Oznaka: Rusija

Oružane snage Ukrajine pripremaju novu ofanzivu u 2024. godini.

Ovo tvrdi njemački ekspert za oblast bezbednosti i savetnik za politička pitanja Niko Lange u intervjuu za list “Velt”.

“Ukrajina, verovatno, prikupljs resusrse za novu kontraofanzivu u sledećoj godini”, rekao je Lange.

Prema njegovom mišljenju, osnovni pravac nove kontraofanzive biće Herson.

Lange je dodao da o tome govori i spisak naoružanja koji je Ukrajina predala SAD. Na njemu su helikopteri tipa “blek houk” i “apač”, avioni F-16 i F-18, razni raketni sistemi, tenkovi “abrams”, bespilotne letelice i municija.

“U celini gledano ukrajinska narudžbina nagoveštava novi pokušaj prelaska na manevarski rat, po mogućnosti uz istovremeno korišćenje raznih borbenih sistema, što tokom letnje kontraofanzive Kijeva nije bilo realizovano”, navodi Lange.

List podseća na to da su Oružane snage Ukrajine letos pokušale da savladaju rusku liniju odbrane uz upotrebu nemačkih tenkova “leopard” i američkih borbenih vozila pešadije “bredli”. Kontraofanziva je, ipak, okončana katastrofom, zaključuje list.

Ukrajinska kontraofanziva je počela 4. juna, ali ni na jednom pravcu ukrajinska vojska nije uspela da postigne značajan uspeh. Predsednik Rusije Vladimir Putin je konstatovao da je kontraofanziva propala.

Zapadni mediji sve češće pišu o tome da su SAD i Evropska unija umorne od ukrajinske krize, a da podrška Zelenskom slabi.

Prema informacijama televizijskog kanala En-Bi-Si, američki i evropski činovnici već razgovaraju s kijevskim vlastima o eventualnim posledicama mirovnih pregovora s Rusijom i o tome od čega bi Ukrajina morala da odustane da bi postigla dogovor.

Zapad je obećao podržavati i podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. Gotovo svaki zapadni lider je od ove izjave napravio slogan. Ali kako se rat u Ukrajini približava 700. danu ove riječi sve više gube na snazi.

Vlada u Kijevu se suočava sa svojim političkim problemima. Građani su sve iscrpljeniji, a protuofanziva je zaustavljena, uz gotovo nikakav napredak protiv ruske odbrane. Tema korupcije, koja je se od početka invazije gura pod tepih, ponovo je u fokusu.
Korupcija ponovo u fokusu

Korupcija u Ukrajini nikoga ne bi trebala iznenaditi. U ovoj zemlji je podmićivanje i sukob interesa, posebno u sudovima, policiji i poreznoj upravi gotovo pravilo.

Ukrajina bilježi blagi napredak, ali još uvijek je rangirana kao druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, nakon Rusije. Od ruske invazije mnogi pojedinci, od trgovaca oružjem do dobavljača vojničkih obroka, ubrali su velike profite, kreirajući interes u produžavanju sukoba.

Kamen temeljac sveukupnih reformi u Ukrajini leži unutar pravosudnog sistema zemlje, koji je otporan na promjene. Svi znaju šta je potrebno učiniti za uspješnu reformu ukrajinskog pravosudnog sistema, ali problem je neodlučna provedba.

Zamjena pojedinaca na ključnim ministarskim pozicijama mogla bi biti korisna, ali neće riješiti sistematska pitanja korupcije u zemlji. Nedavno procurio strateški dokument otkriva da je Bidenova administracija još uvijek jako zabrinuta zbog korupcije u Ukrajini.

Propast proljetne ofanzive

Sve je evidentnije kako su ukrajinski gubici nerazmjerno veliki prema postignućima na bojnom polju. Na bojnom polju preovladava neorganizovanost, a ministarstvo odbrane navodi samo uspjehe. Gubici se prešućuju što kreira mnoštvo glasina koje se onda prenose bez provjera.

Nerealna očekivanja da će s isporukom zapadnih tenkova i raketa ukrajinska vojska magično postati toliko jaka da porazi rusku vojsku u roku od par mjeseci. Ukrajinci za propast ofanzive krive nedostatak zapadne pomoći iako su sve jači glasovi da vojska nije dovoljno obučena.

Prema podacima nezavisnih promatrača Ukrajina je izgubila 20 posto doniranih vozila u prvih mjesec dana ofanzive. Uz gotovo nepostojeći napredak ovakvi podaci su poražavajući.

Broj Ukrajinaca voljnih služiti vojnu službu smanjio se značajno. Vojno osoblje smatra da je jedan problem to što ne postoji jasan rok za demobilizaciju vojnika koji su sada služili više od godinu i pol. To odbija ljude koji bi inače htjeli ići u vojsku.

Prema Valeriju Bolhanu, glavnom uredniku nezavisne medijske kuće Intent i saradniku Centra za javna istraživanja, antikorupcijske nevladine organizacije u Odesi, čak 50.000 ljudi isplatilo je tamošnje činovnike u regrutacijskim odjelima kako bi izbjegli regrutaciju.

Raskol u vrhu

Ukrajinski mediji pišu o tome kako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaobilazi načelnika Glavnog stožera Valerija Zalužnog u komunikaciji s komandantima oružanih snaga.

Zelenski koji je na temelju položaja šefa države ujedno i vrhovni komandant oružanih snaga, stvorio je paralelne puteve za pregovore sa komandantima različitih vrsta oružanih snaga, zaobilazeći vrhovnog komandanta glavnog štaba. To se, na primjer, odnosi na komunikaciju sa komandantom kopnenih snaga Sirskim ili komandantom zračnih snaga Mykolom Oleschukom.

Još jedan primjer ponašanja Zelenskog, prema novinama, bila je medijski poznata priča o smjeni komesara regionalne vojne uprave. Nakon što je Ukrajinska pravda otkrila ratno bogaćenje komesara uprave Ode, predsjednik je zatražio smjenu svih šefova regionalnih mobilizacijskih centara i provjeru stanja njihove imovine.

Nezadovoljstvo Zelenskog također može biti potaknuto sve većom popularnošću Zalužnog u ispitivanjima javnog mnijenja, što sugerira da sadašnji predsjednik možda neće uspjeti ako se kandidira za ponovni izbor i ima Zalužnog za protukandidata.

Prema Pravdi, sličan učinak imaju i kadrovske promjene oružanim snagama, koje utječu na saradnike Zalužnog i destabiliziraju komandu. Posebno poglavlje je istraživanje neuspjeha južne grupacije snaga na početku rata, koji je izgleda bio usmjeren protiv Zalužnog.

“
Zelenski je u medijima izjavio da ne smatra da je situacija pat pozicija i da vojnici koji će ući u politiku ne bi trebali u isto vrijeme ratovati. Magazin The Economist je krajem novembra napisao da Zelenski Zalužnog vidi kao suparnika i da su politička prepucavanja štetna za Ukrajinu.

Podrška sve manja

Ekonomska, diplomatska i vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pokazuje znakove istrošenosti. Washington ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem svojih obećanja o finansiranju, dok se istim problemom suočava Evropska unija gdje se također raspravlja o mogućem budućem članstvu Kijeva.

Nakon odbijanja američkog Senata da odobri 61 milijardu dolara finansijske podrške Ukrajini raste strah uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, s obzirom da bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.

Ekonomska i vojna pomoć Ukrajini ove je jeseni dosegla najniži nivo svih vremena, prema analizi instituta Kiel u Njemačkoj. Između augusta i oktobra 2023. finansijska pomoć drastično je pala, za 90 posto u usporedbi s istim periodom prethodne godine.

Ukrajini je tokom jeseni podijeljeno nešto više od dvije milijarde dolara, što je najmanji iznos od januara 2022., prema podacima koje je prikupio njemački centar.

Kijev se također suočava s drugim problemima, kao što je poljska blokada ukrajinskog poljoprivrednog uvoza, jedna od naznaka onoga što bi moglo uslijediti kada pristupni pregovori za EU počnu i Kijev se počne takmičiti sa svojim susjedima za evropske subvencije.

Sve ovo zajedno pogoduje jednoj strani, Kremlju. Niz problema s kojima se Ukrajina suočava odgovara Rusiji i Vladimiru Putinu, stvarajući povoljno okruženje za ostvarivanje njihovih ciljeva u regiji. Ukrajina će, čini se, morati tražiti rješenje za svoje probleme za pregovaračkim stolom, koji je po svemu sudeći sve realnije mjesto za okončanje rata u ovoj zemlji.

Kako paket pomoći Ukrajini i dalje “čuči” u američkom Kongresu, SAD i njeni saveznici procjenjuju kako bi to potencijalno moglo da ima “iscrpljujući uticaj” na odbranu Ukrajine i, dugoročno gledano, mogućnost da Ukrajina izgubi rat od Rusije.
Brojni evropski i američki zvaničnici procjenjuju kakve bi mogle da budu posljedice kašnjenja pomoći Ukrajini.

“Ne postoji garancija za uspjeh sa nama, ali će sigurno propasti bez nas”, rekao je jedan američki vojni zvaničnik za Si-en-en.

Najveća je zabrinutost za uticaj na kontraofanzivu Ukrajine koja je u toku na istoku i jugu, gdje su se ukrajinske snage borile da ostvare značajan napredak čak i kada je američka podrška još pristizala.

“Ako posmatramo zauzimanje i zadržavanje dalje teritorije, teško je vidjeti kako bi to moglo da uspje bez stalne podrške SAD“, rekao je jedan evropski diplomata.

I tu nije kraj brigama. Zapadni zvaničnici strahuju da će gubitak ili dalje odlaganje američke podrške uticati na pomoć njenih saveznika. Ukrajina je u petak pretrpjela još jedan udarac kada je Mađarska blokirala dalju pomoć Еvropske unije, iako se očekuje da će se razgovori o tom pitanju nastaviti u januaru. Ova vijest je podvukla razmjere izazova sa kojima se Kijev suočava i mnogi strahuju da će SAD, ako ne nastave da pružaju podršku, slijediti evropske nacije.

“Ako odemo na drugu stranu i naši saveznici će”, rekao je demokratski poslanik Majk Kvigli, koji je kopredsedavajući ukrajinskog kongresnog kluba.

Sada zapadne obavještajne agencije izračunavaju koliko bi Ukrajina mogla da izdrži bez pomoći SAD i NATO-a. Jedan visoki američki vojni zvaničnik procijenio je nekoliko mjeseci, uz najgori scenario značajnog nazadovanja ili čak poraza do ljeta. Ruska pobjeda ne bi bila samo strašna vijest za Ukrajinu, već bi bila katastrofa za širu evropsku bezbjednost i veliki udarac za SAD.

Upitana o kontinuiranom kašnjenju američke pomoći, estonska premijerka Kaja Kalas rekla je za Si-en-en iz Brisela da trenutno ne može da se “govori o zamoru od rata”.

“Jer ako to učinimo i popustimo, onda Putin pobjeđuje i to će za sve značiti katastrofu. To će značiti više sukoba, više ratova, više oskudice u snabdijevanju hranom, sve različite brige koje idu uz to. Zato sada moramo da se potrudimo”, rekla je Kalas.

Ukrajinske snage već racionalnije troše municiju, rekli su američki i ukrajinski zvaničnici, dok ruske snage uzvrate paljbom pet do sedam puta jačom nego što to mogu ukrajinske snage.

Visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je za Si-en-en da ukrajinski komandanti vjeruju da je uticaj na njihovu vatrenu moć doveo do dodatnih ukrajinskih žrtava.

Bez dodatne pomoći SAD, zapadni zvaničnici procjenjuju da bi Ukrajini prvo ponestalo raketa dugog dometa, zatim raketa protivvazdušne odbrane, a kasnije artiljerijske municije i projektila kratkog dometa poput protivtenkovskih raketa „Džavelin“ i protivvazdušnih raketa „Stinger“.

Svaka vrsta municije bila je ključna za odbranu Ukrajine. Rakete dugog dometa, poput “Storm Shadow” koje su dali Britanci, bile su ključne za uspjeh ukrajinskih snaga da odgurnu rusku crnomorsku flotu i otvore brodski koridor za žito i druge namirnice.

Rakete protivvazdušne odbrane pokazale su se posebno neophodnim posljednjih nedjelja pošto je Rusija ove zime proširila svoje napade na civilnu infrastrukturu. Rakete manjeg dometa su omogućile ukrajinskim snagama da se brane od tenkova i aviona koje Rusi imaju brojčano znatno više.

Procjene o tome šta bi ukrajinski poraz značio za Еvropu izazivaju duboke strahove među nekim od najbližih američkih evropskih saveznika.”Mislim da ljudi ne shvataju u potpunosti šta bi zapravo značio pad Ukrajine. Vidjeli bismo užasne stvari: etničko čišćenje i potpuno uništenje Ukrajine. Sjetite se šta su radili u Buči. Dakle, već je uspjeh ako možemo da spriječimo da se to dogodi. I zato moramo da nastavimo dalje”, rekao je evropski diplomata.

Ruske snage napreduju u oblasti Artjomovska (Bahmuta), potiskujuću ukrajinske jedinice sve dalje od ovoga gradića.

Razvijajući ofanzivu na južnom krilu Artjomovska, ruske trupe ne samo da pokrivaju Kleščejevku, već i napreduju ka Andrejevki.

Izvještači javljaju da su ruske oružane snage izbacile Ukrajince iz sjevernog dijela Andrejevke, napredujući duž pruge. Riječ je o željezničkoj pruzi koja ide od Artjomovska do Gorlovke i dalje do Jasinovate, prenosi “Srna”.

Ulazak ruskih trupa u Andrejevku ukazuje na povećanje zone kontrole Oružanih snaga Rusije na južnom krilu Artjomovska, kao i na činjenicu da se Ukrajinci sve dalje odbacuje od ovog grada.

Jugozapadno od Artjomovska, ruske trupe pokušavaju da potisnu neprijatelja iza kanala Severski Donjec – Donbas.

Duž ovog plovnog puta ukrajinske oružane snage pokušavaju da izgrade liniju odbrane, uključujući i područje grada Časov Jar, kojem se takođe približavaju ruske trupe, boreći se u oblasti Ivanovskog i u Bogdanovki, koja je zapadno od Artjomovska.

Borbe se nastavljaju severozapadno od Artjomovska – u pravcu Grigorovke – navode ruski portali, a prenosi “Fakti”.

Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu da sprovode početkom iduće godine kako bi preokrenuli tok rata.

Ovaj potez usledio je jer ukrajinska višemesečna kontraofanziva nije uspela da ostvari cilj ponovnog preuzimanja teritorija izgubljenih u napadima ruske vojske. Neuspesi Ukrajine dolaze u trenutku kada opada podrška Kijevu u američkom Kongresu.

Ruska vojska, s druge strane, napravila je zaokret i ponovo gradi svoju moć. Moskva sada ima više vojnika, municije i projektila, a povećala je i svoju prednost u vatrenoj moći s flotom borbenih bespilotnih letelica, od kojih je mnoge isporučio Iran.

SAD su poslale visokog generala u Kijev kako bi proveo više vremena na terenu. I američki i ukrajinski vojni zvaničnici kažu da se nadaju da će razraditi detalje nove strategije idućeg meseca u nizu ratnih simulacija koje će biti sprovedene u nemačkom gradu Vizbadenu, piše Njujork tajms.

Amerikanci se, prema tvrdnjama tog lista, zalažu za konzervativnu strategiju koja bi se fokusirala na očuvanje teritorija koje Ukrajina ima u svojim rukama, ukopavanje i punjenje zaliha i povećanje snaga tokom godine. Ukrajinci, pak, žele da krenu u napad, bilo kopnenim putem ili udarima dalekog dometa, u nadi da će opet pridobiti pažnju sveta.

Pritom, ulozi su veliki. Bez nove strategije i dodatnog finansiranja, američki zvaničnici navode da bi Ukrajina mogla da izgubi rat.

Službenici administracije tvrde da se Putin kladi na smanjenje američke podrške Ukrajini, ukazujući na svoje nedavne izjave da će Rusija, ako Ukrajina ostane bez municije koju osigurava NATO, prevladati u nekoliko dana.

Mnogi ukrajinski zvaničnici ne shvataju koliko je neizvestan nastavak finansiranja od SAD, navode američki zvaničnici. Ti ukrajinski generali i visoki civilni zvaničnici, kako navode, imaju nerealna očekivanja o tome šta će Sjedinjene Države isporučiti. Oni, na primer, traže milione artiljerijskih projektila iz zapadnih zaliha koje ne postoje.

Američki stratezi smatraju da bi bez promene strategije 2024. mogla biti slična 1916, najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata, kada su hiljade mladih ljudi izgubili živote, a borbene linije su se vrlo malo pomerile.

Ovogodišnja kontraofanziva već je građena oko preoblikovanja ukrajinske vojske po uzoru na Ameriku. Bio je to, rekli su kritičari, pristup koji su Sjedinjene Države pokušale u Vijetnamu, Iraku i Avganistanu, uglavnom neuspešno.

Navodi se da ni Amerikanci, koji su obučavali Ukrajince, a ni Ukrajinci, uopšte nisu bili svesni koliko je jaka ruska odbrana, a probleme Ukrajine dodatno su pogoršale oštre nesuglasice s američkim generalima o tome kako i gde angažovati nove mehanizovane jedinice.

Lider Čečenije Ramzan Kadirov rekao je u direktnom prenosu na svom Instagram profilu da bi rat u Ukrajini mogao da se završi sledeće godine.

“Mislim da završetak treba očekivati na proleće sledeće godine, u junu ili julu. Sve mogućnosti su već iscrpljene, nema dovoljno ljudskih resursa, novca takođe, imaju problema sa oružjem. Da sam doneo odluku, to bi moglo da se završi u roku od tri meseca”, rekao je Kadirov.

Čečenski lider je dodao da bi zauzimanje Kijeva bilo “čak i lakše” nego Mariupolj, “ali je ruska vojska fokusirana na očuvanje gradova i pregovore sa onima koji žele da odustanu”.