VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Zaharova: Laž

    Zaharova: Laž

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je sinoć da izjave zapadnih zemalja da Rusija prijeti nuklearnim ratom nisu tačne.

    “Zapadni zvaničnici u najgorim tradicijama dezinformisanja prenose medijima, radeći to na koordinisan nacin, lažni narativ o nuklearnim pretnjama iz Moskve”, napisala je Zaharova na Telegramu, prenosi agencija TASS.

    Zaharova je navela da su ministarstva spoljnih poslova zemalja NATO počela da ubeđuju svoje stanovništvo da Rusi “zveckaju oružjem”, a suštini, kako je rekla, Rusija razume rizike u toj oblasti i ne može ni da razmišlja o nuklearnom ratu.

  • Ukrajina minobacacima gađala ruski granični punkt

    Ukrajina minobacacima gađala ruski granični punkt

    Guverner Kurske oblasti u Rusiji Roman Starovojt saopštio je da je jutros iz Ukrajine minobacačima gađan granični punkt u selu Krupecma i da žrtva i materijalne štete nije bilo.

    “Granični punkt u Rilskom okrugu Kurske oblasti granatiran je u petak ujutro, nema žrtava i štete”, napisao je Starovojt na Telegramu, prenosi TAS S.

    On je precizirao da je oko 8:00 časova granatiran granični punkt u selu Krupec iz minobacača i da su ruski graničari i vojnici uzvratnom vatrom “suzbili vatrene položaje napadača”.

    Kontrolni punkt na rusko-ukrajinskoj granici u Gluškovskom okrugu Kurske oblasti granatiran je iz minobacača sa ukrajinske strane i 23. aprila, a požar je tom prilikom zahvatio zgradu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor i nije bilo povređenih, navodi TAS S

  • Njemačka neće blokirati embargo EU na rusku naftu

    Njemačka neće blokirati embargo EU na rusku naftu

    Njemačka se neće protiviti embargu Evropske unije na uvoz ruske nafte, iako ne smatra da je to najefikasnije sredstvo da se nanese šteta predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, izvještava “Blumberg”.

    Njemački ministar ekonomije i vicekancelar Robert Habek upozorio je da bi zaustavljanje uvoza ruske nafte nanelo ozbiljan udarac najvećoj evropskoj ekonomiji, koji podrazumijeva i manjak ponude i “ogromno povećanje cijena“.

    “Ali, nećemo doživjeti nacionalnu katastrofu. Postigli smo veliki napredak u pogledu nafte i mogli bismo da se pridružimo embargu ako do njega dođe. Njemačka neće tome stati na put”, rekao je Habek kasno u četvrtak u intervjuu za televiziju ZDF.

    On je ranije ove nedjelje izjavio da je Njemačka već smanjila svoje oslanjanje na rusku naftu u dovoljnoj mjeri koja potpuni embargo čini “izvodljivim“.

    Udio ruske nafte u njemačkom uvozu pao je na oko 12 posto sa 35 procenata koliko je iznosio pre ruskog napada na Ukrajinu, rekao je Habek nedavno prilikom posjete Varšavi.

    On je, ipak, u intervjuu za ZDF jasno stavio do znanja da je skeptičan u pogledu naftnog embarga, ističući da bi takav potez mogao biti “kontraproduktivan” jer bi potencijalno omogućio Rusiji da isporučuje naftu drugim zemljama čak i po višoj cijeni, dodajući da bi Putin takođe mogao da iskoristi naftu da zadobije podršku nekih država.

    “Moramo da zaustavimo rast globalnih cijena nafte, ali ne na način da njihov nivo mogu sebi da prušte samo Njemačka, zapadna Evropa, SAD i možda Kanada. Tad bi Putin mogao da kaže – vidite šta se dešava, kapitalistički zapad vas čini siromašnim, ja ću vam pomoći, od mene možete da dobijete popust 20 odsto, samo tražim da mi budeš saveznik”, rekao je Habek.

  • Bocan Harčenko: Moskva dosljedna, neće priznati Kosovo

    Bocan Harčenko: Moskva dosljedna, neće priznati Kosovo

    Ambasador Rusije u Beogradu, Aleksandar Bocan Harčenko, poručio je da Moskva neće priznati samoproglašeno Kosovo i da ostaje dosljedna svojoj politici, a smatra i da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji.

    “Tražimo implementaciju Rezolucije 1244, koja treba da se primjenjuje, i prema našem mišljenju, i prema Međunarodnom pravu“, rekao je Bocan Harčenko, gostujući u emisiji Insajder TV.

    On je ovaj stav Rusije iznio odgovarajući na pitanje da li izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina, da su samoproglašene Donjecka Narodna Republika i Luganjska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu presedana Međunarodnog suda pravde, prilikom odlučivanja o nezavisnosti takozvanog Kosova, znači i promjenu odnosa Rusije prema pitanju statusa srpske južne pokrajine, navodi Insajder.

    “Kosovo je suštinsko pitanje naše prijateljske i bratske saradnje i nema nikakvih signala da Ruska Federacija može da promeni odnos prema tom pitanju“, objasnio je ambasador Rusije u Srbiji i dodao da ono ostaje presedan u međunarodnom pravu, kao i da “jednostrano i nelegitimno proglašenje nezavisnosti“ Kosova ne treba dovoditi u vezu sa otcjepljenjem Dombasa.

    “Građani Donjecke i Luganske Republike ne priznaju vlast u Kijevu, koja je rezultat nelegitimnog i antiustavnog državnog udara“, rekao je Harčenko uz napomenu da su se oni na referendumu izjasnili za otcepljenje od Ukrajine, što sa KiM nije slučaj.

    Ambasador Rusije izjavio je da ne očekuje da će Srbija Ruskoj Federaciji uvesti sankcije i ocijenio kao pozitivno dosadašnje odbijanje Srbije da prema Rusiji primjeni kaznene mere.

    Harčenko je podsjetio da Srbija, kao i njen predsjednik, Aleksandar Vučić od početka ruske “specijalne vojne operacije“ imaju dosljedan stav i dodao da zvanična Moskva to umije da cijeni.

    On je iznio uvjerenje da kod građana Srbije postoji većinsko razumijevanje za rusku vojnu operaciju, a insistiranje SAD i EU da Srbija Rusiji uvede sankcije oijcenio je kao “nevjerovatne pritiske i neprijateljsko ponašanje zapada prema Srbiji“.

    Ruski diplomata nije direktno odgovorio na pitanje Insajder TV kako bi Rusija gledala na to da joj Srbija uvede sankcije, pod uslovom da do toga ipak dođe, rekavši da ne može da govori o nečemu što se nije desilo.

    On je izjavio i da odluka Rusije da Bugarskoj i Poljskoj obustavi dostavu gasa, zbog odbijanja te dvije države da ruski gas plaćaju u rubljama, ne bi trebalo da utiče na dotok gasa do Mađarske i Srbije gasovodom Turski tok.

    “Govori se o prekidu snabdijevanja Bugarske gasom, a ne o tranzitu gasa kroz tu zemlju“, objasnio Aleksandar Bocan Harčenko, reagujući na najavu bugarskog premijera da će preispitati sve ugovore sa Rusijom, pa i one koje se tiču tranzita.

    Ruski ambasador očekuje da ugovor o isporuci gasa između Rusije i Srbije, koji ističe 31. maja, bude obnovljen i s tim u vezi najavio je razgovore na relaciji Gasprom – Srbija gas, Vlada Srbije i Vlada Ruske Federacije, uz napomenu da nema smisla da on priča o njihovom sadržaju ili rezultatu.

    Govoreći o sudbini NIS-a, u slučaju da Evropa uvede novi paket sanckija Ruskoj Federaciji, kojim bi bila obuhvaćena i ta kompanija, Harčenko je izrazio očekivanje da to pitanje bude rešeno uz odgovarajuće mehanizme koje bi zaštitile NIS i ovaj vid saradnje.

    “Srbija je Rusiji prijateljska zemlja i mi nastavljamo saradnju u svim oblastima“, zaključio je Harčenko, prenosi Insajder.

  • Ukrajina planira danas evakuisati civile iz opkoljenog Azovstala

    Ukrajina planira danas evakuisati civile iz opkoljenog Azovstala

    Iz ureda predsjednika Ukrajine, Volodomira Zelenskog su poručili kako se nadaju da će danas evakuisati civile iz Azovstala u opkoljenom Mariupolju.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutteres je u četvrtak razgovarao sa predsjednikom Zelenskim o evakuaciji civila iz područja industrijskog kompleksa Azovstal.

    Gutteres je izjavio kako se vode intenzivni razgovori o omogućavanju evakuacije civila iz posljednjeg dijela grada koji nije pod ruskom kontrolom.

    U utorak se predsjednik Rusije složio da Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta budu uključeni u evakuaciju civila iz Azovstala.

    Gradsko vijeće Mariupolja je izjavilo da je više od 100.000 stanovnika grada u smrtnoj opasnosti zbog ruskog bombardovanja i nesanitarnih uslova, te nedostataka vode za piće i hrane. U samom Azovstalu pod opsadom se nalazi više stotina civila.

  • Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Jedna od najvećih nemačkih energetskih kompanija najavila je da se sprema da kupi ruski gas koristeći sistem plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti.

    Iako kritičari kažu da će time potkopati sankcije EU, kompanija Uniper će za ruski gas plaćati u evrima koji će onda biti pretvoreni u rublje.

    Uniper na taj način ispunjava zahteve Kremlja da se sve transakcije obavljaju u ruskoj valuti.

    Druge evropske energetske kompanije navodno se spremaju da učine isto usred zabrinutosti oko smanjenja isporuke.

    Iz kompanije Uniper navode da nemaju izbora, ali da je njihova namera da se i dalje pridržavaju sankcija EU.

    “Smatramo da je moguća konverzija plaćanja u skladu sa zakonom o sankcijama i ruskom uredbom”, rekao je portparol kompanije za BBC.

    On smatra i da za ovu kompaniju i generalno za Nemačku nije moguće da ostanu bez ruskog gasa pa da bi obustava isporuke za njih imala dramatične posledice.

  • Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci zahtijevaju od Vlade Bugarske da nastavi dijalog sa “Gaspromom” i snabdijevanje ruskim gasom, izjavila je zamjenik bugarskog premijera Kornelija Ninova.

    Ninova je govorila na brifingu nakon sastanka sa organizacijama poslodavaca u Sofiji.

    Ninova, koja je i ministar ekonomije i industrije, istakla je da više od 25.000 preduzeća, čiji su predstavnici učestvovali na sastanku, obezbjeđuju 86 odsto bruto domaćeg proizvoda Bugarske, proizvode robu u vrijednosti većoj od 20 milijardi evra i zapošljavaju oko 82 odsto radne snage u državi.

    “Svrha sastanka je da se spasu bugarska ekonomija i industrija, da se sačuvaju radna mjesta i smanji inflacija. Na osnovu rezultata, pozivamo vlasti da nastave pregovore sa Gaspromom i snabdijevanje gasom na osnovu postojećih sporazuma”, rekla je Ninova.

    Ninova je naglasila da se predlaže da Vlada donese odluku i zamrzne cijenu gasa na trenutnom nivou.

    “Oni treba da uvedu dodatni porez na višak dobiti energetskih kompanija i da nastave da plaćaju odštetu za visoke cijene struje”, navela je Ninova, koja je predsjedavajuća bugarske Socijalističke partije.

    Ona je najavila da će predati prikladne prijedloge parlamentu na razmatranje, javio je TASS.

    Predstavnici organizacija poslodavaca naglasili su da ne postoji alternativa za ruski gas i insistiraju da Bugarska ispuni svoje obaveze iz ugovora sa “Gaspromom” o plaćanju prirodnog gasa u rubljama.

  • Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Direktor ruske spoljno-obaveštajne službe Sergej Nariškin optužio je danas Vašington i Varšavu da razrađuju planove za uspostavljanje vojno-političke kontrole Poljske nad njenim “istorijskim posedima“ u Ukrajini.

    Radi se, zapravo, o pokušaju da se ponovi istorijski “dogovor“ za Poljsku posle Prvog svetskog rata, kada je Zapad, predstavljen Antantom, priznao pravo Varšave da prvo okupira deo Ukrajine kako bi zaštitio stanovništvo od “boljševičke pretnje“, a zatim i uključi te teritorije u sastav poljske države, rekao je Nariškin

  • Izveden najteži napad na Azovstal

    Izveden najteži napad na Azovstal

    Ukrajinski zvaničnik u Mariupolju rekao je za CNN da je čeličana Azovstal pogođena najtežim ruskim vazdušnim udarima do sada.

    “Sinoć je fabrika pogođena najjačim udarom do sada. Prvo je došlo do masovnog vazdušnog udara sa sedam aviona Tu-22M3. Zatim je bilo više od 50 vazdušnih udara. Očigledno su radili Su-25 ili su Su-24. Ne mogu da identifikujem pošto smo bili u skloništu. Bombardovanje je izvršeno na mestu gde se nalaze teški ranjenici — u bolnici”, rekao je Mihail Veršinjin, načelnik patrolne policije Mariupolja, koji je bio u Azovstalu u toku vazdušnih udara.

  • Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Rusija je u srijedu otvorila novi front u ratu u Ukrajini presjekavši dotok gasa u dvije zemlje Evropske unije, što je dramatična eskalacija sukoba koji sve više postaje šira bitka sa Zapadom.

    Dan nakon što su Amerika i drugi zapadni saveznici obećali da će povećati vojnu podršku Ukrajini, Кremlj je povećao ulog koristeći svoj najvažniji izvoz.

    U memorandumu, ruski gigant Gasprom rekao je da više neće dostavljati prirodni gas Poljskoj i Bugarskoj jer aprilske uplate nisu obavile u ruskim rubljama, kao što je tražio predsjednik Vladimir Putin.

    Ruski lider je krajem marta donio odluku da “neprijateljske” zemlje gas moraju da plaćaju u rubljama, postavljajući rok do 31. marta. Međutim, taj datum je došao i prošao, a gas je nastavio da teče u normalnim količinama, pa su se pojavile razne teorije – od tvrdnji da Putin čeka paravi trenutak da “zavrne slavinu”, do toga da je sve bio blef.

    Ipak, Putin je u srijedu ujutru ispunio svoju prijetnju, izazvavši pravi politički i ekonomski potres. Evropske vlade redom osuđuju taj potez kao “ucjenu”, a cijene gasa u Evropi su skočile za 23 odsto već sat vremena nakon vijesti iz Rusije.

    Zašto Rusija traži plaćenje u rublji

    Gardijan je prošlog mjeseca pokušao da odgovori na pitanje zašto je plaćanje ruskog izvoza u rubljama postalo glavno pitanje za Кremlj, i da li bi Putin mogao da proširi plan na izvoz nafte, žitarica, đubriva, uglja, metala i drugih ključnih roba.

    Od početka rata u Ukrajini vrijednost rublje je dramatično pala sa oko 85 evra na 110. Samo intervencijom ruske Centralne banke uspjela je da dođe do vrijednosti od 94,1 evro. Sa rubljom na tako niskom nivou, ruski izvoz je donosio značajno manje novca.

    Više vrednovana rublja ne samo da će donijeti više gotovine, već je i stvar ponosa Moskve da zemlje pristanu da plate ruski izvoz u ruskoj valuti. Veći fond rublje, generisan tražnjom stranih zemalja i kompanija za ruskom robom, omogućio bi Moskvi da ospori dominaciju američkog dolara na globalnim tržištima, mada nije jasno da li bi Кina podržala takav plan.

    Neki analitičari su takođe istakli da su dolar i evro manje korisni Moskvi u trenutku kada se suočava sa oštrim sankcijama. Na primjer, kada je ostala bez pristupa dolarima i evrima preko međunarodnih berzi, Rusija je takođe predložila da kamate na svoje dugove denominirane u evrima plaća rubljama.

    Sada Кremlj razmatra planove da sva izvozna prodaja bude u rubljama, iskorišćavajući svoj gotovo pa monopol u osnovnim sirovinama za proizvodne procese, od đubriva do automobila.

    Jedan primjer je paladijum, koji automobilske kompanije koriste za proizvodnju katalitičkih pretvarača. Oko 40 odsto svjetske ponude metala dolazi iz Rusije, a 90 odsto ruske proizvodnje ide u automobilsku industriju.

    Ako su proizvođači automobila primorani da biraju između kupovine paladijuma u ​​rubljama ili traženja zaliha negdje drugdje, vjerovatno će im političari, koji žele da izoluju Rusiju, reći da potraže na drugom mjestu. Međutim, taj potez bi skupo platili, jer bi najvjerovatnije došlo do racionalizacije i zatvaranja fabrika automobila.

    Ko je pristao da plaća gas u rubljama?

    Ruska lista “neprijateljskih“ zemalja sastavljena je od država koje su joj uvele sankcije. Poslove sa kompanijama i pojedincima iz tih zemalja mora da odobri specijalna vladina komisija.

    Među zemljama su Amerika, članice EU, Velika Britanija, Japan, Кanada, Norveška, Singapur, Južna Кoreja, Švajcarska i Ukrajina. Neke, uključujući Ameriku i Norvešku, ne kupuju ruski gas.

    Na Putinovu odluku krajem marta prvi su reagovali Berlin i Pariz. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da ruski potez “nije u skladu sa onim što je potpisano i ne vidim zašto bismo ga primjenili”. Slično je ponovio i njemački kancelar Olaf Šolc, rekavši da postojeći ugovori to ne predviđaju i da Berlin neće plaćati gas u ruskoj valuti.

    Insistiranje Кremlja da se sadašnji ugovori u evrima i dolarima promijene u rublje su u suprotnosti sa međunarodnim protokolima. Gasprom se na to njije pozivao čak ni tokom Hladnog rata kada su tenzije između Sovjetskog Saveza i Zapada bile na vrhuncu.

    Njemački javni radio Dojčlandfunk naziva Putinovo insistiranje na rubljama “pametnim šahovskim potezom“ jer stavlja Njemačku i druge zemlje EU pred izbor između “kuge i kolere”. Ako bi stvarno plaćale u rubljama, drastično bi ojačale rusku valutu i tamošnju Centralnu banku, čime bi podrili sopstvene ekonomske sankcije. U suprotnom, veliko je pitanje da li bi evropske ekonomije uspjele da prežive embargo na ruske energente.

    Do sada je u EU jedino Mađarska otvoreno pristala da plaća ruski gas u rubljama. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tvrdi da zemlja ima rješenje koje “neće narušiti EU sankcije”, ali je reakcija u Briselu svakako bila burna.

    Slovački ministar ekonomije Ručard Sulik rekao je nedavno da njegova zemlja “ne može da priušti” da ostane bez ruskog gasa i da će ga plaćati rubljama ako bude potrebno, ali se nakon toga oglasio premijer Edvard Heger rekavši da će Slovačka biti “jedinstvena” sa drugim EU članicama u odbacivanju ruskog zahtjeva.

    U srijedu su se pojavile vijesti da se Austrija povinovala uslovima Rusije u plaćanju gasa, ali je kancelar Karl Nehamer to kasnije demantovao kao lažne informacije. Nehamer tvrdi da Austrija, koja uvozi oko 80 odsto gasa iz Rusije, i dalje plaćanja vrši u evrima, piše Blic.

    Ipak, deset neimenovanih evropskih kupaca ruskog gasa otvorilo je račune kod Gasprom banke, a četiri su već platila gas u rubljama, piše u srijedu “Blumberg” pozivajući se na upućene izvore.