Oznaka: Rusija

  • Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Sada je nezvanično, a uskoro će biti zvanično – Zapad pravi suštinski obrt u bezbjednosnom konceptu odnosa prema Istoku od kooperativnog prema konfrontacionom.

    Ovo je suština teksta koji je na veb stranicama na Uskrs objavio američki list Vašington post.

    Novinari su razgovarali sa osam visokih, neimenovanih evropskih i američkih zvaničnika koji su potvrdili da je u izradi dva ključna dokumenta – Strateškog koncepta NATO, prvog nakon 2010, i Američke strategije nacionalne bezbjednosti – došlo do promjene paradigme, koja se neće odnositi samo na vojni aspekt, nego na sveobuhvatnu bezbjednost, dakle finansije, ekonomiju, međunarodne odnose.

    Osim rata u Ukrajini, na odluku o konfrontacionom pristupu djelovala je i informacija da većina ruskog stanovništva podržava vojnu operaciju kao što je bilo i 2014. kad je anektiran Krim. Pa tako u krugovima stratega više nije riječ o “Putinovom” nego o “ruskom ratu”.

    Nacionalna strategija nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država, kako saznaje Post, neće se više fokusirati isključivo na Kinu, nego će među prijetnjama visoko mjesto imati “ruski izazov Evropi”. Ipak, Kina ostaje prioritet.

    Istinsko strateško partnerstvo s Rusijom
    Strateški koncept NATO je prije 12 godina pozivao na “istinsko strateško partnerstvo” sa Rusijom. Dokument koji će biti objavljen u junu na redovnom samitu u Madridu imaće suparnički pristup, prenio je Jutarnji list.

    – Smisleni dijalog, kakvom smo težili prije, nije opcija za Rusiju – rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg početkom aprila.

    On je definisao nove smjernice nakon vanrednog samita prošlog mjeseca kad su se “lideri složili da će dugoročno resetovati odvraćanje i odbranu, suočiti se sa novom bezbjednosnom stvarnošću” sa znatno više snaga na istoku, više borbenih mlaznjaka na nebu i više brodova na moru”. Stoltenberg je tada potvrdio da je Rusija okrenula leđa sporazumu s NATO iz 1997. godine koji “više ne postoji”.

    Dio tog procesa je i odluka EU da krene u ubrzano odvikavanje od ruske energije, nafte i gasa – odluka o ugljenu je već donijeta. Kao što je Evropa nakon naftnog šoka 1970-ih godina smanjila zavisnost o “crnom zlatu” iz Zaliva, tako se sada ubrzano okreće obnovljivim izvorima energije. SSSR i Rusija su se činili vjerodostojnim partnerima, nakon pada Berlinskog zida kreirana je slika buduće saradnje (bezbjednosni prostor od Vankuvera do Vladivostoka, a ekonomski od Lisabona do Vladivostoka) koji bi vodio kontroli Evroazije. I držao pod nadzorom Kinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin skršio je te ideje.

    FOTO:
    – Mislili smo da će međuzavisnost i povezanost voditi prema stabilnosti jer imamo interese koji koreliraju. Sada smo vidjeli da to nije slučaj. Rusija je bila snažno povezana sa Evropom, globalizovana – rekao je neimenovani zvaničnik.

    – Međuzavisnost može imati za posljedicu ozbiljne rizike, ako je zemlja dovoljno nemilosrdna… Moramo da se prilagodimo situaciji koja je apsolutno nova – zaključio je.

    Teorija međuzavisnosti
    Poznati teoretičar realističnog pristupa u međunarodnim odnosima Stiven Volt je prije nekoliko dana u časopisu Forin polisi objavio da je rat Rusije i Ukrajine konačna potvrda da politika ima prevlast nad ekonomijom. Putin se odlučio na vojnu intervenciju iako protiv toga govore svi ekonomski argumenti. I on je koristio pojam “međuzavisnost” koji je sažetak teorije iza koje stoji drugi poznati profesor, Džozef Naj.

    Slika novog odnosa s Rusijom može se iščitati iz odluke američke administracije da zabrani uvoz ruske nafte, da suspenduje trgovinski status Moskve, a Rusija je izbačena i iz Savjeta za ljudska prava UN.

    – Promjena strukture bezbjednosnih odnosa je nužna – navodi Aleksander Veršbou, bivši američki ambasador u Rusiji a kasnije zamjenik generalnog sekretara NATO, ukazujući na važno pitanje završetka rata u Ukrajini.

    – Ima li uopšte kraja? Ili se nastavlja neugodnim prekidima vatre, ni rat ni mir, nekoliko godina?

    Razumljivo da će se određeni nivo dijaloga sa Moskvom nastaviti, Evropa je na to prisiljena zbog geografije, ali to će biti sadržajno drugačiji diskurs koji će počivati na konfrontaciji i na maksimalnom očuvanju interesa, na primer evropskih ulaganja u toj zemlji, ne živeći u iluziji zajedničkih interesa, prenosi Blic.

    – Na kraju želimo da vidimo slobodnu i nezavisnu Ukrajinu, oslabljenu i izolovanu Rusiju i jači, ujedinjeniji, odlučniji Zapad. Vjerujemo da su sva tri cilja dostižna – rekao je Džejk Salivan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džoa Bajdena.

  • Peskov: Može li Rusija da uspije u konfrontaciji sa zapadom? Može

    Peskov: Može li Rusija da uspije u konfrontaciji sa zapadom? Može

    “Rusija može da izdrži trenutnu konfrontaciju sa Zapadom”, ocijenio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Možemo“, rekao je Peskov za TV Rusija 1 odgovarajući na pitanje može li Ruska Federacija da “uspje” u konfrontaciji sa zapadnim svijetom, za razliku od SSSR-a, prenosi list Izvestija.

    Nakon što je Rusija 24. februara počela vojnu intervenciju u Ukrajini, zapadne zemlje u nekoliko navrata su joj pojačavale sankcije.

  • Istekao ruski ultimatum, navodno počeo napad

    Istekao ruski ultimatum, navodno počeo napad

    Ultimatum koji su iz Moskve dali pripadnicima jedinice “Azov” u Marijupolju je istekao i ruske snage su navodno započele napade.

    Ukrajinski borci su zablokirani u tvornici metala “Azovstal”, a rano jutros Rusija im je dala rok od nekoliko sati da polože oružje i predaju se.

    Kasnije je portparol oružanih snaga Rusije Igor Konašenkov rekao da je Kijev naredio svojim vojnicima da se ne predaju i ne pristaju na zahtjev Moskve.

    Na društvenoj mreži Telegram objavljeno je da je počeo napad na zabarikadirane vojnice koji se nalaze u industrijskoj zoni i čeličani.

    Navodno Vazdušno kosmičke snage bombarduju njihove položaje.

    Na pomenutoj društvenoj mreži je objavljen i video snimak na kojem se čuju snažne eksplozije.

  • Kijev navodno odbio ultimatum: “Izbor na Zelenskom, svi će biti živi zakopani”

    Kijev navodno odbio ultimatum: “Izbor na Zelenskom, svi će biti živi zakopani”

    Rusija je kabinetu predsjednika Ukrajine uputila ultimatum da će, ako ne bude dogovorena predaja Azovstalja, fabrika biti sravnjena sa zemljom vakuumskim bombama, prenosi “B92”.

    Navodno su dali rok od 4 sata da se predaju.

    “Uzimajući u obzir katastrofalnu situaciju u metalurškoj fabrici Azovstal i rukovodeći se čisto humanim principima, Oružane snage Rusije nude militantima nacionalističkih bataljona i stranim plaćenicima da prekinu neprijateljstva i polože oružje počevši od 6.00 po moskovskom vremenu 17. aprila 2022. godine”, objavilo je rusko Ministarstvo odbrane u subotu kasno uveče.

    “Svi će biti živi zakopani, a na Zelenskom je izbor šta će učiniti”, navodi se u ruskom izvještaju, prenosi “B92”.

    Ukrajinci odbili?
    “Kijev je zabranio da se vode pregovore o predaji u Marijupolju, naredivši ekstremistima “Azova” da pucaju na sve one koji pokušaju da polože oružje”, saopštio je ruski general Igor Konašenkov.

    U Marijupolju je u sastavu ukrajinskih snaga okruženo oko 400 stranih plaćenika, saopštio je zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Rusije general-major Igor Konašenkov.

    “Prema riječima ukrajinskih vojnika koji su se predali, na teritoriji preduzeća ‘Azovstalj’, u sastavu ukrajinskih snaga, sada je okruženo oko 400 stranih plaćenika”, rekao je Konašenkov, prenosi “Sputnjik”.

  • Ursula fon der Lajen pozvala na slanje dodatnog oružja Kijevu

    Ursula fon der Lajen pozvala na slanje dodatnog oružja Kijevu

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je zemlje EU da što prije isporuče još oružja Ukrajini, usljed ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji.
    “Sve države članice koje mogu treba brzo da isporuče oružje, jer samo tada Ukrajina može da preživi u svojoj akutnoj defanzivnoj borbi protiv Rusije”, rekla je Fon der Lajenova za njemački list “Bild am zontag”.

    Ona je istakla da treba učiniti sve moguće da se pomogne okončanju sukoba u Ukrajini, iako bi oni mogli potrajati mjesecima ili čak gorinama, u najgorem slučaju, prenio je “Sputnjik”.

    Fon der Lajenova je naglasila da Ukrajina mora da dobije ono što joj treba za odbranu i čime može da upravlja i dodala da “ne pravi razliku između teškog i lakog naoružanja”.

    Visoki komesar EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je nakon zajedničke posjete Kijevu sa Fon der Lajenovom ranije ovog mjeseca da će rat u Ukrajini “biti dobijen na bojnom polju” i ponovio nepokolebljivu privrženost Unije pružanju vojne podrške Kijevu.

  • EU bi mogla uvesti embargo i na ruski plin ukoliko nastave insistirati na plaćanju u rubljama

    EU bi mogla uvesti embargo i na ruski plin ukoliko nastave insistirati na plaćanju u rubljama

    Preliminarna pravna analiza Evropske komisije, pokazala je da bi plaćanja uvoza ruskih energenata u rubljama prekršila sankcije EU. Advokati Evropskog vijeća, institucije koju čine čelnici 27 država članica, saglasili su se sa ovakvom ocjenom.

    EU bi mogla pokrenuti de facto embargo na uvoz ruskih energenata nakon što su pravni timovi sastavili preliminarni izvještaj da bi mehanizam, kojim predsjednik Vladimir Putin zahtijeva plaćanje isporuke u rubljama, prekršio sankcije EU.

    Zemlje članice EU, uključujući Njemačku, još uvijek ispituju početnu procjenu da bi Putinov zahtjev prekršio sankcije uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Holandija je poručila svojim energetskim kompanijama da odbiju zahtjev za novim sistemom plaćanja nakon izvršene pravne analize.

    Moskva izvlači iz Evrope otprilike milijardu eura dnevno za kupovinu energije, što joj je pomoglo da se izoluje od utjecaja koji sankcije imaju.
    Ako Rusija ispuni svoju prijetnju da će prekinuti isporuku plina kupcima koji se ne pridržavaju njenih zahtjeva, to bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju za EU, koja 40 posto svog gasa dobija iz ove države. EU pokušava pronaći alternativne izvore energije, ali za takvu će tranziciju biti potrebno vrijeme. EU radi na uvođenju šestog paketa sankcija Rusiji.

    Prema zajedničkoj prognozi državnih ekonomskih instituta, Njemačka bi se mogla suočiti sa smanjenjem proizvodnje od 220 milijardi evra tokom naredne dvije godine ako se isporuka gasa odmah prekine. To je ekvivalent godišnjem smanjenju proizvodnje od 6,5 posto i moglo bi zemlju dovesti u recesiju od više od dva posto sljedeće godine.

  • Ukrajinskim vojnicima u Mariupolju naređeno da se predaju danas do 13 sati

    Ukrajinskim vojnicima u Mariupolju naređeno da se predaju danas do 13 sati

    Rusija je zatražila od ukrajinskih snaga koje se i dalje bore za odbranu opkoljenog grada Mariupolja da polože oružje. Ovakav ultimatum dolazi u nastavku ruskog nemilosrdnog i razornog napada na ovaj grad koji se nalazi na jugoistoku Ukrajine.

    Ruski državni medij Ria javio je da se sve ukrajinske oružane jedinice i strani plaćenici, bez izuzetka moraju predati u roku od šest sati jutros pa sve do 13 sati danas po moskovskom vremenu, pozivajući se na odluku ruskog ministarstva odbrane.

    Procjenjuje se da je u Mariupolju i njegovoj neposrednoj okolini ostalo još oko 100.000 ljudi, za koje se navodi da su zarobljeni u dijelovima grada pod ruskom kontrolom, dok su ukrajinske trupe ograničene na ulazak u male zone grada unutar kojih pružaju otpor.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je nazvao situaciju u opkoljenom gradu Mariupolju neljudskom, kazavši da se ona i dalje otežava koliko god je to moguće.
    “Rusija namjerno pokušava da uništi sve koji su tamo u Mariupolju”, rekao je Zelenski u svom najnovijem video obraćanju.

    Mariupolj je prvi grad koji se našao pod ruskom opsadom od početka invazije na Ukrajinu.

  • U Kijevu jutros eksplozije, Rusi tvrde da su oborili avion s oružjem sa Zapada

    U Kijevu jutros eksplozije, Rusi tvrde da su oborili avion s oružjem sa Zapada

    Eksplozije su se u glavnom gradu Ukrajine čule i rano jutros, a ruske snage su juče ujutru pogodile fabriku projektila kod Kijeva.

    Oni su tada izvijestili o tome da su pogodili nekoliko meta, a cilj su, kako kažu, vojni objekti.

    Rusija je kazala i da su tokom jučerašnjeg dana uništili avion koji je Ukrajini dovozio oružje od Zapada. Navodno su njihove jedinice protivzračne odbrane oborile taj avion dok je vozio opremu.

    Pretpostavlja se da Rusi nastavljaju sa istom operacijom i ovo jutro s obzirom na to da su sirene za uzbunu upaljene u skoro svim gradovima Ukrajine.

    Tokom noći i jutra nastavljeno je granatiranje područja Luganska, jutros je granatiran i Kremin, a u Severodonjecku su Rusi zauzeli još nekoliko zgrada.

    Zračni napadi nastavljeni su i na Mariupolj gdje se vode i urbane borbe. Jurišne operacije izvođene su u blizini luke, a u toku su pripreme jedinica za pomorsku operaciju. Rusi su pak dali rok preostalim ukrajinskim vojnicima iz ovog mjesta da se predaju do 13 sati.

  • Britanci tvrde da Rusi nisu promijenili cilj uprkos povlačenju, pogođena infrastruktura kod Kijeva

    Britanci tvrde da Rusi nisu promijenili cilj uprkos povlačenju, pogođena infrastruktura kod Kijeva

    Britansko ministarstvo odbrane je objavilo jutros nove obavještajne informacije o ratu u Ukrajini kazavši kako je Rusija možda premjestila snage, ali da očigledno nije promijenila ciljeve. Dokaz za to su eksplozije koje su tokom vikenda probudile stanovnike Kijeva.

    “Iako se operativni fokus Rusije pomaknuo na istočnu Ukrajinu, konačni cilj Rusije ostaje isti. Predan je prisiljavanju Ukrajine da napusti svoju euroatlantsku orijentaciju i potvrdi vlastitu regionalnu dominaciju”, naveli su oni.

    Jutros je, prema potvrđenim informacijama ukrajinskih zvaničnika, pogođena infrastruktura na periferiji Kijeva.

    Britanski obavještajni izvještaj govori da ruske snage nastavljaju preraspoređivanje borbene opreme i opreme za potporu iz Bjelorusije prema istočnoj Ukrajini. To uključuje lokacije u blizini Harkova i Severdonjecka.

    “Oni nastavljaju gađati ukrajinske položaje diljem istoka zemlje gdje Rusija planira obnoviti ofanzivnu aktivnost”, rekli su.

  • Zelenski upozorio Rusiju šta će se desiti ako pobiju ukrajinske borce u Mariupolju

    Zelenski upozorio Rusiju šta će se desiti ako pobiju ukrajinske borce u Mariupolju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je Rusiju šta će se dogoditi ako “eliminišu” grupu ukrajinskih vojnika koja još uvijek drži položaj u željezari “Azovstal” kod luke u Mariupolju.

    Eliminisanje ukrajinskih boraca u Mariupolju okončaće pregovore Ukrajine i Rusije, izjavio je Zelenski.

    “Želim da kažem da će eliminacija naše vojske, naših momaka, okončati sve pregovore”, upozorio je Zelenski.

    On je za list “Ukrajinska istina” rekao da Ukrajina “neće trgovati svojom teritorijom i ljudima”, prenio je BBC.

    Ukrajina je ranije saopštila da ukrajinske snage i dalje drže položaj u Marijupolju, gdje su potisnute do kompanije “Azovstal” blizu luke.

    Također su naaveli i da je urbani dio grada u potpunosti “očišćen” od ukrajinske vojske.