VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Pogođen vojni aerodrom na jugozapadu Ukrajine: Uništeni dronovi, rakete i municija

    Pogođen vojni aerodrom na jugozapadu Ukrajine: Uništeni dronovi, rakete i municija

    Rusija je raketama pogodila vojni aerodrom u blizini grada Odese, na jugozapadu Ukrajine, uništavajući dronove, rakete i municiju koju su ukrajinskoj vojsci isporučili SAD i njeni evropski saveznici, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    “Visokoprecizne rakete oniks pogodile su logistički centar na vojnom aerodromu u Odeskoj oblasti preko kojeg se isporučivalo strano oružje”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Izvor navodi da su uništeni hangari u kojima su se nalazile bespilotne letjelice “bajraktar ​​TB2”, kao i rakete i municija iz SAD i evropskih zemalja.

    Ministarstvo navodi da su ruske rakete i artiljerija, takođe, pogodile različite vojne ciljeve širom Ukrajine, uključujući komandne centre, arsenale i protivvazdušni raketni sistem “S-300”.

  • Putin potpisao dekret o zabrani izvoza proizvoda i sirovina

    Putin potpisao dekret o zabrani izvoza proizvoda i sirovina

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas dekret o uzvratnim ekonomskim sankcijama kao odgovor na “neprijateljske postupke određenih stranih zemalja i međunarodnih organizacija”, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Prema uredbi, Rusija će zabraniti izvoz proizvoda i sirovina licima i subjektima koje je sankcionisala.

    Uredba, takođe, zabranjuje transakcije sa stranim fizičkim licima i kompanijama koje su pogođene uzvratnim sankcijama Rusije i dozvoljava ruskim partnerima da ne ispunjavaju obaveze prema njima.

  • Njemačka isporučila oružje i vojnu opremu Ukrajini

    Njemačka isporučila oružje i vojnu opremu Ukrajini

    Njemačka je Ukrajini u prvih osam sedmica ruske operacije poslala oružje i opremu u vrijednosti većoj od 190 milion evra, piše DPA.

    U periodu između 24. februara i 19. aprila, Njemačka je odobrila isporuku oružja Ukrajini u vrijednosti od 120.5 miliona evra i ostale vojne opreme u vrijednosti od 71.4 miliona evra, odgovorilo je ministarstvo ekonomije na upit parlamenta.

    Dva dana nakon ruskog napada na Ukrajinu njemačka vlada je odlučila isporučiti oružje u ratnu zonu, uključujući protuzračne projektile, bazuke, automatsko oružje i municiju.

    Prošle sedmice, njemačka vlada je odobrila izvoz 50 protuzračnih tenkova Gepard te će Njemačka prvi put direktno isporučiti teško naoružanje.

    Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su do sada već isporučile ili obećale isporuku oružja Ukrajini u vrijednosti od 3.7 milijardi dolara. Estonija je Ukrajini isporučila vojnu pomoć u vrijednosti od 220 miliona evra.

  • Rusija izolira Herson od ostatka Ukrajine:

    Rusija izolira Herson od ostatka Ukrajine:

    Nakon zauzimanja regije Herson na jugu Ukrajine, ruske trupe započele su u posljednjih nekoliko dana potpunu političku, društvenu, ali i ekonomsku izolaciju ovog dijela Ukrajine od ostatka države.

    Prije dva dana, u Hersonu, glavnom gradu istoimene regije pokrenut je proces korištenja ruske rublje koja bi se, prema tvrdnjama ruskih zvaničnika, trebala koristiti paralelno s ukrajinskom hrivnjom u “prijelaznom” periodu i potpunom prelasku ove regije na ruski finansijski sistem.

    Osim uvođenja rublje, ruske trupe koje se nalaze u Hersonu prije nekoliko dana isključile su u potpunosti ovu regiju s ukrajinske internet mreže što je potvrdio i guverner Mikolajevske oblasti Vitalij Kim.

    “Ako postoji prilika, mi ćemo popraviti kvarove i vratiti mrežu. Nećemo ostaviti stanovnike Hersona bez komunikacije”, rekao je Kim.

    Međutim, vrlo brzo se uspostavilo kako nije riječ o kvarovima uslijed borbenih dejstava već da se radi o aktivnostima koje se tiču uspostavljanja ruske telekomunikacione mreže na području Hersona.
    Britanska IT kompanija NetBlocks objavila je izvještaj koji pokazuje kako je Rusija isključila Hersonsku regiju s ukrajinske telekomunikacione mreže te da je internet saobraćaj preusmjerila na rusku infrastrukturu.

    “Veza je uspostavljena nakon nekoliko sati, a izvještaji pokazuju da se saobraćaj sada odvija kroz Rusiju tačnije kroz infrastrukturu Rostelecoma”, naveli su iz kompanije.

    Osim izmjena u ekonomskom i telekomunikacionom sistemu, ruske snage su napravile i izmjene kada je riječ o političkoj strukturi Hersonske regije.

    Regija Herson nalazi se sjeverno od Krima (Foto: Liveuamap.com)
    Regija Herson nalazi se sjeverno od Krima (Foto: Liveuamap.com)
    Novoimenovani šef regije Volodimir Saldo, kojeg je 26. aprila na čelo postavila ruska vojska, najavio je kako će se u ovoj regiji uspostaviti novi sistem koji će uključivati i korištenje dva jezika – ruskog i ukrajinskog.

    “Znate, u sovjetsko vrijeme taj je sistem bio dobro poznat. Postojale su škole s ruskim nastavnim jezikom, a postojale su škole i s ukrajinskim jezikom. Generalno, to nije ometalo živote ljudi i nije bilo tzv. jezičkog problema”, rekao je Saldo.

    Napomenuo je kako je prednost Hersonske regije u tome što su svi znali dva jezika.

    “Zato mislim da će se isti princi primjenjivati i kod nas. Imamo multinacionalnu populaciju i pohađat će škole na različitim jeziicma. Ko želi, na tom će se jeziku školovati”, zaključio je Saldo.

  • Zelenski: Ukrajinci nisu spremni da daju dio teritorije Rusiji

    Zelenski: Ukrajinci nisu spremni da daju dio teritorije Rusiji

    Ukrajinci nisu spremni da dio svoje teritorije daju Rusiji zarad okončanja rata, jer se “Kremlj tu neće zaustaviti i za dvije-tri godine će krenuti u novu agresiju, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    On je u intervjuu za grčki javni servis ERT rekao da je Ukrajina spremna da obnovi svoj teritorijalni integritet, prenosi agencija UNIAN.

    Istakao je takođe da Ukrajina ne žrtvuje svoj narod, već da svaki Ukrajinac donosi odluke za sebe.

    “Nisam bio spreman da žrtvujem nijednu osobu. Mi ne žrtvujemo ljude. Potpuno je drugačije, mi biramo da li smo spremni da žrtvujemo svoje živote za našu zemlju, a to je naš lični izbor, izbor svakog građanina Ukrajine”, poručio je Zelenski.

  • EU: Bilo koja država bi mogla da bude sljedeća

    EU: Bilo koja država bi mogla da bude sljedeća

    Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson izjavila je danas da je odluka Gasproma da obustavi isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj “prekretnica u trenutnoj krizi”.

    Ona je na vanrednom sastanku ministara energetike EU u Briselu ocijenila da je to neopravdano kršenje postojećih ugovora i upozorenje da bi bilo koja država članica mogla da bude sljedeća.

    Poručila je da, iako ne postoji neposredna prijetnja evropskim snabdijevanjima gasom, neizvjesnost situacije znači da bi zemlje članice EU trebalo da unaprijede nacionalne planove za vanredne situacije, izgrade dovoljno zaliha gasa prije zime i nastavi rad na diverzifikaciji snabdijevanja preko energetske platforme EU, prenosi Bi-Bi-Si.

    Podsjetila da je prvi sastanak Platforme održan 7. aprila, a da su prvi regionalni sastanci održani 12. i 13. aprila, kao i da su prošle nedjelje Komisija i Bugarska dogovorile da uspostave prvu regionalnu radnu grupu koja će se baviti pitanjima bezbjednosti snabdijevanja nakon što je Gasprom prekršio ugovor o snabdijevanju.

    “Prvi sastanak na visokom nivou radne grupe biće održan već ovog četvrtka u Sofiji, gdje smo pozvali i naše partnere sa zapadnog Balkana”, poručila je ona.

    Naglasila je da će energetska platforma EU biti otvorena za istočne pridružene partnere EU i zapadni Balkan, objavljeno je na sajtu Evropske komisije.

    Rekla je da je Komisija dala smjernice državama članicama EU po pitanju plaćanja u rubljama.

    “Jasno smo stavili do znanja da je riječ o jednostranoj promjeni ugovora, neopravdanoj komercijalnim razlozima, i da je prema privrednom zakonu potpuno legitimno da je odbijemo. Objasnili smo da plaćanja u rubljama dovode do jasnog kršenja sankcija, jer obezbjeđuju sredstva za rad Centralne banke”, poručila je Simson.

    Dodala je da mnoge evropske energetske kompanije treba da izvrše sljedeću isplatu Gaspromu sredinom maja, kao i da pokušavaju da bolje razumiju šta treba da urade.

    “Države članice i kompanije ne bi trebalo da imaju iluzije da se po ovom pitanju mogu osloniti na dobru vjeru Gasproma i ruskog režima”, rekla je evropska komesarka za energetiku.

    Istakla je da je na današnjem sastanku ukazano na važnost jedinstva i koherentnosti odgovora zemalja EU.

    Takođe je poručila da je obećala ministrima da će službe, zajedno s pravnim službama i Komisije i Savjeta, pripremiti detaljnije uputstvo šta kompanije mogu, a šta ne mogu da rade u okviru sankcija.

    “U ovoj fazi ne postoji neposredan rizik za sigurnost snabdijevanja Evrope. Za sada se nastavljaju isporuke za Poljsku i Bugarsku alternativnim rutama iz Grčke i Njemačke”, poručila je ona.

  • Mediji: Prekinut protok gasa od Rusije do Njemačke

    Mediji: Prekinut protok gasa od Rusije do Njemačke

    Danas je prekinut fizički protok gasa preko gasovoda “Džamal-Evropa”, kojim se gas doprema iz Rusije preko Poljske do Njemačke.

    To su pokazali podaci njemačkog operatera “Gaskejd” sa mjerne tačke Malnov na njemačkoj granici, prenio je Rojters.

  • Američki zvaničnik: Rusija planira uskoro aneksirati dvije ukrajinske regije

    Američki zvaničnik: Rusija planira uskoro aneksirati dvije ukrajinske regije

    Rusija planira uskoro aneksirati dvije istočne ukrajinske regije u kojima traju borbe, izjavio je američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).

    Obraćajući se novinarima u Washingtonu, Michael Carpenter je rekao: “Prema najnovijim izvještajima, vjerujemo da će Rusija pokušati pripojiti Narodnu Republiku Donjeck i Narodnu Republiku Lugansk Rusiji”.

    Kako je naveo, izvještaji navode da Rusija planira organizirati referendume o pridruženju negdje sredinom maja.

    Ranije ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da priznaje neovisnost dviju otcijepljenih regija.

    Samoproglašene Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk nalaze se na istoku Ukrajine.

  • “Pokušaće da napadnu 9. maja”

    “Pokušaće da napadnu 9. maja”

    Šta se todogađa u Moldaviji? Zadah rata nije došao samo do ruba Moldavije, već je počeo da se oseća i u ovoj državi.

    Ukrajinski vojni izvori navode kako je Ruska Federacija donela odluku o napadu na Moldaviju pod opravdanjem zaštite ruskog stanovništva u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje, piše Slobodna Dalmacija.

    Tvrde kako brojne informacije iz obaveštajnih izvora upućuju na to da bi Rusija vrlo brzo mogla započeti aktivnosti ponovnog ujedinjenja delova južne Ukrajine pod kontrolom Rusije i Pridnjestrovske oblasti u Moldaviji.

    U vazdušnoj luci u Tiraspolju, glavnom gradu nepriznate moldavske paradržave Pridnjestrovlja, primećuju se pojačane aktivnosti. Ukrajinci očekuju da bi Rusi deo svojih trupa mogli prebaciti avionima i helikopterima koji bi poleteli s Krima, a paralelno s time, u glavnom gradu Moldavije Kišnjevu, organizovali bi jogurt proteste i nerede.

    Napetosti već rastu u Pridnjestrovlju nakon niza tajanstvenih eksplozija za koje su krivi “teroristi”.

    Zapadni analitičari vjeruju da bi cilj Kremlja mogao biti stvaranje kopnenog mosta od Rusije duž ukrajinske obale do Pridnjestrovlja, odsecajući Ukrajinu od Crnog mora.

    Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, bori se s velikim prilivom izbeglica i ekonomskim posledicama rata koji su zaustavili dobar deo njenih izvoza. Nije članica NATO, a graniči s Rumunijom koja jeste.

    Britanski “Tajms”, koji je potanko analizirao mogućnosti ruskog napada na Moldaviju napominje pak kako većina obaveštajnih informacija ipak sugeriše da Rusija u ovom trenutku nije sposobna za taj napad.

    Smatraju kako nisu u stanju da osiguraju adekvatnu rutu za svoje avione, a da ne rizikuju da ih sruši PVO u blizini Odese. Veruje se da se oko 1.500 ruskih vojnika već nalazi u Pridnjestrovlju, a sve nove trupe koje bi doletele u vazdušnu luku morale bi da pređu ukrajinski vazdušni prostor, što je veliki rizik.

    Scenario kao u Donbasu
    “Kako bi prebacila municiju i trupe, Rusija bi morala da izgradi kopneni koridor od Hersona kroz deo Mikolajeva i Odese. Tamo bi se suočili s žestokim otporom ukrajinskih snaga”, analizira “Tajms” te spekuliše kako bi Rusija mogla da pokuša da napadne Moldaviju oko 9. maja.

    Tog bi datum ruski predsednik Vladimir Putin mogao da objavi priznanje nezavisnosti Pridnjestrovlja, što bi dovelo do scenarija nalik onome u Donbasu i predstavljalo bi direktnu pretnju teritorijalnom integritetu Moldavije.

    Tri cilja Rusije
    Prema britanskim vojnim analitičarima, vojna operacija ruskih snaga mogla bi poslužiti Rusiji za tri cilja.

    Izveštaj Džeka Votlinga i Nika Renlodsa (The Roayal United Services Institute), sugeriše da Federalna bezbednosna služba (FSB), glavna ruska špijunska agencija, raspravlja o pokušaju destabilizacije Moldavije kako bi vezala ukrajinske snage na južnoj granici. Drugi cilj je suprotstavljanje rastućem proevropskom raspoloženju u zemlji i treći – Zapadu pokazati da pomaganjem Ukrajini rizikuju šire posledice, uključujući i one na Balkanu.

    “Tajms” podseća kako je moldavska vlada zabranila 7. aprila isticanje ruskih vojnih simbola, što je u Moskvi protumačeno kao jasan znak suprotstavljanja ruskom uticaju u toj zemlji. U spomenutom izveštaju se navodi da ukrajinska obaveštajna služba ima saznanja da je general-major Dmitrij Miljutin, iz Pete službe FSB-a, razgovarao o organizaciji protesta u Moldaviji.

    Na demonstracijama bi se namerno masovno koristili zabranjeni simboli, čime bi izazvali vlast da kazni veliki broj protestanata i time otvorili širom vrata ruskim optužbama da suzbijaju političko izražavanje i slobodu govora.

    “Ako Rusija prizna nzavisnost Pridnjestrovlja, to bi direktno ugrozilo teritorijalni integritet Moldavije. Bio bi to scenario Donbasa. To znači da bi pružili vojnu pomoć i priznali je kao deo Rusije, rekao je za britanski list ukrajinski izvor, piše “Tajms”, a prenosi Slobodna Dalmacija.

  • “Putin je loše procjenio”

    “Putin je loše procjenio”

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da sankcije uvedene Rusiji neće biti ukinute sve dok Moskva ne postigne mirovni sporazum sa Kijevom.Šolc je u intervjuu za nemačku televiziju Cet-De-Ef rekao da je na Ukrajini da odluči kakav mir želi, prenosi Rojters.Šolc je odbio da odgovori na pitanje da li će sesti za sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom na samitu G20, koji će kasnije ove godine biti održan u Indoneziji.

    “O tome ćemo odlučiti ako se pokrene to pitanje”, rekao je Šolc.

    On je ocenio da je Putin loše procenio ako je očekivao da bi mogao da dobije teritoriju Ukrajine i proglasi kraj neprijateljstava sukoba, a zapadne zemlje da ukinu sankcije.

    “Nije promislio celu operaciju u Ukrajini. Nije mislio da će Ukrajina pružiti takav otpor. Nije mislio da ćemo ih podržati da toliko dugo izdrže…Nećemo povući sankcije osim ako ne postigne sporazum sa Ukrajinom, a to neće dobiti diktiranim mirom”, rekao je Šolc.

    On je naglasio da Nemačka neće prihvatiti “rusku aneksiju Krima”, ocenivši da je takav potez bio kršenje međunarodnog prava.

    Šolc je dodao da ne planira da poseti Kijev, nakon što se odustalo od planiranog putovanja nemačkog predsednika Franka-Valtera Štajnmajera zbog prigovora Ukrajine.

    On je odbacio kritike da je u početku previše oklevao da pošalje teško naoružanje Ukrajini.