Oznaka: Rusija

  • “Dođe li do nuklearnog rata uništićemo NATO za pola sata”

    “Dođe li do nuklearnog rata uništićemo NATO za pola sata”

    Šef ruske svemirske agencije Roscomos Dmitrij Rogozin tvrdi da bi njegova zemlja mogla brzo uništiti zemlje NATO-a ako dođe do nuklearnog rata.

    Rogozin, koji je posljednjih mjeseci dao mnogo neobičnih i provokativnih komentara, podijelio je poruku na ruskom jeziku na svom Telegram kanalu u nedjelju.

    Rogozin je tvrdio da bi uništenje moglo da se desi za 30 minuta, “ali to ne smije dozvoliti, jer će posledice razmjene nuklearnih udara utjecati na stanje naše Zemlje”.

    Rogozin je na svom Telegramu napisao da NATO vodi rat protiv njih.

    “Nije to objavio, ali to ništa ne mijenja. Sada je to svima očigledno.”

    Njegovi komentari nisu u skladu sa stavom NATO-a, koji je u aprilu objavio saopćenje na svojoj web stranici, u kojem se navodi da ta organizacija “najoštrije osuđuje invaziju Rusije na Ukrajinu u punom obimu – koja je nezavisna, mirna i demokratska zemlja, i blizak partner NATO-a.”

    “Savez poziva predsjednika Putina da odmah zaustavi ovaj rat, povuče sve svoje snage iz Ukrajine bez uvjeta i uključi se u istinsku diplomatiju”, stoji u NATO-ovom saopćenju

    U februaru je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio ruske snage nuklearnog odvraćanja u stanje visoke pripravnosti usred sveobuhvatnih sankcija koje su SAD i EU poduzele protiv njih.

    Rogozin je ranije rekao da će Roskosmos napustiti Međunarodnu svemirsku stanicu i da je odluka već potvrđena. On je također kritizirao niz zapadnih ekonomskih sankcija koje su uvedene Rusiji.

    “Vjerujem da je obnova normalnih odnosa između partnera na Međunarodnoj svemirskoj stanici i drugim zajedničkim projektima moguća samo uz potpuno i bezuslovno ukidanje nezakonitih sankcija”, napisao je u aprilu na Twitteru.

    Otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, SAD – zajedno sa Evropskom unijom i Velikom Britanijom – pojačale su sankcije Moskvi, Putinu i mnogim pojedincima iz užeg kruga lidera.

    Rogozin je u svojoj Telegram poruci dodao da je rat, koji je Putin nazvao “specijalnom vojnom operacijom”, otišao “daleko izvan svog prvobitnog značenja i geografije” i nazvao ga “ratom za istinu i pravo Rusije da postoji kao jedinstvena i nezavisna država.”

    Brojni svjetski zvaničnicu su, međutim, odbacili mnoge Putinove pokušaje da opravda rat, uključujući tvrdnju da je imao za cilj da “denacifikuje” Ukrajinu.

  • Musk nakon ruskih prijetnji zbog pomoći Ukrajini: Ako umrem pod misterioznim okolnostima…

    Musk nakon ruskih prijetnji zbog pomoći Ukrajini: Ako umrem pod misterioznim okolnostima…

    Direktor kompanija SpaceX i Tesla Elon Musk podijelio je na svom službenom Twitter nalogu misterioznu poruku koja se odnosi na njegovo “umiranje pod misterioznim okolnostima”.

    “Ako umrem pod misterioznim okolnostima, bilo je lijepo poznavati vas”, napisao je na Twitteru.

    Objava je uslijedila nekoliko dana nakon što je Musknajavio svoje planove za kupovinu Twittera za 44 milijarde dolara. Musk je bio u pregovorima s velikim investicionim firmama i pojedincima s velikim neto vrijednostima o preuzimanju većeg financiranja za svoju akviziciju na Twitteru i vezanju manjeg dijela svog bogatstva u taj posao.

    Prije nego što je ovo tvitovao, Musk je u ruskim medijima podijelio razgovor Dmitrija Rogozina, bivšeg zamjenika premijera Rusije, u kojem se navodi da je šef SpaceX-a uključen u “snabdijevanje fašističkih snaga u Ukrajini vojnom komunikacionom opremom”.
    “I za ovo, Elone, bićeš smatran odgovornim kao odrasla osoba – bez obzira koliko ćeš se praviti budalom”, piše u objavi.

    Kako se navodi u poruci, isporuku opreme Starlink izvršio je Pentagon.

    U februaru, kada je izbio rusko-ukrajinski rat, SpaceX-ova satelitska širokopojasna usluga Starlink aktivirana je u Ukrajini nakon što se javio ukrajinski ministar iz ratom pogođene zemlje.

  • “Neprihvatljivo”

    “Neprihvatljivo”

    Vrhovna Rada Ukrajine ocenila je neprihvatljivom da Rusija prisvoji i monopolizuje pobedu nad nacizmom u Drugom svetskom ratu.

    Takođe, neprihvatljivo je i to da se ističe da je ta pobeda zajedničko dostignuće antihitlerovske koalicije i oslobodilačkih pokreta.Vrhovna Rada je u Izjavi povodom 77. godišnjice pobede nad nacizmom istakla da Ukrajina odaje počast svima koji su se borili protiv nacizma, kao i svim žrtvama Drugog svetskog rata, saopšteno je iz ambasade Ukrajine u Beogradu.

    Dodaje se da danas, kao i pre osamdeset godina, Ukrajina ratuje sa, kako se navodi, “podmuklim agresorom, a danas je to Putinova Rusija”.

    Ocenjuje se da je jedina razlika u tome što su 1939-1945. neprijatelji bili nacisti, a danas su to, kako je navedeno, “rašisti”, što ukrajinska skupština smatra “savremenom ruskom verzijom nacizma”.

    Parlament Ukrajine ocenio je i da je Rusija tokom proteklih decenija proslavu pobede nad nacizmom postepeno pretvarala u kult usmeren na propagiranje rata, uzdizanje nad drugim narodima i sticanje statusa, kako se kaže, „glavnog pobednika”.

    Navodi se da umesto toga Ukrajina dosledno primenjuje evropski pristup sećanju na Drugi svetski rat i ocenjuje da nijedna zemlja ne može da traži priznanje svoje jedinstvene uloge u pobedi nad nacizmom.

    Prema saopštenju parlamenta, akcije ruskih oružanih snaga imaju, kako se navodi, “znakove genocida nad ukrajinskim državljanima”.

    Rada smatra da je zbog toga Rusija izgubila svako moralno pravo da se poziva na nasleđe pobede nad nacizmom.

  • Moskva uzvraća udarac?

    Moskva uzvraća udarac?

    Odlazećem kolumbijskom predsedniku Ivanu Dukeu Markesu je obraćanje Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pružilo priliku da se pohvali svojim dostignućima.

    Umesto toga, Dukue je dobio oštar ukor od ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije, koji je nabrojao dugu listu neuspeha njegove administracije u sprovođenju mirovnog sporazuma sa oružanim pobunjenicima u zemlji i suzbijanju trgovine drogom.

    “Predsedniče, sigurni smo da će vam današnji govornici uputiti mnogo lepih reči dok pokušavaju da zaobiđu sporna pitanja. Ali u Rusiji, ako ste sa nekim prijatelj, trebalo bi da mu kažete istinu. Zato nećemo pokušavati da se pretvaramo da nismo zabrinuti za budućnost kolumbijskog mirovnog procesa”, rekao je Nebenzija.

    Ovo je usledilo nekoliko dana nakon što je Rusija upozorila zemlje članice UN da će možda morati da plate diplomatsku cenu za suprotstavljanje Moskvi u Generalnoj skupštini UN, gde je Кolumbija glasala za osudu ruske agresije u Ukrajini. Кolumbija je takođe glasala za rezoluciju kojom se suspenduje članstvo Rusije u Savetu za ljudska prava UN.

    Nešto ranije je Rusija izdala zvanično upozorenje Vašingtonu da bi snabdevanje Ukrajine osetljivim sistemima naoružanja moglo da dovede do “nepredvidivih posledica”, navodi “Vašington post”, koji je dobio kopiju ruske diplomatske note.

    “Pozivamo Sjedinjene Države i njihove saveznike da zaustave neodgovornu militarizaciju Ukrajine, koja podrazumeva nepredvidive posledice po regionalnu i međunarodnu bezbednost”naedeno je u noti.

    U pismu državama članicama ovog meseca, Rusija je upozorila da će čak i zemlje koje su bile uzdržane ili se nisu pojavile na glasanju biti tretirane kao da su “služile cilju Sjedinjenih Država i da će se smatrati u skladu sa tim”.

    Кolumbija je poslužila kao nagoveštaj te osvete.

    Rusija je pre dve nedelje blokirala usvajanje izjave Saveta bezbednosti UN kojom se pozdravlja Dukeovo učešće na sastanku saveta i nudi njihova “puna i jednoglasna podrška mirovnom procesu u Кolumbiji”.

    Кao jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, Rusija poseduje ogromna ovlašćenja da koči rad međunarodne diplomatije u toj organizaciji.

    Uprkos ranijim tenzijama sa Zapadom oko Кrima, Libije i Sirije, Moskva je generalno pronalazila načine da sarađuje sa Amerikom i njenim zapadnim saveznicima po raznim pitanjima, od napora da se ograniči razvoj nuklearnog oružja u Iranu i Severnoj Кoreji, do nadzora mirovnih inicijativa u Africi, Evropi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.

    Ali taj odnos od Hladnog rata nije bio zategnuti kao danas.

    Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, Amerika i njeni zapadni saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu na međunarodnoj sceni, pretvarajući jednu od najvećih svetskih sila u izgnanika. U pokušaju da se odgurnu tim pokušajima, ruske diplomate su primenile kombinaciju pretnji, pritužbi i proceduralnih opstrukcija, piše “Forin Polisi”.

    Veliki deo diplomatskog rata odvijao se u nejasnim sporovima oko protokola UN.

    Nakon izveštaja o navodnim ruskim zločinima u gradu Buča u Ukrajini, ruska misija pri Ujedinjenim nacijama pozvala je na hitan sastanak Saveta bezbednosti UN, verovatno da bi pokušala da okrivi Ukrajinu za pogubljenja ukrajinskih civila. Do sastanka nikada nije došlo.

    Rusija se u pismu šefu UN požalila da je Britanija, koja je predsedavala Savetom bezbednosti UN u aprilu, odbila njen zahtev za održavanje sastanka, ali je Barbara Vudvord, britanska ambasadorka pri UN, uzvratila da je jednostavno tražila od Rusije da kombinuje sednicu sa još jednim sastankom saveta o Ukrajini ili ga zakaže posle tog sastanka. Rusija je, kako navodi, to odbila.

    “Predsedništvo nije blokiralo ruski zahtev”, napisala je ona generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

    Rusija je, u međuvremenu, protestovala protiv onoga što je okarakterisala kao “težu zloupotrebu” protokola Saveta bezbednosti UN, jer su Britanci dozvolili ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da emituje video snimak navodnih zločina Rusije.

    “Takva praksa podriva temelje i duh rada SB UN”, napisao je ruski Nebenzija u pismu Guterešu od 5. aprila.

    Vudvord je uzvratila da je Zelenskom bilo dozvoljeno da govori virtuelno zbog njegove nemogućnosti da otputuje u Njujork zbog ruske invazije na njegovu zemlju i da je Rusija imala priliku da prigovori na video snimak tokom sastanka, ali to nije učinila.

    Ovog meseca, zamenik stalnog predstavnika Rusije, Dmitrij Poljanski, uzeo je reč na ručku Saveta bezbednosti UN sa generalnim sekretarom UN na odmoru na Long Ajlendu kako bi izrazio zabrinutost zbog tretmana Rusije u Ujedinjenim nacijama. Takođe je rekao da neće učestvovati u neformalnoj diskusiji sa savetom o podacima i rešavanju sukoba.

    Ali neke diplomate kažu da su mnogi od ruskih gambita bili neuspešni.

    Pored neuspeha u Generalnoj skupštini UN i Savetu za ljudska prava, Rusija je izgubila izbore za Кomitet UN za nevladine organizacije, izvršne odbore UN Žena, UNICEF i Stalni forum UN za pitanja starosedelaca.

    “Rusija se danas takmičila na četiri izbora za komitete UN. Izgubila je u svima”, pohvalila se britanska misija na Tviteru.

    Kako je istakao jedan diplomata UN, “naš cilj je da ih diplomatski izolujemo, ali oni odlično rade svoj posao u izolaciji”.

    A kolumbijski predsednik Duke okrenuo je ploču protiv Nebenzije, iznevši nepripremljenu osudu ruske invazije kao “genocida”.

  • SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    Vašington u ovom trenutku ne očekuje da će Rusija izgubiti status stalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali će nastaviti napore da izoluje Moskvu, izjavila je američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild u intervjuu za PBS.

    “Veoma sam svjesna i saosjećam sa stavom ukrajinskog predsjednika da je Savjet bezbjednosti, po njegovom mišljenju, sporo reagovao, ali mi preduzimamo prilično agresivne akcije protiv Rusa otkako je ovo počelo, i nastavićemo to da radimo”, istakla je Tomas-Grinfild, prenosi TAS S.

    Ona je navela i da razumije zahtjeve Ukrajine da se preispita stalno mjesto Rusije u Savjetu bezbjednosti, ali da “trenutno ne vidi da će to biti promjenjeno”.

    Ambasadorka je dodala da je Rusija i ranije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje, kao i da je lažno optuživala Sjedinjenie Američke Države i Ukrajinu da su upotrebljavale hemijsko oružje, a sama ga je koristila u Siriji, navodi TAS S.

    Ruska ambasada u SAD saopštila je ranije da su optužbe Vašingtona da Rusija krši Konvenciju o hemijskom oružju neosnovane, a portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je optužio ukrajinsku službu bezbjednosti da je uz podršku zapadnih zemalja planirala da upotrebi toksične supstance protiv civila, pa da kasnije za to optuži Rusiju, prenosi TAS S.

  • Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Vjačeslav Volodin, predsjedavajući ruske Dume optužio je Sjedinjene Američke Države da koordiniraju vojne akcije u Ukrajini, što je, kako kaže, dio direktnog učešća SAD-a u akcijama protiv Rusije.

    “Washington u biti koordinira i razvija vojne operacije, čime direktno učestvuje u vojnim akcijama protiv naše zemlje”, napisao je Volodin na svome Telegram kanalu.

    Washington i druge zemlje članice NATO saveza snadbijevaju Ukrajinu sa teškim oružjem kako bi se mogla oduprijeti ruskoj ofanzivi.

    Rusi su uspjeli da ostvare određene dobitke na istoku i jugu Ukrajine, ali njihove trupe su poražene u borbama za Kijev i sjever Ukrajine.

    Sjedinjene Američke Države i ostale države zapadne Evrope su rekle da se neće direktno umiješati u rat u Ukrajini. Zvaničnici SAD-a su izjavili kako je ova država osigurala Ukrajini obavještajne podatke, ali su negirali navode da su davali precizne podatke za gađanje.

  • UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    Svjetski program UN-a za hranu saopćio je danas da će ljudi širom svijeta gladovati ako se ukrajinske luke na Crnom moru uskoro ponovo ne otvore.

    “Moramo da otvorimo ove luke kako bi hrana mogla da ulazi i izlazi iz Ukrajine. Svijet to zahtijeva jer stotine miliona ljudi zavise od ovih zaliha”, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa UN za hranu David Bizley.

    On kaže da su trenutno ukrajinski silosi žita puni, prenio je BBC.

    Svjetski program UN-a za hranu zabrinut je da neće biti mjesta za skladištenje ovog ljeta ukoliko se silosi sada ne isprazne, što će stvoriti velike količine otpada i dodatno podići cijene hrane na svjetskom nivou.

    Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu procjenjuje da se 25 miliona tona žitarica trenutno nalazi u Ukrajini dok su njene crnomorske luke zatvorene.

    Ukrajina, koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača kukuruza i pšenice, od februara nije u mogućnosti da vozovima izvozi žitarice.

  • Zelenski: Rusija se mora povući sa teritorije Ukrajine, to je preduslov za mir

    Zelenski: Rusija se mora povući sa teritorije Ukrajine, to je preduslov za mir

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je kazao kako je uslov za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom i tačka o kojoj nema pregovora, ta da se ruske trupe moraju povući na pozicije na kojima su bili prije početka invazije.
    Povlačenje ruskih snaga minimalno je na što Ukrajina može pristati iako Zelenski nije govorio o Krimu, kojega je Rusija aneksirala 2014. godine.

    “Ja sam lider Ukrajine, ne mini Ukrajine”, kazao je Zelenski.

    Ruske snage trenutno na terenu pokušavaju ostvariti potpunu kontrolu nad lučkim gradom Mariupoljom koji je pod opsadom od početka agresije. Tamo se i dalje nalaze civili zajedno sa ukrajinskim snagama unutar čeličane Azovstal koja je pod konstantnim napadima.

    Ukoliko bi konačno osvojila Mariupolj, bila bi to najveća pobjeda ruske vojske za dva mjeseca rata i dala bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu razlog za slavlje na najavljenoj paradi povodom 9. maja, Dana pobjede u Rusiji kada ta država slavi pobjedu Sovjetskog saveza nad nacistima u Drugom svjetskom ratu.

    “Kako bismo zaustavili rat, prvi korak mora biti vraćanje na pozicije od 23. februara. Mene je birao narod Ukrajine, ne samo jednog njenog dijela”, kazao je Zelenski na pitanje novinarke BBC-a.

    Ukrajinski predsjednik pozvao je na ponovnu uspostavu diplomatskog dijaloga između Rusije i Ukrajine.

    “Bez obzira na činjenicu da smo spalili sve mostove, ne mislim da su ti mostovi uništeni, figurativno govoreći”, dodao je Zelenski.

    Ruska strana mišljenja je da su pregovori o uspostavi mira u fazi stagnacije.

    Zelenski je pozvao građane da slušaju pozive na uzbunu, traže skloništa te da se ne kreću po šumama i teritorijama kojima je prošla ruska vojska zbog opasnosti od mina.

    Juče je ukrajinski predsjednik odlikovao članove Glavnog štaba oružanih snaga Medaljom za vojne zasluge.

  • Vučić: “Nakon Putinove izjave, naša situacija je promenjena na lošije”

    Vučić: “Nakon Putinove izjave, naša situacija je promenjena na lošije”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima Srbije iz Palate Srbija.

    Predsednik je na samom početku obraćanja najavio da će govoriti o svim aktuelnim temama.

    “U prethodnih 10 godina suočili smo se sa mnogim krizama, katastoralnom finansijkom krizom, bili smo takođe suočeni sa najtežim poplavama, sa migrantskom krizom i da je kroz zemlju prošlo milion ljudi, bili smo suočeni i sa koronavirusom, a u naše vreme prisistvujemo svetskom sukobu, možete ga zvati i trećim svetskim ratom”, rekao je predsednik.

    Kako je naveo, u skaldu sa tim podelio je obraćanje na deset tačaka.

    Prva tačka je put Srbije
    Vučić je naveo da su poslednja istraživanja pokazala da prvi put imamo jasnu većinu građana koji su protiv ulaska u EU – 44 odsto, dok 35 odsto podržava ulazak.

    “Kao predsednik Republike Srbije naše je da čujemo i razumemo javno mnjenje, ali je naš posao i da radimo ono što je najbolje za Srbiju. Moja poruka svima je da će Srbija biti snažnije na evropskom putu”, rekao je.

    Predsednik je dodao da najveći deo investicija stiže iz EU, i da smo prošle i pretprošle godine dobili više nego zemlje sa kojima se graničimo.

    “U svemu ovom razumem zašto je deo ljudi ljut, i ljudi doživljavaju EU kao nekoga ko vrši pritisak po pitanju KiM i sankcija Rusiji. Ponekad ne želimo da vidimo šta su važne stvari za nas, i šta sve radimo sa EU. Nama vest o izgradnji autoputeva i brzih pruga traje pola dana ili jedan dan, iako rešava višedecenijske probleme. A sve to radimo zajedno sa EU”, istakao je Vučić.

    Dodao je da je pre konferencije dobio 1.000 poruka gde mu je rečeno šta treba da kaže.

    “To je taj naš iracionalni deo u kom mi verujemo više svojim emocijama nego brojevima i činjenicama. Suočavamo se neretko i sa stvarima koje nisu pravedne. Ali, upravo zato hoću da ukažem građanima Srbije da to što je pravedno je važno, ali u međunarodnim odnosima ne postoji ljubav, a pravda još manje. Mi moramo da vodimo računa o našim interesima i budućnosti naše dece”.

    Poručio je da se nalazimo na evropskom putu, i da će se snažnije boriti za mesto Srbije među evropskim narodima.

    Druga tačka je Kosovo i Metohija
    “Obavili smo važne razgovore sa predstavnicima zapada i pokušali sa predsavnicima Prištine. Mi od kada je na vlasti Aljbin Kurti imamo za 50 odsto povećan broj napada na Srbe, Na to niko gotovo nije reagovao. Suočeni smo sa svakodnevnim kršenjem međunarodnog javnog prava, brisanjem rezoluvcije 1244, licemernom ponašanju dela zapadnog sveta”, naveo je Vučić.

    Kako je istakao dijalog sa Prištinom gotovo da ne postoji.

    “M smo mu pristupili ozbiljo ali gospoda iz Prištine ne žele dijalog. Do besmisla, sve su odbili” rekao je.

    Kako je naveo, odbili su i sastavljanje zajedničkog saopštenja, tražili su da se izbaci reč, pa rečenica.

    “Ja sam pristao na sve, znajući da oni neće pristati. Oni su tražili da izbrišemo da se Vučić zalaže za mir, pošto je on ‘mali Putin’. Na kraju nisu hteli ništa. Samo da imate u vidu da se cela politika danas svela na to da bi mnogi da glume lokalnog Zelenskog, da glume žrtve, a da im niko ništa ne radi”, dodao je.

    Istakao je da su se u međuvremenu desile mnoge promene, i da je možda ključna stvar zbog čega se obraća.

    “Naime, naša situacija je promenjena na gore, i posle izjava predsednika Rusije Vladimira Putina. Ne zato što je on imao nameru da našteti Srbiji, već je pitanje KiM na drugačiji način postavio, u zaštitu interesa ruskih”, kazao je Vučić.

    Vučić je pročitao Putinovu izjavu Antoniu Guterešu, koju možete pročitati OVDE.

    Podsetio je da je Putin našao presedan, kako bi opravdao proglašenje nezavisnosti republika Donbasa.

    “8. oktobra 2008. godine GS UN je na predlog Srbije usvojila rezoluciju A-RIS-63-3 kojim je od Međunarodnog suda pravde tražila savetodavno mišljenje. Pitanje je glasilo: ‘Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom’. Oni su tada odgovorili da rezolucija nije protivna međunarodnom pravu. Na to se poziva Putin, na to se poziva i Kurti”, istakao je Aleksandar Vučić.

    Kako je naveo, pitanje je trebalo da glasi: “Da li je jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosovo postalo nezavisna država?”

    Dodao je da bi odgovor svakako bio negativan.

    “Međunarodni sud nije ustanovio da je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, već je protivno”, kazao je on.

    Istakao je da smo sami doprineli svojoj propasti, i da se zbog svega onoga što danas postoji kao svetski sukob.

    “Šta god govorili na Zapadu, oni znaju da tvrdnja o pravnom precedentu nije naivna. Putin braneći svoje poteze je povukao argument koji nije lagan. I bez obzira što će na zapadu reći da nije isto, i mi ćemo reći da nije isto, Putin je rekao da je na Krimu sproveden referendum, isto to i u DNR i LNR, možda i na Hersonu”, kazao je on.


    Naveo je da mi dolazimo u najveći problem, zato što će ceo zapad kako bi uskratio argument Putinu, tražiti od Srbije da brzo prizna Kosovo, kako bi pokazali Putinu da to nije slučaj.

    “Ako se to desi onda više nema pravnog presedana. Zato ćemo se nalaziti pod najvećim pritiscima sada, kako bi rekli da Kosovo nije isto što se dešava u Ukrajini” kazao je on.

    Kazao je da svi evropski lideri koji su pričali sa Putinom rekli da je ruski predsednik insistirao na pitanju Kosova.

    Vučić je naveo da ne misli da će Rusija priznati Kosovo, ali da ćemo biti pod ogromnim pritiskom.

    “Želim da ljudi to znaju, i da razumeju da će pritisak biti ogroman. To postaje nesnosno. Postoji samo mali broj zemalja koji želi normalizaciju Beograda i Prištine, što je bio i cilj dijaloga”, kazao je on.

    Drugi problem sa kojim se suočavamo je, kako je rekao Vučić, da se igramo gluvih telefona.

    “Pokažite mi Briselski sporazum. Pogledajte, tačka 1. je ‘postojaće asocijacija Zajednice opština gde Srbi čine većinu’. Nema više ni govora o tome. Albanci kažu da ih to ne interesuje, i da je to potpisala neka druga vlast. Kao da govorite sa ljudima koji nisu pri sebi. I koliko god puta da to kažete Evropljani tvrde da insistiraju na razgovoru, a onda zadovoljavaju političke prohteve Aljbina Kurtija”, rekao je.

    Kako kaže, 3.305 dana prošlo od potpisivanja Briselskog sporazuma, i da ništa nije urađeno.

    “Pogledajte, ovo je ono što je potpisao Tači, da se KSB neće pojavljivati na Severu Kosova. Tražili su saglasnost četiri gradonačelnika i NATO. Pustite snimke. Ovo su fotografije od juče ili prekjuče, vozilo sa tablicama KBS u Severnoj Mitrovici. Nisu dobili saglasnost nijednog gradonačelnika sa Severa Kosova. Krše sve sporazume koje su potpisali. Baš ih briga za NATO, za potpisane sporazume, idu da provociraju Srbe kako bi izazvali incidente”.

    Skrenuo je pažnju na snimke i fotografije, i rekao da niko neće da reaguje i da ih je baš briga sve, za kršenje potpisanih sporazuma.

    Treća tačka su energenti
    Predsednik se osvrnuo i na veliku krizu energenata u svetu.

    “Mi se suočavamo s velikom kriziom energenata u svetu. Orban je sankcije za rusku naftu nazvao bacanjem atomske bombe”, istakao je on.

    Četvrta tačka je finansijska kriza
    Predsednik Srbije Aleksandar Vučič govorio je i o finansijskoj krizi.

    On je istakao da je visoka cena koju Srbija plaća što nije uvela sankcije Rusiji.

    “Mi ne možemo da se pojavimo na međunarodnom tržištu kapitala i zanavljamo kredite. Stopa javnog duga je 52,4% danas što je izvanredno i zahvalan sam građanima što su nam verovali”, rekao je on.

    Peta tačka je hrana
    Vučić se osvrnuo i na situaciju sa hranom.

    Istakao je da je Srbija svoje rezerve napunila.

    “U stanju smo da hranom obezbedimo ceo region, ali ne tako da neko zarađuje na našoj hrani”, rekao je.


    Šesta tačka su reforme
    Predsednik Vučić dotakao se i teme reforma u energetskoj politici.

    “Razgovarali smo sa Britancima i Norvežanima. Zamolio sam da nam pomognu u izradi strategije za energetsku politiku”.

    Sedma tačka su penzioneri i mladi
    Sedma tačka se tiče penzionera, i predsednik je rekao da će tražiti značajno pomeranje švajcarske formule u kriznim vremenima, kako bi se obezbedilo da rast penzija u potpunosti prati rast plata.

    “Ići ćemo na značajno povećanje penzija u narednom periodu. U naredne dve godine to mora biti tako urađeno. Što se tiče mladih od 16. do 31. maja idu prijave za pomoć mladima. Ali mi moramo nastaviti i ulaganje u dualno obrazovanje, pošto time garantujemo posao mladima kada završe škole. Moramo to proširiti i na univerzitete. Moraćemo mladima da ponudimo bolje obrazovanje, i ja neću da im se dodvoravam. Naše je da pružimo obrazovanje, zdravstvo i jednake šanse da dobiju posao”, kazao je on.

    Osma tačka je vojska i vojna neutralnost
    Vučić se u današnjem obraćanju osvrnuo i na vojnu situaciju u državi.

    Kako je naveo, njegov predlog će biti da se uvede obavezni vojni rok od 90 dana

    .

    “Svaki mladi muškarac može svojoj zemlji da odvoji 90 dana”, naglasio je predsednik, i dodao da bi se time osnažili pogranični gradovi.

    “Južno od Čačka imamo veoma malo vojnika, time bismo pospešili razvoj manjih siromašnijih sredina. Tražim od vojske da mi ne odgovore da nemamo dovoljno kadra za obuku i to ne želim da prihvatim”, rekao je.

    Deveta tačka je natalitet
    “Za nas je posebno važan i natalitet. Mi imamo prvi slučaj, prvog korišćenja podrške države. Mi imamo 9 predmeta u kojima se donose odluke. Molim majke da apliciraju, da reše svoje probleme”, apelovao je Vučić.

    Deseta tačka je evropski put Srbije
    Vučić je naveo da nema problem sa tim da kaže da Srbija mora da nastavi svoj evropski put.

    “U partiji koju vodim postoje različita mišljenja. Jesmo mi uspešni, ali mi bez EU to ne bi mogli da postignemo. To ne znači da ćemo mi da izgubimo svoj ponos i dostojanstvo. Borio sam se prethodnih nedelja i prošao kroz mnogo neprijatnih situacija da bih zaštitio Srbiju”, rekao je predsednik

    Kako je naveo, Srbija je treći dan izaša sa svojom politikom oko sukoba u Ukrajini i tu poziciju štiti i danas posle 70 dana.

    Znam šta je u duši našeg naroda i kakva je emocija naroda. Srbija neće gaziti svoja prijateljstva na iskotu. Samo sila interesa Srbije može da promeni naš odnos, sila pritiska spolja nam ne može ništa, ali naš strateški put je put u evropu”, rekao je Aleksandar Vučić.

    Vučić je istakao da je želeo da predstavi težinu situacije građanima, i da nije njegov posao da bude cirkuzant.

    “Gledam šta rade Nemci i predstavnici drugih zemalja, i to mi nije smešno. A mi se ponašamo lagodno zato što krizu nismo ni osetili. Što ne znači da nećemo. I želim da se zahvalim stotinama ljudi koji su mi davali savete, i koji znaju kako se država vodi, i sa radošću ću im prepustiti kormilo kada istekne moj mandat. A možda i ranije” zaključio je.

    Pitanja novinara

    Vučić je rekao da su razgovori sa Olafom Šolcom bili teški, i da nas čeka mnogo dobrih stvari, ali i mnogo izazova.

    Istakao je da će Srbije reagovati iste sekunde ako Priština aplicira za Savet Evrope.

    “Odmah će početi povlačenje prinanja Kosova. Ja uvek govorim o miru i stabilnosti, i nastaviću to da radim iako me je koštalo popularnosti. Srbija će se braniti oružjem samo ako bude napadnuta. Ja neću majkama da vraćam decu u kovčezima. A sada je ovde u Srbiji postao rijaliti rat u Ukrajini”, kazao je.

    Dodao je da ljudi sede i čitaju i gledaju ceo dan, pa i navijaju, i naglasio da je narodu obećao mir i stabilnost, i da će to ispuniti.

    Vučić je istakao da Srbija nije nacionalizovala Rusiji ništa, i da on lično mrzi otimanje imovine.

    “Mrzim i ono što se dešavalo 1945, 1946 i 1947. Šta treba da odemo u rusku školu i kažemo ovo je sada naše, kao što su uradili u pola Evrope. Mi za sada nemamo većih problema, a ako bude mi ćemo pričati sa partnerima iz NIS-a kako da rešimo situaciju”, rekao je.

    Čestitao povodom nastupa novog šefa diplomatije Crne Gore, koji je u ukrajinskoj ambasadi uporedio Srbiju sa Rusijom, a Crnu Goru sa Ukrajinom.

    “Ja im aplaudiram. Svi bi da budu Zelenski, i Krivokapić, i Kurti, ima ih i u BiH. A ja bi da mi nekako sačuvamo mir, i da ne učestvujemo u podelama. Ako je ovo njegova prva poruka Srbiji, od koga je ne čudi me previše. Svaka im čast, neka nastave sa time”, kazao je.

    Govorio je i o teškim sastancima u Nemačkoj, i odgovorio na napade zbog fotografije sa Lajčakom i Kurtijem.

    “Sa mnom na večeri je bila moja ćerka Milica, a ako im se od njih učinio Kurti, onda ne znam šta da kažem. Ja hoću da kažem još jednu stvar. Ja se sa Kurtijem nikada u svom životu nisam rukovao. Susret sa Kurtijem je bio. takav da je bolje da ne komentarišem”.
    Vučić je prethodnih dana imao brojne važne razgovore i susrete, a povodom situacije u Evropi i regionu izazvane dešavanjima u Ukrajini.

    On je posle posete Grčkoj otputovao u Berlin gde je o evropskom putu Srbije, spoljnopolitičkom kursu naše zemlje i ekonomskoj saradnji razgovarao sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

  • U lukama blokirano 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine

    U lukama blokirano 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine

    Gotovo 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine ne može da napusti zemlju zbog infrastrukturnih problema i blokiranih luka u Crnom moru.

    To je izjavio danas zvaničnik agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Jozef Šmiduber.

    “Skoro da je groteskna situacija koju trenutno vidimo u Ukrajini sa skoro 25 miliona tona žita koje bi moglo da se izveze, ali koje ne može da napusti zemlju samo zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka”, rekao je Šmiduber, zamjenik direktora FAO u sektoru za tržišta i trgovinu na brifingu za novinare u Ženevi, prenosi Rojters.

    Svjetske cijene hrane u aprilu konačno blago opale
    Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su se spustile u aprilu sa rekordnog nivoa prethodnog mjeseca, vođene skromnim padom cena biljnih ulja i žitarica, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

    Indeks globalnih cijena hrane, koji izračunava FAO, iznosio je u aprilu u prosjeku 158,5 poena, što je pad od 0,8 odsto u odnosu na najviši nivo zabilježen u martu, navodi se u izvještaju objavljenom na veb sajtu ove agencije UN sa sjedištem u Rimu.

    FAO je revidirao naviše martovski indeks cijena hrane na 159,7 poena sa prvobitno objavljenih 159,3 boda.

    Ipak, globalne cijene hrane u korpi pet prehrambenih proizvoda čije mjesečne promjene prati FAO, i dalje su za 29,8 odsto više nego u aprilu 2021.

    Cijene biljnih ulja su u aprilu pojeftinile na svjetskim tržištima za 5,7 odsto, čime je neutralisana skoro trećina njihovog rasta registrovanog u martu, jer je ograničenje tražnje gurnulo cijene palminog, suncokretovog i sojinog ulja naniže.

    Neizvjesnost u pogledu raspoloživog izvoza iz Indonezije, vodećeg svetskog izvoznika palminog ulja, bila je ograničavajući faktor za jači pad globalnih cijena ove sitovine.

    “Mali pad cijena je dobrodošlo olakšanje, posebno za zemlje sa niskim prihodima koje se bore s manjkom hrane, ali su cene i dalje blizu nedavnih najviših nivoa, što odražava uporno napregnutu tržišnu situaciju s ponudom i potražnjom i predstavlja izazov za globalnu prehrambenu sigurnost za najugroženije”, naveo je glavni ekonomista u FAO Maksimo Torero Kulen.

    Globalne cijene žitarica su prošlog mjeseca skliznule za 0,7 procentnih poena, čemu je najviše doprinio pad svjetskih cijena kukuruza od 3,0 odsto.

    Međunarodne kotacije pšenice su, pod snažnim uticajem kontinuirane blokade luka u Ukrajini i zabrinutosti oko stanja usjeva u Sjedinjenim Državama, porasle za 0,2 odsto, a njihov jači porast ublažen je većim isporukama iz Indije i izvozom iz Ruske Federacije nego što se očekivalo.

    Pirinač je na globalnom tržištu u aprilu bio za 2,3 odsto skuplji u odnosu na mart, zbog snažne potražnje iz Kine i sa Bliskog istoka.

    Cijena šećera je takođe zabilježila rast za 3,3 odsto, podstaknuta poskupljenjem etanola i zabrinutošću zbog kašnjenja početka žetve 2022. u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.

    Svjetske cijena mesa su ojačale u aprilu za 2,2 procenta na mjesečnom nivou, dostižući nov rekord, pošto su porasle kotacije živinskog i goveđeg mesa. Na cijene živinskog mesa uticao je prekidi izvoza iz Ukrajine i širenje epidemije ptičjeg gripa na severnoj hemisferi. Nasuprot tome, ovčije meso je neznatno pojeftinilo.

    Što se tiče mliječnih proizvoda, njihove cijene su u prosjeku porasle za 0,9 procenata, zbog konstantno nedovoljne globalne ponude, pošto je proizvodnja mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji nastavila da se kreće ispod uobičajenih sezonskih nivoa. Najviše su skočile svjetske cijene putera, pod uticajem rasta tražnje povezanog sa aktulenom nestašicom suncokretovog ulja i margarina.

    U posebnom izvještaju o procjenama ponude i potražnje žitarica, FAO je neznatno smanjio projekciju svjetske proizvodnje pšenice u 2022. godini na 782 miliona tona, sa 784 miliona tona koliko je predviđao prošlog mjeseca.

    Prognoza je snižena zbog procjenjenog smanjenja žetvenih površina u Ukrajini od 20 posto i očekivanog pada proizvodnje u Maroku zbog suše u toj sjevernoafričkoj državi.