Kremlj je danas optužio Ukrajinu za neispunjavanje onoga što je dogovoreno na pregovorima, ističući da to ima loše posljedice po sam mirovni proces.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da tempo razgovora ostavlja mnogo toga nedovršenog i da je sada na Kijevu da povuče potez nakon što je Rusija predala dokument ukrajinskoj strani.
On je naveo da Moskva čeka odgovor.
Glavni ukrajinski pregovarač rekao je juče da je teško predvidjeti kada bi se mirovni pregovori mogli nastaviti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je tragedija koja se dogodila u Donbasu “natjerala” Rusiju da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Putin je rekao da su stanovnici Donbasa mete bombardovanja posljednjih osam godina.
“Nažalost, u Luganskoj Narodnoj Republici mnogo se promijenilo na gore. Zato što je svih ovih osam godina bila žrtva bombardovanja, artiljerijskih napada i neprijateljstava. I naravno, bilo je izuzetno teško ljudima koji tamo žive”, naveo je predsjednik.
Putin je obećao da će Rusija djelovati dosljedno i da će obezbijediti mir u Donbasu.
Ruski predsjednik pokrenuo je specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara nakon zahtjeva Donjecke i Luganske Narodne Republike /DNR i LNR/, koje su prijavile pojačano granatiranje iz Ukrajine u ranijim sedmicama.
Neprijateljstva su nastavljena u Donbasu različitim intenzitetom tokom proteklih osam godina, otkako su DNR i LNR odlučile da se otcijepe od Ukrajine nakon puča u Kijevu 2014. godine, koji je podržao Zapad, podsjeća “Sputnjik”.
Najavljujući operaciju u februaru, Putin je naglasio neuspjeh Kijeva da primijeni sporazume iz Minska potpisane 2015. godine. Ovi sporazumi su sadržali mapu puta za reintegraciju DNR i LNR u Ukrajinu mirnim putem. Tokom proteklih godina, Kijev je više puta dovodio u pitanje neophodnost sporazuma iz Minska i davao prikrivene nagovještaje da ih treba odbaciti.
Moskva je upozorila da bi takva retorika mogla ukazivati na spremnost Ukrajine da povrati republike Donbasa koristeći svoju vojsku. Kremlj je pozvao zapadne zemlje da izvrše pritisak na Kijev da ispuni Minske sporazume, ali bezuspješno.
Mađarska je dobila iz Rusije još jednu pošiljku nuklearnog goriva za nuklearnu elektranu Paks, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Najnovija pošiljka, rekao je Sijarto, dostavljena je preko vazdušnog prostora Bjelorusije, Poljske i Slovačke, pošto je zbog rata u susjednoj Ukrajini zatvorena ranije korišćena železnička ruta, koja prolazi preko ukrajinske teritorije, mađarskog istočnog susjeda, prenosi Rojters, piše Tanjug.
Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.
“Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.
Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.
Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.
“Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.
Ukrajina je postigla preliminarni sporazum sa Rusijom o uspostavljanju humanitarnog koridora kojim bi se evakujisali žene, djeca i stare osobe iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je danas zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Imajući u vidu katastrofalnu situaciju u Mariupolju, to će biti fokus naših današnjih aktivnosti”, napisala je Vereščuk na Twitteru, prenosi Rojters.
Navela je da će pokušaj evakuacije početi u podne po srednjoevropskom vremenu i upozorila da bi “zbog veoma teške bezbjednosne situacije” moglo da dođe do izmjena tokom te akcije.
Lokalne vlasti tvrde da su u opsadi Mariupolja poginule hiljade ljudi i da je taj grad na Azovskom moru potpuno uništen.
Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o humanitarnom koridoru za civile propao je 5. aprila.
Od tada nije bilo uspjeha u pokušajima da se uspostave bezbjedni koridori, za šta zaraćene strane krive jedna drugu.
Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik učestvovao na tribini “Rat u Ukrajini – šta znači srpska neutralnost”, koja je danas počela u Beogradu.
Dodik je ponovio da neće pristati na sankcije Rusiji.
“Razgovarao sam sa Gabrijelom Eskobarom, koji mi je rekao ti ‘moraš da prihvatiš ovo’, ja mu kažem, ali ne mogu to nije po Ustavu. On kaže ‘ti moraš da pratiš naše politike'”, rekao je Dodik i nastavio:
“Kad nisam pristao, rekli su ‘E sad imamo problem’. Tako se ponašaju i Nijemci i Britanci koji pokušavaju da se vrate na velika vrata. Fali nam smirenosti. Moramo se skloniti od velikog vjetra, oluje koja ide, u neku zavjetrinu, ali oni ne dozvoljavaju. Sutra u Sarajevo stižu neki kongresmeni. Šta očekivati od ljudi za koje piše da su vidljivi antirusi, a tamo mala Republika Srpska koja neće da uvede sankcije Rusiji, šta mi da uvedemo? Bosna je zemlja apsurda”.
Podsjetio je da se nekoliko puta susreo sa Vladimirom Putinom i da nikada od njega nije dobijao zahtjeve.
“Nikad nisam imao zahtjev od Rusije, ništa. Ja ne mogu i neću bez obzira na to što neki kažu nemoj javno o tome govoriti, da se odreknem te saradnje s Rusima,”rekao je Dodik.
“Putin je veliki predsjednik velike nacije, velike države. Sjećam se kakva je Rusija bila prije Putina, siromašna, a kakva je danas. Šta god zapadnjaci mislili da treba da učine, neka učine, mi, ova vlast , nećemo uvesti sankcije Rusiji,” ističe Dodik.
Rekao je da je Republika Srpska osjeća posljedice globalne krize, ali da nije ugrožena.
“Republika Srpska je stabilna finansijski, izmiruje obaveze, ima posljedice globalnih ekonomskih kretanja, ali nije ugrožena. Jednu sam stvar naučio, da je jedini problem Republike Srpske što je samoodrživa, da nije samoodrživa ne bi bila problem,” poručio je Dodik.
Kina je uputila kritike zbog postupanja Zapada u ukrajinskoj krizi i poručila da će obezbeđivanje ofanzivnog oružja Kijevu “samo produžiti i eskalirati sukob”.
Kako su naveli, posledice od uvedenih sankcija Moskvi najviše osećaju zemlje koje nisu strane u sukobu, prenosi Gardijan.
Stalni predstavnik Kine pri Ujedinjenim nacijama, Džang Ðun, izjavio je da su izgledi za dugotrajan sukob u Ukrajini “zabrinjavajući” i pozvao strane da ulože napore da se okonča.
On je, u obraćanju Savetu bezbednosti UN, pozvao Rusiju i Ukrajinu da se opredele za dijalog i pregovore, i da kontinuirano rade na smanjivanju razlika, kako bi se stekli uslovi za prekid vatre, navodi britanski list.
Sve strane u sukobu u Ukrajini treba da se striktno pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i da učine sve što mogu da olakšaju evakuaciju i humanitarnu pomoć civilima, rekao je u utorak kineski stalni predstavnik u UN na sastanku Saveta bezbednosti o humanitarnoj situaciji u Ukrajina, prenosi TAS S.
Kineski ambasador je uputio i neke kritike zapadnim liderima u vezi sa snabdevanjem Ukrajine oružjem i aktuelnim sankcijama Rusiji.
“Nastavak slanja ofanzivnijeg oružja neće doneti mir. To će samo produžiti i eskalirati sukob i dodatno pogoršati humanitarnu katastrofu”, naglasio je Džang.
Vezano za sankcije koje su zapadne zemlje uvele Moskvi, on je rekao da zemlje u razvoju “snose najveći teret”.
“Moramo obratiti pažnju i eliminisati negativan uticaj sankcija. Sveobuhvatne i neograničene sankcije imaju ozbiljne efekte prelivanja, pri čemu zemlje u razvoju snose najveći teret. Ogroman broj zemalja u razvoju, koje nisu strane u sukobu, plaća visoku cenu za to. Ovo nije ni fer ni razumno”, kazao je kineski diplomata, navodi Gardijan.
Zapad koristi Ukrajince kao topovsko mesto u svom sukobu sa Rusijom, kazao je Dmitrij Poljanski.
“Briga zapadnih kolega za Ukrajinu i Ukrajince je krajnje sebična. Njima trebaju Ukrajinci samo kao topovsko mesto u svom ratu koji preko posrednika vode protiv Rusije sve do poslednjeg Ukrajinca”, rekao je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama.
On je rekao i da civili u čeličani Azovstalj u Mariupolju mogu samo da služe kao “ljudski štit” ukrajinskim nacionalistima.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je važno sprečiti da se rat u Ukrajini proširi na druge zemlje, zbog čega “NATO ne može i neće direktno da interveniše u ratu” u toj zemlji, prenosi AP.
Šolc je sinoć rekao da će Njemačka i dalje omogućavati isporuke oružja Ukrajini, a jedna od mogućnosti su isporuke sistema iz istočnoevropskih zemalja koji bi bili lako i brzo upotrebljivi.
Šolc se suočava sa sve većim pritiskom unutar sopstvene vladajuće koalicije i glavne opozicione stranke da isporuči teško oružje kao što su nemački tenkovi Leopard, dodaje AP.