VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    Ukrajina ne može da isključi da će Rusija udariti na rute snabdjevanja oružjem iz zemalja NATO-a.

    Ali, Moskva takođe mora da shvati da će to značiti direktno umješanost alijanse u rat.

    Po njegovom mišljenju, Rusi su veoma zabrinuti zbog mogućnosti dobijanja dalekometnog naoružanja.

    “Ali, relativno govoreći, ako se takvi udari nanose na zemlje NATO-a, onda to znači da se konačno možemo nadati da će zemlje NATO-a stupiti u neprijateljstva sa Ruskom Federacijom u drugom formatu. Oštro govoreći, zapravo, pogoršanje takvog scenarija volje u korist Ukrajine, jer možemo računati na uključivanje zemalja NATO-a u neprijateljstva u intenzivnijem formatu”, zaključio je Zgurec.

  • Počela je bitka za istok Ukrajine, Rusi započeli veliku ofanzivu

    Počela je bitka za istok Ukrajine, Rusi započeli veliku ofanzivu

    U poslijepodnevnom izvještaju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine stoji da su Rusi svoje napore fokusirali na uspostavljanje pune kontrole u regijama Donjecka i Luganska te zadržavanju prethodno okupiranih teritorija.

    Navode kako su zabilježeni znakovi početka ofanzivnih operacija u istočnoj operativnoj zoni. Rusi su intenzivirali ofanzivne operacije u pojedinim regijama u području Slobožanskog i Donjecka.

    Prema njihovim informacijama Rusi formiraju nove snage u području Rostova i Krima koje bi trebale da čine drugi ešalon i zaštite administrativne zgrade u okupiranim teritorijama.

    Rusi nastavljaju sa djelomičnom blokadom Harkova i žestokim bombardovanjem stambenih dijelova. Takođe, očekuju se napadi iz područja Izyuma u pravcu Slovyanska i Barvinkove.
    Tvrde da se još uvijek vode borbe u Mariupolju te provode blokadu ukrajinske morske obale.

    Ukrajinci optužuju Ruse za kršenje međunarodnog humanitarnog prava blokiranjem incijativa za evakuaciju civila i granatiranjem u blizini potencijalnih evakuacijskih koridora. Takođe, tvrde da Rusi sa okupirane teritorije kradu opremu, mašine i proizvode lokalnih preduzeća te izvoze u Rusiju.

  • Rusija + Kina – Velika opasnost

    Marin Le Pen je najavila potrebu približavanja Evrope i Rusije radi bezbednosti celog kontinenta.

    Prema njenim rečima za radio France Bleu, Ruska Federacija može da ide na savez sa Kinom, što će dovesti do formiranja “vodeće vojne sile”.

    “Najveća država na svetu će se spojiti sa najmnogoljudnijom zemljom, a vodeći svetski proizvođač sirovina, a to je Rusija, ostaće zajedno sa prvom fabrikom na svetu, Kinom”. Ona je dodala da bi takav savez mogao da predstavlja “veliku opasnost”. Le Penova je u istom intervjuu izjavila da nikada nije smatrala Krim “zauzetim vojnim sredstvima” i podsetila da je tamo održan referendum 2014. godine.

  • Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio je danas o zapadnim sankcijama i ekonomskim posljedicama koje su one ostavile na Rusiju, ali i SAD i Evropu.

    Naglasio je stav da Zapad nije uspio sankcijama srušiti ruski finansijski sistem niti stvoriti nestašicu robe.

    “Glavni negativni faktor za privredu u posljednje vrijeme bio je sankcioni pritisak zapadnih zemalja. Nadali su se da će brzo potkopati finansijsku i privrednu situaciju u našoj zemlji, izazvati paniku na tržištima, kolaps bankarskog poslovanja, sistema i veliku nestašicu robe u trgovinama. Ali već sada možemo sa sigurnošću reći da je takva politika prema Rusiji propala”, rekao je on na sastanku o privredi.

    Šta više, izjavio je da je zapadna strategija zapravo dovela do rasta cijena i nezaposlenosti u SAD-u i Evropi, a ne Rusiji, tako pogoršavajući sami sebi ekonomsku situaciju.

    Priznaje da je Rusija imala jedan period šoka i uzbuđenja nakon što su uvedene sankcije, ali tvrdi da se sada situacija smirila, rusko maloprodajno tržište stabiliziralo, a trgovački lanci oporavljaju.

    Inače. SAD i EU su uvele niz sankcija Rusiji i Bjelorusiji kako bi ih natjerale da obustave rat koji su započeli u Ukrajini. Do sada je to bilo bezuspješno s obzirom na to da su se bombardovanje i borbe nastavile i do danas.

  • Rusi su uspeli da opkole Mariupolj, izjavio je osnivač i prvi komandant puka Azov Andrej Belecki

    Rusi su uspeli da opkole Mariupolj, izjavio je osnivač i prvi komandant puka Azov Andrej Belecki

    “Tamo je zaista teška situacija sa hranom, vodom za piće, ali najveći problem je oružje… Teško naoružanje, protivtenkovsko oružje, situacija sa njima je prilično teška… Planirano je da Mariupolj bude jedan od glavne isturene položaje na liniji fronta, ali nije bilo planirano da on bude opkoljen”, rekao je Belecki.

  • Antonov: Ruska ambasada u SAD u blokadi

    Antonov: Ruska ambasada u SAD u blokadi

    Ambasador Rusije u Vašingtonu Anatolij Antonov izjavio je za zvaničnici administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena odbijaju da se sastanu sa njim.

    On je za “Politiko” naglasio da SAD, u isto vrijeme, šalju ruske diplomate van zemlje.

    “Iskreno, mi smo u blokadi. Kada sam došao u Vašington, moja ideja je bila da iskoristim termin ‘poboljšanje’ za opisivanje mog cilja u odnosima. Sada radije koristim riječ ‘stabilizacija'”, rekao je Antonov.

    Prema njegovim riječima, Ambasada održava samo “tehničke” ili kontakte niskog nivoa sa Bajdenovom administracijom.

    On je napomenuo da se odbijaju njegova pisma američkim poslanicima i senatorima sa zahtjevima za sastanke.

    Antonov je naglasio da se “ne može zauvijek nastaviti tako”, prenio je TASS.

    Ambasador je podsjetio da su SAD i Rusija “osuđene” da sarađuju na raznim pitanjima.

    “Morate da odlučite ko smo mi za vas. Da li smo za vas partner, rival, protivnik ili, ne želim čak ni da upotrijebim ovu riječ, neprijatelj”, istakao je Antonov.

    Antonov je rekao i to da je i dalje siguran da Rusija i SAD treba da budu partneri.

    “Ranije bih rekao da smo partneri. Sada to nismo. Šteta”, dodao je Antonov.

  • Peskov: Ukrajina nije dosljedna u tačkama u pregovorima

    Peskov: Ukrajina nije dosljedna u tačkama u pregovorima

    Ukrajinska strana često mijenja stav kada je riječ o pitanjima koja su već dogovorena na mirovnim pregovorima, izjavio je danas portparol Dmitrij Peskov.

    “Specijalna vojna operacija se nastavlja. Ruski predsjednik Vladimir Putin je nedavno rekao da se ona odvija po planu. Istovremeno, u toku su kontakti na ekspertskom nivou u okviru pregovaračkog procesa”, poručio je novinarima Peskov, prenosi agencija TAS S.

    Kako je rekao portparol Kremlja, ukrajinska strana nije dosljedna u pogledu tačaka koje su dogovorene.

    “Takođe bih želio da vam ponovim riječi predsjednika da, nažalost, ukrajinska strana ne pokazuje posebnu dosljednost. Stav se često mijenja po usaglašenim pitanjima”, kazao je Peskov.

  • Savjet bezbjednosti UN sutra o Ukrajini

    Savjet bezbjednosti UN sutra o Ukrajini

    Savjet bezbjednosti UN sutra će razmatrati situaciju u Ukrajini, izjavio je za TASS neimenovani izvor iz UN.

    “Sastanak je zakazan za utorak”, rekao je izvor.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin saopštio je 24. februara da Moskva započinje specijalnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev lidera samoproglašenih republika u Donbasu.

    On je u više navrata ponovio da planovi Moskve ne uključuju okupaciju ukrajinskih teritorija, već da je cilj operacije da se demilitarizuje i “denacifikuje” Ukrajina.

  • Poslato Putinovo pismo koje će izazvati novi međunarodni sukob?

    Poslato Putinovo pismo koje će izazvati novi međunarodni sukob?

    Predsjednik Rusije zatražio u pismu premijeru Izraela Naftaliju Benetu da Crkva Aleksandar Nevski u jerusalimskom Starom gradu odmah pređe u rusko vlasništvo.

    Putinu je to obećao, navodno, Benetov prethodnik, bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Ali, Putinovo insistiranje na vlasnistvu moglo bi da podstakne ne samo diplomatski sukob između Izraela i Rusije, već i kritike međunarodne zajednice, navode danas izraelski mediji.

    U nedelju je ambasadora Izraela u Moskvi Aleksandra Ben Cvija pozvalo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije da objasni nedavne izjave šefa diplomatije Jaira Lapida, posle glasanja u UN za suspedovanje Rusije u Savetu za ljudska prava.

    Kako je ocenilo rusko ministarstvo, “bio je to loše prikriven pokušaj da se iskoristi situcija u Ukrajini kako bi se skrenula pažnja međunarodne zajednice sa jednog od najstarijih nerešenih sukoba, izraelsko-palestinskog”.

    Crkva Aleksandar Nevski, poznata i kao katedrala Svetog trojstva, je vredna imovina Ruske pravoslavne crkve u Jerusalimu i nalazi se u središtu hrišćanskog kvarta.

    O tom svetom mestu pisalo se 2019. godine kada je Izraelka Naama Isahar bila u zatvoru u Moskvi zbog posedovanja kanabisa na ruskoj teritoriji.

    Kako bi je oslobodio Netanjahu je obećao Putinu Crkvu Aleksandar Nevski, koja je de fakto u vlasništvu Rusije od 1890. godine, a ranije je Otomanska imperija polagala prava na bogomolju.

    Priznato je tada da crkva pripada Ruskoj imperiji, zbog toga je Moskva je 2017. godine tražila da Izrael prizna vlasništvo Rusije.

    Netanjahu je 2020. odlučio da spor oko vlasništva dospe u kategoriju “sveta mesta” i da se zato ne može rešiti u sudu.

    Posle toga je registrovano da je Vlada Rusije vlasnik, ali je Benetova administracija tu odluku vratila u Vrhovni sud, koji se još nije konačno izjasnio.

    Godine 2021. osnovana je komisija da se odluči o vlasništvu, ali se još nije sastala.

    Nestrpljenje Rusije je izbilo na videlo i o pismu koji je Putin poslao Benetu javnosti je skrenuo pažnju bivši premijer Rusije Sergej Stepašin, predsedavajući udruženja zaduženog za rusku imovinu na Bliskom istoku.

    Stepašin je tokom posete Izraelu kritikovao Izrael za zastoj u sporu oko crkve zbog rata u Ukrajini.

    “Sada se borimo da vratimo kompleks i to je vrlo teško, skoro smo tamo, radili smo pet godina, našli smo sve istorijske dokumente, ali dogodila se situacija u Ukrajinom i Izrael se ponaša kao što se često ponaša, igra se s obe strane, igra ping pong sa svima”, rekao je ruski zvaničnik.

    Komentator Aleks Tanzer tvrdi da su rat u Ukraijini i sankcije Zpada pretvorile spor oko crkve od malog u medjunarodni, te da bi transfer crkve u ruske ruke mogao da dovede do diplomatskih posledica po Izrael.

  • Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Europa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da evropske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u evrima.

    Rusija isporučuje oko 40 posto prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplikujući financiranje i logistiku postojećih poslova.

    Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.

    “Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plin”, rekao je Putin prošle sedmice na sjednici vlade i ocijenio da “u Evropi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.

    Putin je također rekao da Evropa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizuje tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.

    Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sistem opskrbe plinom.

    Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Evrope u Aziju i obrnuto.

    Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode za izvoz u Kinu, a u februaru je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.

    Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je takođe rekao da Rusija treba zamjeniti uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.

    Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Evropu.

    Nastavak plaćanja u evrima?

    Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u evrima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. maja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.

    Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u evrima.

    Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u evrima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.

    Evropska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni evro ili dolar.