VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Poljski premijer priznao: Rusija se dobro snalazi sa sankcijama

    Poljski premijer priznao: Rusija se dobro snalazi sa sankcijama

    Poljski premijer Mateuš Moravecki morao je da prizna održivost ruske ekonomije pred zapadnim sankcijama.

    “Za sada vidimo da se Rusija, nažalost, dobro snalazi sa sankcijama”, rekao je Moravecki na pres-konferenciji.

    Političar je dodao da s tim u vezi, Varšava pokušava da organizuje proces u kome će se formirati još jedan paket sankcija.

    Poljski premijer je pozvao zemlje Evropske unije da ne plaćaju ruski gas u rubljama, kao i da carine ruske energente. On je zatražio da se razradi pitanje i sekundarnih sankcija.

  • Košarac glasao protiv isključenja Rusije

    Košarac glasao protiv isključenja Rusije

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac glasao je danas u Madridu protiv suspenzije Ruske Federacije iz Svjetske turističke organizacije.

    Na skupštini Svjetske turističke organizacije razmatrana je suspenzija članstva Ruske Federacije iz organizacije, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Iako je Rusija na početku sjednice informisala prisutne delegacije da istupa iz članstva iz ove organizacije, Košarac je istakao da je Generalna skupština nastavila sa razmatranjem suspenzije njenog članstva, nakon čega se pristupilo glasanju.

    “Budući da je Rusija sama istupila iz Svjetske turističke organizacija, odluka o nastavku sjednice u najmanju ruku je neshvatljiva i stiče se utisak da su zapadne zemlje bile potpuno motivisane da po svaku cijenu donesu odluku o suspenziji članstva Ruske Federacije”, naglasio je Košarac.

    On je podsjetio da iste te zemlje nisu reagovale, niti zatražile suspenziju članstva bilo koje države iz Svjetske turističke organizacije u slučaju NATO bombardovanja Republike Srpske i Srbije ili u bilo kojem drugom sličnom slučaju od njenog osnivanja do danas.

    Košarac je naglasio da, izuzev političke konotacije, u toku sjednice nisu predočeni egzaktni podaci, niti argumenti koji bi potvrdili da su prekršeni osnovni ciljevi i zadaci Svjetske turističke organizacije.

    “Nije objašnjeno na koji način odluka o suspenziji Rusije iz Svjetske turističke organizacije može doprinijeti rješavanju situacije sa Ukrajinom, niti je rečeno postoje li uopšte i koji su to dodatni poremećaji u turističkoj privredi, te zašto bi ova organizacija uopšte razmatrala suspenziju bilo koje članice”, naglasio je Košarac.

    Ta organizacija je, ukazao je Košarac, osnovana zbog promocije i unapređenja turizma kao pokretača ekonomskog razvoja, a ne zbog bilo kojih drugih elemenata.

    On je istakao da u potpunosti podržava stabilizaciju prilika u Ukrajini, kao i nastojanja da se dijalogom dođe do mira.

  • Rusija nastavlja čvrsto da podržava cijelovitost Srbije

    Rusija nastavlja čvrsto da podržava cijelovitost Srbije

    Poređenjem priznanja nezavisnosti donbaskih republika i priznanja nezavisnosti tzv. Kosova, Vladimir Putin je poslao poruku da je Zapad politikom dvostrukih standarda srušio skoro sve principe međunarodnog prava, pri čemu je ruska podrška teritorijalnom integritetu Srbije apsolutno neupitna, smatraju profesor prava Zoran Čvorović i politikolog Aleksandar Pavić.

    Putinovo izlaganje pred generalnim sekretarom UN u kojem je naveo da su DNR i LNR postale nezavisne po analogiji sa odlukom Međunarodnog suda o Kosovu okuražilo je “politički dalekovide” analitičare da konstatuju kako je Rusija digla ruke od Srbije. Treba primjetiti da je redom riječ o najglasnijim zagovornicima uvođenja sankcija koji se ujedno ne ustežu da Kosovo nazovu teretom koga se treba osloboditi.

    Njih demantuju činjenice, a sagovornici Sputnjika upućuju na dvije – nedavno glasanje Rusije u UN, i Rezolucija 1244 koja na četiri mjesta jemči da će se konačno riješenje kosovskog pitanja naći u okviru granica Republike Srbije.

    Profesor prava Zoran Čvorović primjećuje da izlaganje ruskog predsjednika jasno pokazuje da su on i njegov kabinet odlično proučili odnos SAD i većine članica EU prema kosovskom presedanu i da je ruska država detaljno analizirala presudu Međunarodnog suda pravde koji je, po tužbi Srbije, ocijenjivao pravovaljanost tzv. kosovske nezavinost.

    Putin je Guterešu, kada je u pitanju nezavisnost donbaskih republika, smatra Čvorović, samo ponovio stav koji je MSP zauzeo po pitanju tzv. kosovske nezavisnosti.

    • Putin traži od političkog Zapada da na nezavisnost donbaskih republika primjeni stav iz presude MSP da međunarodno pravo ne zabranjuje proglašenje nezavisnosti novih država. To istovremeno ne znači da su Rusija i njen predsjednik promjenili svoj stav kada je u pitanju status KiM jer teritorijalni integritet Srbije na KiM ne štite apstraktna načela međunarodnog prava kao što Srbijin integritet ne štiti odbrana integriteta Ukrajine već Srbijin integritet štiti jedan konkretni obavezujući međunarodno pravni akt – Rezolucija 1244 SB. Kada je u pitanju status donbaskih republika i teritorijalnog integriteta Ukrajine ne postoji nikakav takav međunarodno pravno obavezujući akt.

    Ovaj akt, objašnjava Čvorović, ne može biti promijenjen bez saglasnosti Rusije, koja u SB ima pravo veta.

    • Pri obrazlaganju prava Rusije da prizna nezavisnost donbaskih republika, Vladimir Putin polazi od već ustanovljenih presedana od strane političkog Zapada tokom devedesetih godina i u prvoj deceniji 2000, i nacionalnih interesa ruske države i ruskog naroda. Istovremeno nijednom rječju ne dovodi u pitanje važenje Rezolucije 1244. Politikolog Aleksandar Pavić ukazuje da iza izlaganja Putina stoji poruka da je po pitanju Kosova napravljen presedan koji sigurno nije Rusija pokrenula i da niko od onih koji su spočitavali i pozdravljali jednostrano proglašenu nezavisnost kosovskih secionista i presudu Međunarodnog suda pravde, nemaju pravo da osuđuju Rusiju zato što je priznala nezavisnost DNR i LNR kao što je priznala i nezavisnost Јužne Osetije i Abhazije.
    • Rusijina priznanja su došla nakon čina agresije gde je ona praktično priznala entitete koji su proglasili nezavisnost u samoodbrani. Јoš ranije su ruski zvaničnici isticali bitnu razliku između kosovskog presedana i drugih jer Kosovo je nasilo otcijepljeno od Srbije putem spoljne agresije dok su Krim, Donjeck, Lugansk, Јužna Osetija i Abhazija proglasili nezavisnost kao odbrambenu meru protiv agresije. Paralele je, smatra, nemoguće, povući, posebno kada se u obzir uzme činjenica da je NATO 1999. ubio međunarodno pravo i da je jedan presedan poslužio kao uvod u nove presedane. Međutim jedna druga paralela, čini se, smatra, opravdanom.
    • Postoji velika sličnost između 1999. i NATO agresije i 1936. kada je njemačka vojska umarširala u demilitarizovanu rajnsku oblast i time, napravivši presedan, započela proces kršenja međunarodnih mirovnih sporazuma što je dovelo do Drugog svjetskog rata.S ve što je kasnije preduzimano u odbranu od nacizma ne može se smatrati kršenjem međunarodnog prava. Isto tako, i sve ono što je rađeno poslije 1999. kao odbrambena mjera protiv agresivnog širenja NATO pakta ne može se smatrati za kršenje međunarodnog prava jer se zna ko je napravio prvi presedan, čak bi se moglo reći zločin protiv mira.

    Za razliku od Rusije, kolektivni Zapad, upozorava Čvorović, traži od Srbije da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a da ne poštuje sopstveni teritorijalni integritet. Istovremeno, kaže, politički Zapad potpuno negira značaj Rezolucije 1244, jer pitanje valjanosti nezavisnosti tzv. Kosova smatra skinutim sa dnevnog reda.

    • U novim okolnostima realističan pristup međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima nalaže da je u našem interesu da zauzmemo upravo onakvu poziciju kakvu je zauzela zvanična Moskva. S jedne strane međunarodno pravo ne zabranjuje nastanak novih država, a valjanost nastanka pojedinih državnih tvorevina u uslovima skoro potpunog sloma posleratnog međunarodnog poretka procenjuje svaka država shodno svojim nacionalnim interesima“. Od procjene nacionalnih interesa, nameće se zaključak, zavisi i to da li će Srbija priznati ili ne neku novoformiranu državu što nimalo ne umanjuje važnost Rezolucije 1244 koja štiti Kosovo u sastavu Srbije.
  • Blinken: Ukrajina da odluči o akcijama van svojih granica

    Blinken: Ukrajina da odluči o akcijama van svojih granica

    Na Ukrajini je da odluči hoće li da preduzima vojne akcije izvan svojih granica, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken obraćajući se podkomitetu američkog Senata za državne, inostrane operacije i srodne aktivnosti.

    “Odlučni smo da im obezbedimo ono što im je potrebno da se izbore sa ruskom agresijom i da potisnu Ruse iz zemlje. Drugo pitanje je da li bi Ukrajinci trebalo da preduzimaju akcije i izvan svojih granica”, rekao je Blinken u sredu i ponovio da je od vitalnog značaja da se učini sve što je potrebno za odbranu od ruske agresije, prenosi TAS S.

    Ranije je šef ruskog istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin dao je uputstva da se dokumentuju dokazi o ilegalnim aktivnostima ukrajinskih oružanih snaga u ruskim regionima Kursk i Voronjež.

  • Britanska šefica diplomatije: Ruske snage moraju biti potisnute iz cijele Ukrajine

    Britanska šefica diplomatije: Ruske snage moraju biti potisnute iz cijele Ukrajine

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss rekla je da ruske snage moraju biti potisnute iz “cijele Ukrajine”, što predstavlja najjasniju izjavu do sada o britanskim ratnim ciljevima.

    Zapadne sile razmišljaju o tome kako bi rat u Ukrajini mogao završiti i šta žele nakon prestanka neprijateljstava.

    U svom govoru u Londonu, Liz Truss je rekla da Rusija mora biti potisnuta iz “cijele Ukrajine”.

    To je do sada najjasnija izjava o britanskim ratnim ciljevima i podrazumijeva da ruske snage moraju napustiti ne samo teritoriju okupiranu posljednjih sedmica, već i ona područja koja su napadnuta prije osam godina, kao što je Krim. Ne dijele sve zapadne sile tako ambiciozan cilj.

    Ministrica vanjskih poslova također je jasno stavila do znanja da bi Zapad trebao učiniti više da odvrati buduću rusku agresiju, trošeći više na odbranu i korištenjem svog ekonomskog utjecaja kako bi isključio Rusiju sa zapadnih tržišta.

    Rekla je da bi Zapad trebao pojačati odbrambene sposobnosti ne samo Ukrajine nego i drugih ugroženih zemalja, poput Moldavije i Gruzije.

    Ako Rusija uspije, rekla je, bit će “neopisiva bijeda širom Evrope”. Pobjeda Ukrajine je “strateški imperativ” za Zapad, rekla je.

  • Napetost raste nakon ruske prijetnje Japanu da će se osvetiti ako nastave pomorske vježbe sa SAD-om

    Napetost raste nakon ruske prijetnje Japanu da će se osvetiti ako nastave pomorske vježbe sa SAD-om

    Rusija je upozorila Japan da će doći do odmazde ukoliko zajedničke pomorske vježbe sa Sjedinjenim Američkim Državama prošire u blizini istočnih granica Rusije. Napetost je dodatno porasla nakon što je Vladimir Putin jučer kazao da se ne libi udariti i na druge države ukoliko bude postojao razlog.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Morgulov rekao je da su američko-japanske pomorske vježbe “potencijalno uvredljive prirode”, prenijela je to ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

    “Takve postupke japanske strane vidimo kao prijetnju za sigurnost naše zemlje. Ako se takva praksa proširi, Rusija će poduzeti uzvratne mjere u interesu jačanja svojih obrambenih sposobnosti”, rekao je Morgulov.

    Međutim, on nije precizirao o kojim američko-japanskim vježbama govori niti je eksplicitno naveo u kojem obliku bi došla ruska odmazda u slučaju da se ogluše o upozorenje.

    Japan na primjedbe ruskog zvaničnika iz vlade još uvijek nije odgovorio.

    Jučer je i ruski predsjednik Vladimir Putin kazao da će reagovati ukoliko se bilo koja država involvira u rat u Ukrajini, ali i ukoliko dođe do bilo kakve prijetnje Rusiji. To je stvorilo dodatne napetosti na već postojeći problem između Tokija i Moskve.

    Japan i Rusija se inače spore oko suvereniteta ostrva koja se nalaze sjeverno od Japana, a koje su sovjetske snage zauzele nakon predaje Japana savezničkim snagama u Drugom svjetskom ratu. Japan naglašava da su četiri ostrva “nezakonito okupirana”, a to je prvi put u dvije decenije da su iskoristili takav termin za ovaj problem.

    CNN je analizirao rast tenzija između ove dvije države, kao i posljednja dešavanja u njihovom odnosu.

  • “Ispalimo jedan Sarmat i Velike Britanije više nema”

    “Ispalimo jedan Sarmat i Velike Britanije više nema”

    Ruski državni mediji pozvali su predsednika Vladimira Putina da nuklearnim oružjem izbriše Veliku Britaniju s lica Zemlje zbog “bezobrazne” podrške Ukrajini.

    Vladimir Solovjov, poznati ruski novinar kojega smatraju Putinovim “trbuhozborcem”, zapretio je danas Britaniji dok je razgovarao sa šefom Ruske svemirske agencije o novoj, moćnoj interkontinentalnoj balističkoj raketi RS-28 Sarmat, koju Rusija planira da rasporedi u svoje oružane snage do jeseni, piše Daily Mail.

    “Ispada da jedan Sarmat znači minus jedna Velika Britanija”, pohvalio se Solovjov, rekavši da je Velika Britanija postala “izuzetno gruba” – očigledno se osvrćući na otvorenu podršku Ukrajini od početka invazije 24. februara.

    Pretnja Solovjova stiže samo dva dana nakon što je Putin utvrdio da je Federalna služba sigurnosti (FSB) sprečila pokušaj njegova ubistva te da su pritvoreni članovi “nacističke bande” koja je primala naredbe od Kijeva.

    Ukrajinska državna sigurnosna služba (SBU) u ponedeljak je porekla da ima bilo kakve planove da ubije režimskog novinara Vladimira Solovjova.

    Sarmat, ili “Sotona 2” kako ju je nazvao Zapad, može nositi 10 ili više nuklearnih bojevih glava i mamaca i gađati ciljeve udaljene hiljade kilometara u Sjedinjenim Državama ili Evropi.

    Dmitrij Rogozin, čelnik svemirske agencije Roskozmos, rekao je da će izraditi 46 takvih projektila, a prvi će biti raspoređeni u drugom delu godine u Krasnojarskom kraju u Sibiru, oko 3.000 kilometara istočno od Moskve.

    “Sve ide po planu”, poručio je Rogozin.

    Putin je prošle nedelje nadgledao prvo uspešno testiranje Sarmata, koji predstavlja novi dodatak nuklearnom arsenalu Rusije.

    “Ovo je značajan događaj u razvoju naprednog oružja ruske vojske. Sposoban je nadvladati sva moderna sredstva protivraketne odbrane. Nema sličnih u svetu i neće ih biti još dugo, rekao je prošle srede Putin.

    Solovjovljeva izjava nije prvi put da Rusija preti nuklearnim oružjem od početka vojne operacije na Ukrajinu, niti je prva pretnja Velikoj Britaniji.

    U ponedeljak je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio da je “NATO zapravo u ratu s Rusijom” te da je prijetnja nuklearnog rata “ozbiljna i stvarna”.

    Upitan o važnosti izbegavanja Trećeg svetskog rata i je li trenutna situacija uporediva s kubanskom raketnom krizom 1962. Lavrov je rekao: “Rizici su sada znatni”.

    “Ne bih hteo umetno uvećavati te rizike. Mnogi bi to želeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smemo je potceniti”.

    Marija Zaharova, portparolka ministarstva spoljnih poslova, potom je zapretila napadom na zemlje članice NATO-a koje isporučuju oružje Ukrajini, među kojima Britanija ima vodeću ulogu.

    “Rusija može gađati vojne ciljeve na teritoriju onih zemalja članica NATO-a koje šalju oružje režimu u Kijevu zbog “narušavanja vojne logistike”. Uostalom, to direktno dovodi do pogibija i krvoprolića na ukrajinskoj teritoriji. Koliko ja razumem, Britanija je jedna od tih zemalja”, rekla je.

  • Ukrajinci eksplozije koje se dešavaju po Rusiji nazvali plaćanjem za invaziju

    Ukrajinci eksplozije koje se dešavaju po Rusiji nazvali plaćanjem za invaziju

    Ukrajinski zvaničnici su eksplozije koje su se desile na jugu Rusije i požar do kojeg je došlo u vojnom skladištu u Belgorodu opisali kao plaćanje i karmu za rusku invaziju.

    Bez direktnog priznavanja da je Ukrajina odgovorna za eksplozije, predsjednički savjetnik, Mihailo Podoljak je izjavio da je prirodno da ruske regije gdje je smješteno gorivo i oružje uče o “demilitarizaciji”.

    Upotreba riječi demilitarizacija je referiranje na proglašeni ruski cilj invazije da razoruža i denacifikuje Ukrajinu.

    “Ako vi (Rusi) odlučite da izvršite masovni napad na jednu državu, masovno ubijate sve tamo, masovno gazite mirne ljude sa tenkovima i koristite skladišta u svojim regijama koja omogućavaju ubijanje, prije ili kasnije dugovi će biti plaćeni,” rekao je Podoljak.

    Eksplozije koje su se desile u srijedu, uslijedile su nakon velike vatre koja je izbila na naftovodu u Bryansku. Ovi incidenti su pokazali rusku ranjivost u regijama koje su blizu Ukrajini i vitalne za vojne logističke lance, prenosi Reuters.

    Do eksplozija je došlo u blizini Kurska i Voroneža. Rusija je rekla da je poslala istražitelje koji će dokumentovati kako su to nazvali ilegalne akcije ukrajinske vojske.

  • Vulin: Ne mislim da izjava Putina znači promjenu stava Rusije po pitanju tzv. Kosova

    Vulin: Ne mislim da izjava Putina znači promjenu stava Rusije po pitanju tzv. Kosova

    Ministar unutrašnjih poslova i predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin kaže da ne misli da izjava ruskog predsjednika Putina znači promjenu stava Rusije po pitanju lažne države Kosovo.

    Komentarišući komentare iz regiona povodom izjave Putina da su Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu presedana Međunarodnog suda pravde prilikom odlučivanja o nezavisnosti Kosova, Vulin kaže da ne misli da je komentar Putina promjena stava.

    Kako je naveo, Putin je samo nastavio da odgovara Zapadu istim argumentima i istim rječnikom kojim su oni objašnjavali bombardovanje Srbije, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    • Rusija je i do sada mogla da promijeni svoj stav, pa nije, i ne vjerujem da će to uraditi i sada. Nisam zadovoljan što je predsjednik Putin pomenuo odgovor Međunarodnog suda pravde na Jeremićevo pitanje u kontekstu lažne države Kosovo, ali sam zadovoljan baš svim njegovim izjavama u decenijama iza nas po pitanju podrške Srbiji u borbi za očuvanje Kosova i Metohije, za Republiku Srpsku, odbrane Srba od rezolucije Velike Britanije po kojoj su Srbi trebali da postanu prvi genocidan narod u istoriji, zadovoljan sam zbog pomoći jačanju naše armije, carinskim povlasticama, povlašćenoj ceni gasa i poštovanju koje se Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću iskazivalo i koje se iskazuje i danas – naveo je Vulin.
  • Peskov: Ne koristimo gas kao sredstvo ucjene

    Peskov: Ne koristimo gas kao sredstvo ucjene

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je danas optužbe da Moskva koristi snabdijevanje prirodnim gasom kao sredstvo ucjene.

    To se desilo nakon što je ruski energetski gigant Gasprom zaustavio izvoz gasa u Poljsku i Bugarsku.

    Peskov je poručio da je Rusija ostala pouzdan snabdijevač svojih potrošača energetskim resursima i da se ne bavi ucjenama, prenosi agencija Rojters.

    Takođe, Peskov nije isključio mogućnost da se i drugim zemljama, osim Poljske i Bugarske, zaustavi izvoz gasa ukoliko ga ne budu plaćale u rubljama.

    On je novinarima prenio da će se na potrošače koji odbiju da plate ruski gas u roku po novom sistemu primijeniti ukaz predsjednika Vladimira Putina, prenosi agencija TAS S.

    Portparol Kremlja je odbio da kaže koliko je zemalja pristalo da pređe na plaćanje gasa u rubljama u skladu sa dekretom koji je prošlog mjeseca izdao predsjednik Vladimir Putin.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je ranije danas da odluka Gasproma o prekidu isporuka predstavlja “još jedan pokušaj Rusije da koristi gas kao instrument ucjene”, prenela je agencija AP.