda predstavlja veliki udar na moral ruske vojske, ali predstavlja i vojni problem jer je “Moskva” bila moćni protivavionski štit za druge brodove ruske crnomorske flote.


    Protivbrodska raketa Neptun za koju se tvrdi da je potopila brod je u službu ukrajinske vojske ušla u 2021. godini, ima domet od 280 kilometara i namijenjena je za uništavanje brodova do 5.000 tona.


    Posada “Moskve” je brojala oko 500 mornara, Rusija tvrdi da je posada spašena dok sa druge strane zapadni i ukrajinski izvori tvrde da je veliki broj mornara stradao u eksplozijama i od utapanja.

  • Zelenski: Ukrajinski gubici između 2.500 i 3.000 vojnika

    Zelenski: Ukrajinski gubici između 2.500 i 3.000 vojnika

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je između 2.500 i 3.000 ukrajinskih vojnika ubijeno tokom sedam nedjelja rata sa Rusijom i da još oko 10.000 ranjeno.

    On je izjavio i da nije poznat broj ukrajinskih civilnih žrtava, prenosi Rojters.

    Zelenski je rekao da je između 19.000 i 20.000 ruskih vojnika ubijeno u sukobu, koji je sada u osmoj nedjelji, a Moskva je prošlog mjeseca saopštila da je ukupno 1.351 ruski vojnik ubijen, dok je 3.825 njih ranjeno, navodi britanska agencija uz napomenu da nije mogla nezavisno da provjeri brojeve bilo koje strane.

    Zelenski je poručio i da je vojna situacija na jugu i istoku zemlje “i dalje veoma teška“ i pohvalio uspjehe ukrajinskih oružanih snaga.

    “Uspijesi naše vojske na bojnom polju su zaista značajni, istorijski značajni. Ali još uvijek nisu dovoljni da očistimo našu zemlju od okupatora. Još ćemo ih tući”, rekao je ukrajinski predsjednik u noćašnjem video obraćanju, uz ponovljeni poziv saveznicima da pošalju teže naoružanje i uvedu međunarodni embargo na rusku naftu, prenosi Rojters.

  • Dodik naglasio da je ponosan na odnose sa Rusijom i Putinom

    Dodik naglasio da je ponosan na odnose sa Rusijom i Putinom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da ima potpuno različitu poziciju od one koju ima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pokušava da vodi neutralnu politiku u odnosima Rusije i Zapada.

    Mogu da razumijem taj izbalansirani odnos i potrebu da se očuva stabilnost, razvoj Srbije i ostalo i da je to nemoguće uraditi bez saradnje sa svima. Meni su ovi sa Zapada zatvorili mogućnost da sarađujem zatvorili su finansijska tržišta, u političkom smislu vrše pritiske, to je odmazda što oni radi prema Republici Srpskoj, rekao je Dodik.

    Dodik kaže da je i članstvo nekih opozicionih partija u Srpskoj na politici koju on vodi, za raliku od njihovih lidera.

    – Oni ćute, a kad ćute pod pritiskom Zapada to znači da su saglasni. Ja nemam problem te vrste, različit sam od drugih po nekom smislu, po karakteru ili stavu. S druge strane, naučio sam da pomaže samo jasan stav, a ne nikakve kalkulacije, jer onda samo dobijete sljedeću kalkulaciju – rekao je Dodik za Sputnjik.

    On je naglasio da je ponosan na dobre odnose sa Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da to ne krije ni u ovom vremenu kada je jeres to reći.

    – I baš me briga šta će reći jedan Britanac ili neko ostrašćen kojem su, nakon što je opljačkao po Africi i Indokini, sada potrebni resursi Rusije za džabe. To je njihova ideja, ali ta ideja ne može da prođe – rekao je Dodik.

    Dodik kaže da nije protiv saradnje sa zemljama Zapada, ali da je saradnja sa Rusima uvijek bila korektna, nikada nije bila nadmena, nikada nije bila “tuk na utuk” ili saradnja “ja tebi dam, ali ti meni moraš dati više”, kao što to Zapad radi.

    On ističe da mu je žao ljudi koji stradaju u Ukrajini i da su ukrajinski i ruski narod bratski narodi.

    – Mi smo rekli da se u to nećemo miješati ni politički ni vojno. Nemojte od nas očekivati da se mi svrstavamo na jednu ili drugu stranu kao što vi to činite. Britanija u kontinuitetu ima problem sa Rusijom – rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da BiH nije uvela sankcije Rusiji i podsjetio da je tužio ambasadora BiH pri UN Svena Alkalaja, koji zastupa ortodoksnu muslimansku politiku, što je samoinicijativno glasao u Savjetu bezbjednosti UN.

    – Naši partneri i na Zapadu, ali i Rusija znaju da je Republika Srpska protiv toga i da to nema legitimitet -naglasio je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da će, ako dobije poziv, ići na Paradu pobjede 9. maja u Moskvi.

  • Putin tvrdi da Evropa ne može zamijeniti rusku naftu i plin

    Putin tvrdi da Evropa ne može zamijeniti rusku naftu i plin

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao kako Evropa nema alternative nego da nastavi sa upotrebom ruske energije te je upozorio na ekstremno bolne ekonomske posljedice koje bi kontinent pretrpio ako bi pokušao da zamjeni izvore ovih energenata.

    “Razumna zamjena za Evropu jednostavno ne postoji,” rekao je Putin u video obraćanju ruskim medijima.

    Putin tvrdi kako na svjetskom tržištu ne postoji dovoljno drugih količina, a da bi uvoz iz drugih država, prvenstveno SAD-a koštao kupce puno više.

    Evropski lideri rade na tome da smanje ovisnost o ruskim energentima. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski je u više navrata kritikovao zemlje koje nastavljaju sa kupovinom ruskih energenata i tražio apsolutnu zabranu uvoza ruske nafte i plina.

    Ruski predsjednik je u svome obraćanju tvrdio i da postoje problemi sa naplatom za ruske energente jer banke iz “neprijateljskih država” otežu sa uplatom.