Oznaka: Rusija

  • Koje su Putinove naredne mete?

    Koje su Putinove naredne mete?

    Analitičarka za odbranu i sigurnost dr. Alex Walmsley za Sky News je rekla da trenutno postoje tri žarišta ruske invazije.

    Prvo žarište odnosi se na napredovanje prema zapadu, Moldaviji i njezinoj odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlje, gdje ruski predsjednik Vladimir Putin, kako je rekla, želi prouzročiti nevolje i nestabilnost.

    Fokus je i na Mariupolju, opkoljenom lučkom gradu koji još uvijek odolijeva napadima i nije u potpunosti pao u ruske ruke unatoč stalnom bombardiranju. Walmsley ističe da će se, ako Putin zauzme čeličanu Azovstal, posljednju utvrdu ukrajinskog otpora u Mariupolju, moći reći da je cijeli južni koridor u ruskim rukama.

    Treće žarište odnosi se na napredovanje prema gradu Krivij Rihu, koji bi mogao biti sljedeća meta ruskih snaga. Walmsley ističe da se možda čini da to “nema nikakvu stratešku važnost, ali je vrlo simbolično jer je to rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog”. U Krivij Rihu, inače, živi više od 600.000 ljudi, a grad se nalazi između Mikolajiva i Zaporižje.

    “Putin želi pokazati rezultate jer je očito specijalna operacija u Ukrajini trebala trajati samo nekoliko dana, a evo nas u trećem mjesecu”, rekla je Walmsley za Sky News.

  • Džonson: Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo biti slobodna zemlja

    Džonson: Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo biti slobodna zemlja

    Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo će biti slobodna zemlja, poručio je danas britanski premijer Boris Džonson u obraćanju ukrajinskom parlamentu putem video-linka.

    Britanski premijer, koji je najavio dodatnih 356 miliona evra vojne pomoći Ukrajini, uključujući opremu za elektronsko ratovanje i protivbaterijski radarski sistem, rekao je da će Britanija nastaviti da snabdijeva Ukrajinu.

    “Imam jednu poruku za vas danas: Ukrajina će pobijediti, Ukrajina će biti slobodna”, rekao je Džonson, prenosi agencija Rojters.

    On je ocijenio da je Ukrajina u borbi protiv Rusije “razorila mit o nepobjedivosti predsjednika Vladimira Putina”.

    “Takozvana neodoljiva sila Putinove ratne mašinerije slomila se na nepokretnom objektu ukrajinskog patriotizma i ljubavi prema zemlji”, poručio je Džonson.

  • Konašenkov: Oružane snage Rusije uništile 39 vojnih objekata Ukrajini

    Konašenkov: Oružane snage Rusije uništile 39 vojnih objekata Ukrajini

    Avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije uništila je 39 vojnih objekata Ukrajine, uključujući dva komandna mjesta i 36 uporišta ukrajinske vojske, saopštio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.

    “Operativno-taktička i vojna avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije pogodila je 39 vojnih objekata Ukrajine. Među njima su dva komandna mjesta i 36 položaja Oružanih snaga Ukrajine”, rekao je Konašenkov na konferenciji za novinare, prenosi agencija RIA Novosti.

  • Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izrazio spremnost da sarađuje sa međunarodnim organizacijama i pomogne ukidanju ruskog embarga na izvoz ukrajinske hrane preko Crnog mora, saopšteno je danas iz Jelisejske palate.

    Makron je, navodi se, ponovio da je u Ukrajini potreban prekid vatre, kao i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Marijupolju, prenosi Rojters.

    “Pozvao sam Rusiju da ispuni svoju međunarodnu odgovornost kao članica Savjeta bezbjednosti UN tako što će zaustaviti ovaj razorni napad”, naveo je Makron.

    TAS S je prenio da je telefonski razgovor Makrona i Putina trajao duže od dva sata.

    Ovo je prvi razgovor dvojice lidera otkako je Makron ponovo izabran za predsednika Francuske 24. aprila.

  • Emmanuel Macron ponudio pomoć u izvozu hrane iz Ukrajine

    Emmanuel Macron ponudio pomoć u izvozu hrane iz Ukrajine

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je spreman da radi sa međunarodnim organizacijama da bi se pomoglo u prevazilaženju ruskog embarga na izvoz hrane iz Ukrajine preko Crnog mora, saopćila je Jelisejska palata.

    U saopćenju se navodi da je Macron u telefonskom razgovoru ponovio da je u Ukrajini neophodan prekid vatre i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Mariupolju.

    “Pozvao sam Rusiju da preuzme svoju međunarodnu odgovornost kao članica Vijeća sigurnosti UN-a i okonča ovaj razorni napad”, rekao je Macron.

  • Njemački Eurofighteri presreli ruski izviđački vojni avion

    Njemački Eurofighteri presreli ruski izviđački vojni avion

    Njemački borbeni avioni presreli su iznad Baltičkog mora jednu rusku izviđačku letjelicu te je ispratili podalje od njemačke teritorije, javljaju njemački mediji u utorak.

    “U blizini otoka Ruegena primijećen je jedan ruski izviđački vojni avion nakon čega su iz baze Laage pored Rostocka poletjela dva Eurofightera te ruski avion ispratila podalje od njemačke teritorije”, potvrđeno je agenciji Dpa.

    Nadalje je potvrđeno kako se avion “približavao njemačkom zračnom prostoru” ali da je promijenio smjer nakon polijetanja njemačkih Eurofightera. Čitav incident se dogodio još u subotu, prenosi Hina.

    U međuvremenu je i danska vlada na obavijesni razgovor pozvala ruskog ambasadora u toj zemlji zbog nedavnog ulaska jednog ruskog vojnog aviona u danski zračni prostor iznad baltičkog otoka Bornholma.

    Tom prilikom ruski avion je povrijedio i švedski zračni prostor.

  • Branioci Azovstala tvrde da su ruske snage upale u fabriku

    Branioci Azovstala tvrde da su ruske snage upale u fabriku

    Ukrajinski braonioci čeličane “Azovstal” tvrde da su ruske snage upale u tu fabriku. Zamenik komandanta puka Azov koji se nalazi u čeličani potvrdio je za agenciju AP da su ruske snage upale u fabriku.

    Odgovarajući na pitanje o izveštajima ukrajinskih medija da je fabrika bila napadnuta, Svjatoslav Palamar je rekao da su oni tačni.

    Ranije danas je komandant brigade Nacionalne garde Ukrajine Denis Šlega rekao da “neprijatelj pokušava da upadne u fabriku Azovstal sa značajnim snagama koristeći oklopna vozila”.

  • Orban otkrio tačan datum kada Putin planira da završi rat

    Orban otkrio tačan datum kada Putin planira da završi rat

    Papa Franja je izjavio da mu je mađarski premijer Viktor Orban prilikom nedavnog susreta rekao kada Vladimir Putin planira da završi rat u Ukrajini.”Orban mi je, kad smo se sreli, rekao da Rusi imaju plan i da će sve biti gotovo 9. maja. To bi takođe objasnilo brzinu kojom sve eskalira ovih dana. Jer više nije u pitanju samo Donbas, nego i Krim i Odesa, odnosno zauzimanje ukrajinskih luka na Crnom moru”, rekao je papa.

    Papa je u intervjuu ponovio da je spreman da otputuje u Moskvu kako bi se susreo s Vladimirom Putinom. “Još nismo dobili odgovor i nastavljamo da insistiramo, iako se plašim da Putin ne može i ne želi da održi taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je papa Franja.

    Takođe je naglasio da “zasad neće ići u Kijev”.

    Po njegovim rečima, u Ukrajinu je poslao kardinale Majkla Černija i Konrada Krajevskog, kome je to četvrta poseta.

  • Kadirov: “U toku je velika ofanziva”

    Kadirov: “U toku je velika ofanziva”

    Lider ruske republike Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je da je u toku velika ofanziva snaga samoproglašene Luganske narodne republike (LNR) i čečenskih boraca duž cele linije fronta u LNR.

    Kadirov je naveo da su, usled munjevitog napada, ukrajinske snage izbačene sa utvrđenih položaja i odbačene na znatnu udaljenost, prenosi RIA Novosti.

  • U Estoniji žele dio Rusije: Pozivaju se na sporazum od prije sto godina

    U Estoniji žele dio Rusije: Pozivaju se na sporazum od prije sto godina

    Opoziciona Konzervativna narodna stranka Estonije predložila je parlamentu da razmotri pitanje povlačenja potpisa ispod sporazuma o kopnenoj i pomorskoj granici sa Rusijom iz 2014. godine.

    Parlament Estonije danas će razmatrati taj prijedlog.

    Kako navodi portal “Delfi”, estonski poslanici optužuju Moskvu za “ideološke i političke napade” na Talin i za “okupaciju” više od pet odsto estonske teritorije.

    “Nakon završetka okupacije i obnavljanja nezavisnosti, teritorija Estonije i kopnena granica se de jure, na osnovu sukcesije, ponovo uspostavljaju u skladu sa Tartuskim mirovnim sporazumom”, navodi se u obrazloženju prijedloga.

    Prema Tartuskom mirovnom sporazumu iz 1920. godine, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika predala je Estoniji dio današnjih teritorija Rusije – Lenjingradske i Pskovske oblasti.

    Estonija je 1940. godine ušla u sastav Sovjetskog Saveza, a Moskva smatra da ovaj dokument nema pravnu snagu.

    Estonija i Rusija trenutno nemaju pravno regulisane granice. Nakon pregovora koji su trajali više od 10 godina, u Moskvi je 2005. godine potpisan sporazum o granici. Međutim, prilikom ratifikacije Talin je samoinicijativno ubacio u postojeći zakon preambulu u kojoj se poziva na Tartuski sporazum. Moskva je to shvatila kao mogućnost da Estonija u budućnosti ispolji teritorijalne pretenzije i povukla potpis sa sporazuma.

    Ministri spoljnih poslova dvije zemlje su 2014. godine potpisali novi sporazum, ali on još uvijek nije ratifikovan.