Lideri država iz Grupe sedam planiraju da razgovaraju o potencijalnim novim sankcijama protiv Rusije u video konferenciji 8. maja, javio je danas “Blumberg” pozivajući se na izvore.
Pored diskusije o sankcijama, lideri bi mogli da urade konkretne stvari, rekli su izvori.
Mediji su ranije prenijeli da se SAD pripremaju za video konferenciju Grupe sedam o situaciji u Ukrajini. Očekuje se i učešće ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, prenosi TASS.
Zamjenik kineskog ministra inostranih poslova Le Jučeng rekao je da neke velike zemlje koriste ukrajinsku krizu kako bi oslabile Rusiju i njih, kako kaže, ne brinu mirni pregovori i bezbjednost ukrajinskog naroda.
“Postoje tvrdnje o tome da se Kina nalazi na pogrešnoj strani istorije, s obzirom da ne osuđuje akcije Rusije i ne uvodi antiruske sankcije zajedno sa SAD i zemljama Zapada. Postoje čak i prijetnje da će te zemlje uvesti sankcije Kini”, rekao je Jučeng na onlajn dijalogu globanih analitičkih centara iz 20 zemalja svijeta.
On je istakao da je Kina nekoliko puta izjavljivala da će voditi nezavisnu i mirnodopsku spoljnu politiku i samostalno formirati stav na osnovu činjenica.
Jučeng je dodao da se Kina od samog početka ruske operacije u Ukrajini pridržavala osnovnih principa i ciljeva Povelje UN, da se zalagala za principe bezbjednosti, ostala vjerna poštenju i pravdi, ulagala napore s ciljem pomirenja i aktivno učestvovala u pružanju humanitarne pomoći, prenosi “Sputnjik”.
“Sa druge strane, neke velike zemlje izjavljuju da je neophodno iskoristiti ukrajinsku krizu za slabljenje Rusije”, rekao je Jučeng.
Onlajn dijalog je organizovao Narodni univerzitet Kine i Institut “Čunjan”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas njemačkog kancelara Olafa Šolca da preduzme “snažan korak” i posjeti Kijev 9. maja, na datum kada Rusija obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.
On je uputio ponovljeni poziv Šolcu, nakon što su odnosi dvije zemlje narušeni kada je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer prošlog mjeseca spriječen u namjeri da posjeti Kijev, prenosi Rojters.
“On je pozvan u Ukrajinu i taj poziv je otvoren, već neko vrijeme. On može da napravi ovaj veoma moćan politički korak, da dođe ovdje 9. maja, u Kijev. Ne objašnjavam značaj, mislim da ste dovoljno kulturni da razumijete zašto”, rekao je Zelenski u video obraćanju u britanskom analitičkom centru Četem Haus.
Dan pobjede 9. maja jedan je od najvažnijih državnih praznika u Rusiji, sjećanje na sovjetsku žrtvu u pobjedi nad nacističkom Njemačkom u onome što je u Rusiji poznato kao Veliki otadžbinski rat.
Zelenski je u svom video obraćanju u Četem Hausu optužio Rusiju za situaciju u opkoljenom Marijupolju, koju je opisao kao “mučenje” i izjavio da sa Moskvom “ne može da bude pregovora dok se tamo ubijaju civili i vojnici koji mogu da budu evakuisani”. Marijupolj je pretrpio najrazorniju opsadu u desetonedjeljnom ratu, a ogromna čeličana Azovstalj iz sovjetske ere je posljednji dio grada koji je još uvijek u rukama ukrajinskih boraca, navodi britanska agencija.
Ukrajinski predsjednik izjavio je danas i da Rusija misli da može da izbjegne optužbe za ratne zločine prietnjama nuklearnim napadom.
“Danas je 72. dan rata i još mu se ne nazire kraj, a mi ne vidimo bilo kakvu spremnost ruske strane da ga okonča”, dodao je Zelenski, prenosi Rojters.
Putin i Lukašenko razgovarali su o Buči, a informacije o njenim organizatorima će biti blagovremeno objavljene, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.”Naravno da je razgovarano o toj temi. Dobro je poznato i prilično je detaljno i argumentovano objašnjeno da se radi o potpunoj izmišljotini i namerno izrežiranoj nameštaljki“, rekao je Peskov.
On nije želeo da govori o tome koja tačno zemlja stoji iza režiranja te provokacije.
“Informacije će se blagovremeno pojaviti“, rekao je portparol Kremlja.
Ranije je beloruski lider Aleksandar Lukašenko u intervjuu za agenciju AP rekao da su “Britanci stigli iz Lavova, obavili snimanje u Buči i zatim to objavili“.
Ruski gasni gigant Gasprom najavio je da će koristiti kopneni kapacitet gasovoda Sjeverni tok 2 za domaće potrebe Rusije.
U Gaspromovom postu na društvenoj mreži Telegram navodi se da je, s obzirom na činjeniu da gasovod trenutno nije u upotrebi, kompanija odlučila da ga koristi za snabdevanje gasom severozapadnih regiona Rusije, prenosi britanski javni servis BBC.
Gasovod Sjeverni tok 2, dužine 1.200 kilometara koji ide po dnu Baltičkog mora, projektovan je za prenos gasa od ruske obale u blizini Sankt Peterburga do Lubmina u Njemačkoj.
Njemačka je u februaru ove godine suspendovala proces davanja dozvole za rad ovog gasovoda, čime je praktično zaustavila taj projekat do daljeg.
Sjedinjene Američke Države su objavile da su Ukrajini ukazali na kojoj lokaciji se nalazi nedavno potopljeni ruski ratni brod “Moskva”. Potapanje ovog plovila je veliki udarac za rusku vojsku.
Neimenovani američki zvaničnik, kojem nije dopušteno da javno istupa, je jučer, 5. maja, izjavio da su Ukrajinci odlučili da potope ovaj brod koji se nalazio na Crnom moru. Amerikanci su zaslužni za utvrđivanje tačne lokacije broda te su obavještajne podatke podijelili s Ukrajincima.
Ova informacija je objavljena usljed velikog pritiska republikanaca na predsjedničku administraciju demokrate Joea Bidena, tražeći da SAD više učine u borbi protiv ruske agresije na Ukrajinu. SAD od početka rata podržavaju Ukrajinu, ali nastoje izbjeći direktan sukob s Rusijom. To podrazumijeva naroužavanje, kao i dijeljenje obavještajnih podataka.
Kako je kazao američki zvaničnik, Ukrajina prvobitno nije planirala da napadne i potopi brod “Moskva”. Mediji u SAD-u su ranije izvještavali da je ova zemlja doprinijela ubijanju ruskih generala u Ukrajini. Međutim, tada je glasnogovornik Ministarstva odbrane (Pentagon) John Kirby naglasio da SAD nisu dijelile obavještajne podatke u cilju ubijanja generala, prenosi list Guardian.
Sjedinjene Američke Države su uvjerene da mogu da riješe sve bezbjednosne probleme koje bi Švedska i Finska mogle imati u periodu između podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u i prijema u tu organizaciju, saopštila je Bijela kuća.
“Uvjereni smo da bismo mogli da pronađemo načine da riješimo sve probleme koje bi bilo koja od ove dvije zemlje mogla imati u periodu između zahtjeva za članstvo u NATO-u i formalnog pristupa ovoj organizaciji”, rekla je portparol Bijele kuće Džen Psaki na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.
Švedska i Finska su zabrinute da tokom procesa prijave, koji može potrajati i godinu dana, jer je potrebna saglasnost svih trideset članica NATO-a, ne bi mogle da se odbrane od eventualnih pokušaja Rusije da ugrozi njihovu bezbjednost.
Očekuje se da će i Švedska i Finska ovog mjeseca donijeti odluku o tome da li će podneti zahtjev za ulazak u NATO, navodi Rojters.
Švedska ministarka spoljnih poslova En Linde izjavila je poslije sastanka sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom u srijedu da je dobila bezbjednosna uvjeravanja, ali nije iznijela nikakve detalje.
Švedski ministar odbrane saopštio je prošlog mjeseca da bi prijava za članstvo u NATO-u mogla da izazove brojne odgovore Rusije, uključujući sajber napade i hibridne mjere – kao što su propagandne kampanje – usmjerene na podrivanje bezbjednosti Švedske, prenosi britanska agencija.
Mađarska ne može podržati novi paket sankcija EU protiv Rusije u sadašnjem obliku, uključujući embargo na uvoz nafte, rekao je mađarski premijer Viktor Orban za državni radio.
Orban je naveo da će važeći prijedlog Evropske komisije biti jednak udaru atomske bombe na mađarsku privredu.
Prema njegovim riječima, Mađarska je spremna na pregovore ako se pojavi novi prijedlog koji će biti u interesu Budimpešte.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je izraelskom premijeru Naftaliju Bennettu u telefonskom razgovoru u četvrtak da je Rusija još uvijek spremna osigurati siguran prolaz civilima iz opkoljene čeličane Azovstal u ukrajinskoj luci Mariupol, saopćio je Kremlj.
U njemu se navodi da je Putin rekao Bennettu u “temeljitoj razmjeni mišljenja o situaciji u Ukrajini” da bi Kijev trebao narediti ukrajinskim borcima koji se skrivaju u ogromnoj tvornici Azovstal da odlože oružje.
Ukrajinski branitelji zarobljeni na mjestu očajnički su se sedmicama držali, dok su se neki civili uspjeli spasiti kroz humanitarne koridore, ali drugi su ostali unutra.
Kremlj je ranije zanijekao da ruske snage jurišaju na elektranu, pozivajući se na Putinovu naredbu od 21. aprila da je trebaju izolirati, ali ne i ulaziti u njen labirint podzemnih tunela.
Izjava se ne nastavlja direktno na veliki diplomatski sukob koji je izbio ranije ove sedmice kada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u televizijskom intervjuu sugerisao da nacistički diktator Adolf Hitler ima židovsko podrijetlo. Izrael je to nazvao neoprostivom laži o holokaustu i zatražio ispriku.
Kremlj je saopćio kako su Putin i Bennett, radujući se 9. godišnjici kada Rusija obilježava pobjedu nad nacistima u Drugom svjetskom ratu, istakli poseban značaj ovog datuma za narode obje zemlje, koji pažljivo čuvaju istinu o događajima tih godina i odati sjećanje na sve pale, uključujući žrtve holokausta”.
Njemačka se sprema da Ukrajini isporuči sedam oklopnih haubica tipa „Pancer haubica 2000“.
Ovom isporukom Njemačka će ispuniti izričite zahteve Kijeva da se ukrajinskoj vojsci pruži materijalna podrška u vidu samohodnih sistema naoružanja koji mogu da gađaju ciljeve na udaljenosti od 40 kilometara, objavio je list “Di Velt”, prenosi Gardijan.
Vjeruje se da je isporuka oklopnih haubica, za koje je list “Bild” pisao da su trenutno na popravci i da neće biti spremne do kraja juna, politička odluka koja se kosi sa potrebama nemačke vojske, koja tvrdi da joj je to naoružanje neophodno, navodi Gardijan.
Samo 40 od 119 „Pancer haubica 2000“ u arsenalu Bundesvera spremno je za upotrebu, navodi “Di Velt”, prenosi britanski list.