VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Završena vojna parada u Moskvi

    Završena vojna parada u Moskvi

    Na Crvenom trgu u Moskvi danas je odražana velika vojna parada povodom 77. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom te proslave Dana pobjede nad fašizmom.

    Iako se ovakav događaj u Ruskoj Federaciji održava svake godine, ovogodišnja ceremonija bila je u fokusu svjetske javnosti prije svega zbog odnosa između Zapada i Rusije kao i rata u Ukrajini.
    Defile na današnjoj paradi započeo je maršom Počasne garde čiji su pripadnici nosili zastavu Rusije te tzv. zastavu pobjede koju su u Berlinu podigli sovjetski vojnici 1945. godine.

    Vojnike je tradicionalno na početku pozdravio ministar odbrane Sergej Šojgu, a nakon uvodnog dijela prisutnima se obratio i Vladimir Putin koji se osvrnuo na uspjehe sovjetske vojske u Drugom svjetskom ratu, te ih je uporedio s aktivnostima koje ruska vojska vrši danas na području Ukrajine.


    “Bez obzira na nesuglasice, Rusija je uvjek nastupala za sistem nedjeljive sigurnosti koja je prijeko potrebna svim sudionicima međunarodne zajednice. Sada smo se trudili da nađemo kompromis, ali uzalud. NATO nije htio čuti naše interese jer su imali sasvim druge planove i to sada vidimo. Otvoreno su se pripremali za krvničku operaciju na Donbasu, na Krimu su govorili o stvaranju nuklearnog oružja te se stvarala egzistencijalna prijetnja našim granicama. Sve je govorilo o tome da je sukob s neonacistima i banderovcima neizbježan”, poručio je ruski predsjednik.


    Nakon Putinovog govora, uslijedio je nastavak ceremonije te su Crvenim trgom u Moskvi prodefilovale brojne jedinice ruske vojske.

    Učešće na ovogodišnjoj paradi uzelo je 11.000 vojnika iz svih dijelova i vojnih okruga Ruske Federacije, a tokom defilea predstavljeni su i oklopna vozila Taifun, raketni sistemi Iskander, višecjevni raketni sistemi Tornado-G, kao i raketni sistemi zemlja – zrak Tor-M2, Buk-M3, S-400 te interkontinentalna balistička raketa Yars.

    Iako se, kao i svake godine, očekivalo kako će se na Paradi pobjede prikazati borbeni avioni, helikopteri te “zloglasni” avion “Sudnji dan”, ove godine iz Kremlja je saopšteno kako se ovaj dio ceremonije morao otkazati zbog vremenskih neprilika.

    Završni dio Ceremonije održan je na drugoj strani Kremlja gdje je predsjednik Rusije zajedno s ministrom odbrane položio cvijeće na Grob Neznanog vojnika čime je i završena ovogodišnja Parada pobjede u Moskvi.

  • “Racionalno”

    “Racionalno”

    Govor predsednika Rusije nije bio ni završen, a analize su već počele da pristižu.

    U analizi govora ruskog predsednika Vladimira Putina novinar uglednog britanskog lista “Gardijan” Pjotr Sauer istakao je kako tokom parade na Crvenom trgu nisu poslate izuzetno značajne poruke. Putin je, ističe, ponovio ono što je i ranije govorio, a to je da je operacija bila isprovocirana i neizbežna, i jedina ispravna odluka.Govoreći ispred deset hiljada svojih vojnika ruski lider je ponovio da se ne radi o ratu već o “specijalnoj vojnoj operaciji”, te je Zapad optužio za planiranje napada na ruski teritorije, posebno Krim.

    “NATO nije hteo da nas sasluša. Imali su planove i mi smo za njih saznali. Nameravali su da pokrenu invaziju na naše istorijske teritorije,uključujući Krim. Rusija je morala da preduzme ovu operaciju kako bi sprečila rat”, kazao je.

    Gardijan zaključuje kako je primetno to da Putin nije objavio opštu mobilizaciju ili doneo odluku o objavi rata, što su dva scenarija koja su se očekivala na Dan pobede. Takođe, u svom govoru nije pretio, kao ranije, nuklearnim oružjem, što je problem koji je dosad snažno brinuo zapadne saveznike.

    Ali, nije dao ni naznaku da bi rat mogao uskoro da prestane ili da bi barem moglo doći do deeskalacije. Neki od analitičara veruju da bi se sukob mogao završiti kada Putin proglasi svoju pobedu u Donbasu. Putin je nastavio sa svojom retorikom prema kojoj je operacija zapravo nastavak borbe protiv nacizma koju je Rusija provela u Drugom svetskom ratu. Govoreći ruskim vojnicima koji su upravo pristigli s ukrajinskog bojišta poručio je: “Vi se borite za svoju domovinu, za budućnost i za to da niko ne zaboravi lekcije naučene u Drugom svetskom ratu”.

    Putinov govor očekivano je izazvao velik interes javnosti, kao i vojnih analitičara. Šef moskovskog ureda “Fanenšn tajmsa” Makd Šedon, na svom Tviteru je objavio kako je zanimljivo što Putin nije ni na koji način proglasio pobedu u Ukrajini.

    “Najprimjetnije je što su iz njegovog govora izostale bilo kakve reči o pobedi. Rekao je da su se ruske trupe herojski borile u Donbasu, ali nije spomenuo Mariupolj ili druge teritorije koje je Rusija zauzela”, napisao je.

    “Gardijan” Guardian u analizi navodi i da je Putinov govor prema mišljenju stručnjaka bio “ohrabrujući”. Štoviše, britanski diplomata čak navodi da bi sve što se događalo tokom Dana pobede moglo biti najava rata. Toni Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji kazao je listu kako je ruski lider u proteklom razdoblju pokazao uznemirujuće znakove, “kao da se gubi”. No, rekao je, njegov današnji govor bio je koherentan i vrlo profesionalan.

    Odmah je poručio i kako se ne slaže s njegovom porukom kojom je hteo da opravda invaziju na Ukrajinu, no dodao je da je invazija snažno uticala na patriote u ruskoj političkoj sferi.

    “Ohrabrujuće je što se osećam kao da razgovaramo s racionalnom osobom s kojom bismo možda u budućnosti mogli doći do dogovora koji bi mogao ovaj pakao privesti kraju”, rekao je.

    Lord Danat, vojni analitičar, složio se rekavši kako je u ovim trenucima najvažnija Putinova racionalnost.

    “Tokom Hladnoga rata obe su se strane uzdržale od nuklearnog napada jer su bile razumne, Obe strane razumele su kakve bi katastrofalne posljedice bile od upotrebe nuklearnog naoružanja. I zato ga nisu iskoristile – kazao je.

    Dodao je kako iracionalnost Putinovog dosadašnjeg ludila mora posebno zabrinuti svakoga, ali “sada mi se čini zdravijim”.

    Britanski ministar Volas oštro po Putinu

    Britanski ministar odbrane Ben Volas ošto je osudio danas ruskog predsednika Vladimira Putina tvrdnjom da on i njegovi generali reflektuju fašizam i tiraniju od pre 77 godina, a njihova, kako navodi, invazija na Ukrajinu obeščašćuje vojnu prošlost Rusije.

    U govoru koji se poklopio sa ruskom paradom povodom Dana pobede na fašizmom i završetka Drugog svetskog rata, Volas je rekao da su ruski generali bili saučesnici kao i njihov predsednik i da bi trebalo da se suoče sa vojnim sudom, prenosi Rojters.

    “Kroz invaziju na Ukrajinu, Putin i njegov uži krug generala sada oslikavaju fašizam i tiraniju od pre 77 godina, ponavljajući greške totalitarnog režima iz prošlog veka“, rekao je on.

  • Putin održao govor na Paradi pobjede: Sukob s neonacistima u Ukrajini bio je neizbježan

    Putin održao govor na Paradi pobjede: Sukob s neonacistima u Ukrajini bio je neizbježan

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin održao je danas govor na Paradi pobjede u Moskvi povodom proslave 77. godišnjice pobjede Crvene armije u Drugom svjetskom ratu kao i Dana pobjede nad fašizmom.

    Govor koji se dugo čekao, Putin je započeo čestitkom svim vojnicima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, ali koji se i danas bore u Ukrajini.

    “Pozdravljam vas i čestitam dan velike pobjede, dan kada se rješavala sudbina naše domovine. Tukli smo se s neprijateljem i kod Kijeva, Sevastopolja. Tako i sada se vi borite za naše ljude u Donbasu, naše ljude u Rusiji. Deveti maj je zapisan kao trijumf sovjetskog naroda, njegove duhovne moći, jedinstva, hrabrosti na frontu i zaleđu. Dan pobjede je blizak svima nama. U Rusiji ne postoji porodica koja nije imala žrtava u Drugom svjetskom ratu”, rekao je Putin.

    Poručio je kako je Rusija uvijek bila za to da se globalni rat nikada ne ponovi.

    “Bez obzira na nesuglasice, Rusija je uvjek nastupala za sistem nedjeljive sigurnosti koja je prijeko potrebna svim sudionicima međunarodne zajednice. Sada smo se trudili da nađemo kompromis, ali uzalud. NATO nije htio čuti naše interese jer su imali sasvim druge planove i to sada vidimo. Otvoreno su se pripremali za krvničku operaciju na Donbasu, na Krimu su govorili o stvaranju nuklearnog oružja te se stvarala egzistencijalna prijetnja našim granicama. Sve je govorilo o tome da je sukob s neonacistima i banderovcima neizbježan”, poručio je ruski predsjednik.

    Nakon toga, osvrnuo se na ponašanje Sjedinjenih Američkih Država.

    “SAD su nakon raspada SSSR-a počele govoriti o isključivosti, ponižavajući ne samo čitav svijet već i svoje satelite koji moraju pokorno sve progutati. Mi smo drugačija zemlja i nikada se nećemo odreći ljubavi prema domovini, vjere, tradicionalnih običaja i poštovanja prema svim narodima i kulturama. Želim da znate da se ponosimo i američkim veteranima i njihovom ulogom u Drugom svjetskom ratu, i da poštujemo sve savezničke vojske”, ističe Putin.

    Između ostalog, Putin se osvrnuo i na vojnike koji se nalaze u Ukrajini.

    “Danas, vojnici Donbasa s ruskom vojskom ratuju za svoju zemlju gdje su položeni životi heroja. Obraćam se sada njima. Danas se klanjamo u čast svima onima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Svi sinovi, kćeri, žene, braća, sestre, klanjamo se pred pamćenjem mučenicima Odese koji su bili spaljeni u Domu kulture. Pogibija svakog našeg vojnika je velika tragedija za nas i velika bol za bliske ljude. Učinit ćemo sve da bismo pomogli porodicama. Posebno podršku pružat ćemo djeci poginulih vojnika. Želim brz oporavak vojnicima i časnicima i zahvaljujem svim liječnicima koji rade na njihovom oporavku”, rekao je Putin.

    Na kraju obraćanja, Vladimir Putin je rekao kako su mnogi pokušali podijeliti Rusiju, ali da im to nije uspjelo.

    “Sjećamo se kako su neprijatelji Rusije pokušavali posijati religioznu netrpeljivost. Ništa im nije pošlo za rukom. Naši vojnici su zajedno u borbi, pokrivaju i štite jedni druge kao braća. To je nepokolebljiva snaga našeg multietničkog naroda. Oni koji su pobijedili nacizam u Drugom svjetskom ratu su nam pokazali primjer hrabrosti za sve generacije. Uvijek ćemo se ravnati prema njima. Slava Rusiji. Za pobjedu”, zaključio je Putin.

  • Rusija će na Dan pobjede pokazati raketu koja može nositi deset nuklearnih bojevih glava

    Rusija će na Dan pobjede pokazati raketu koja može nositi deset nuklearnih bojevih glava

    Rusija će danas tradicionalno Dan pobjede obilježiti 9. maj velikom vojnom paradom u Moskvi, a ove godine očekuju se i neke promjene.

    Kako je najavljeno, 11.000 vojnika, 33 velika ešalona i 77 aviona paradirat će danas moskovskim Crvenim trgom, dok će borbeni avioni letjeti iznad njih u sklopu godišnje parade za Dan pobjede.

    No, kako javljaju britanski mediji, među gomilom vojnih vozila i opreme u centru Moskve viđen je i termonuklearni projektil tipa RS-24 Yars. Radi se o projektilu teškom skoro 50 tona koji može nositi do 10 nuklearnih bojevih glava.

    Također, kako se može vidjeti na videosnimkama koje prenose ruski državni mediji, u generalnoj probi u vojnim vozilima prošla je i paradna jedinica učesnika agresije na Ukrajinu, koju Rusija naziva “specijalna operacija”.

    Očekuje se da će danas prilikom proslave Dana pobjede u Moskvi ruski predsjednik Vladimir Putin govoriti o ratu u Ukrajini. Mnogo je špekulacija bilo posljednjih dana o tome šta bi ruski predsjednik mogao najaviti danas.

    Dok jedni smatraju da bi mogao proglasiti pobjedu Rusije nad Ukrajinom i okončati vojne aktivnosti, drugi su mišljenja da bi mogao pokrenuti opštu mobilizaciju i proglasiti rat Ukrajini.

  • Japan: Veoma smo ovisni o ruskoj nafti, treba nam vremena za obustavu

    Japan: Veoma smo ovisni o ruskoj nafti, treba nam vremena za obustavu

    Japanu će biti potrebno vrijeme za odustajanje od uvoza ruske nafte nakon što je zabrana usaglašena na sastanku Grupe sedam zbog vojne akcije Moskve u Ukrajini, rekao je danas premijer Fumio Kishida.

    Članice G7 dogovorile su se na online sastanku da pojačaju pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako su veoma zavisne od ruskog goriva, što uključuje i Japan.

    “Za zemlju koja je veoma zavisna od uvoza energenata, to je veoma teška odluka. Ali koordinacija među G7 je najvažnija u ovakvom trenutku”, rekao je Kishida novinarima.

    On je dodao da će Tokio imati u vidu aktuelnu situaciju kada bude vršio smanjenje ili obustavljanje uvoza ruske nafte.

    “Bit će nam potrebno vrijeme za postepeno ukidanje”, rekao je japanski premijer, ali nije naveo više detalja.

    Od sredine aprila nije bilo utovara ruske nafte za japansko tržište, navodi se u podacima kompanije “Refinitiv”. Oko 1,9 miliona barela izvezeno je iz Rusije u Japan u aprilu, što je za 33 posto manje nego u istom mjesecu prije godinu dana.

  • Putin prelazi na “plan C”?

    Putin prelazi na “plan C”?

    “Ovaj rat je rat u kome Rusija ne može da pobedi ni u kom smislu”, rekao je analitičar odbrane Majkl Klark u opsežnoj analizi koju je objavio Bi-Bi-Si.

    Klark podseća da su Putinovi inostrani vojni uspesi širom sveta posle 2008. postignuti upotrebom malih jedinica elitnih snaga, plaćenika i lokalnih grupa milicije uz rusko vazduhoplovstvo.

    To je Moskvi dalo značajnu polugu uticaja po niskim troškovima tokom intervencija u Gruziji, Nagorno-Karabahu, Siriji, Libiji, Maliju i dva puta u Ukrajini tokom 2014. godine, prvo u ilegalnoj aneksiji Krima, a zatim u stvaranju samoproglašenih ruskih država u Lugansku i Donjeck, navodi Bi-Bi-Si.

    U svakom slučaju, Rusija se kretala brzo na načine kojima zapadni svet nije mogao da se suprotstavi osim kroz postepene režime sankcija – ništa što bi moglo da preokrene stvarnost. Vladimir Putin je bio vešt u stvaranju “novih činjenica na terenu”, piše Bi-Bi-Si.

    U februaru je ponovo pokušao u najvećem obimu u Ukrajini – da preuzme vlast u roku od oko 72 sata u zemlji od 45 miliona ljudi, koja zauzima drugu po veličini kopnenu površinu u Evropi. Bilo je to neverovatno kockanje i potpuno je propalo u prvoj ključnoj nedelji. Putin sada ima nekoliko opcija osim da krene napred kako bi ovaj rat bio veći – ili veći u Ukrajini ili veći napredovanjem van njenih granica. Eskalacija je ugrađena u sadašnju situaciju i Evropa je dostigla veoma opasan trenutak u svojoj novijoj istoriji.

    Nakon neuspeha sa planom A – da preuzme vladu u Kijevu pre nego što snage predsednika Vladimira Zelenskog ili spoljni svet reaguju, Moskva je tada prešla na plan B. Ovo je bio “manevarniji” vojni pristup – da opkoli Kijev i pređe na druge ukrajinske – Černihiv, Sumi, Harkov, Donjeck, Mariupolj i Nikolajev i jednostavno guše ukrajinski oružani otpor, dok bi Kijevu pretila kapitulacija ili uništenje. I nije uspelo. Herson je bio jedini veći grad koji je pao pod rusku kontrolu i od tada se opirao ruskoj vlasti. Činjenica je da su ruske snage bile premale da bi dominirale tako velikom zemljom; imali su veoma loše rezultate iz raznih razloga; bili su slabo vođeni i raštrkani oko četiri odvojena fronta, od Kijeva do Nikolajeva, i dalje bez glavnog komandanta, piše Bi-Bi-Si.

    Rusija je sada prešla na plan C, koji treba da se odrekne Kijeva i severa i koncentriše sve svoje snage na veliku ofanzivu u regionu Donbasa i preko južne Ukrajine, verovatno do luke Odesa na jugozapadu. Ovo je kampanja koju sada vidimo kako se odvija na istoku oko Izjuma i Popasne, Kurulke i Bražkivke, navodi Bi-Bi-Si.

    Ruske snage pokušavaju da opkole ukrajinsku operaciju združenih snaga (JFO) – oko 40 odsto njene vojske koja je zakopana nasuprot otcepljenih republika Luganska i Donjecka od 2014. Ključni ruski ciljevi su okupirani Slavjansk i nešto južnije, Kramatorsk. Obe su ključne strateške tačke za kontrolu čitavog regiona Donbasa. Međutim, na ovaj ili onaj način, Rusija će morati da nastavi da se bori u Ukrajini. I sve dok se Kijev drži svoje trenutne linije zahtevanja ruskog povlačenja pre nego što se razmotre bilo kakvi ustupci, Putin može da uradi malo osim da nastavi dalje.

    “Za Vladimira Putina lično nema povratka, a mogao bi čak biti optužen i kao ratni zločinac. Njegova jedina politička strategija je da pretvori rat u Ukrajini u nešto drugo – deo borbe za opstanak Rusije protiv zapadnih ‘nacista’ i ‘imperijalista’. Uživaju da se igraju opasnom idejom da se Rusija suočava sa ‘Velikim otadžbinskim ratom 2.0’ sa ostatkom Evrope. Verovatno ćemo mnogo više o tome čuti na Dan pobede”, zaključuje se u analizi Bi-Bi-Sija.

  • Moguća tri scenarija

    Moguća tri scenarija

    Cela Evropa danas obeležava Dan pobede nad nacističkom Njemačkom. U Moskvi će posebno biti obilježen ovaj dan tradicionalnom Paradom pobjede.

    Rusija će 77 godišnjicu pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, u kojem je tadašnji S S SR izgubio 27 miliona ljudi, od kojih su 14 miliona bili civili, obeležiti danas tradicionalno centralnom vojnom paradom na Crvenom trgu, ali u specifičnim okolnostima zbog sukoba u Ukrajini koji traje duže od 70 dana.

    Na tribinama neće biti gostiju iz inostranstva, a iz Kremlja je to objašnjeno činjenicom da nije reč o jubilarnoj godišnjici.

    Međutim, i da je reč o jubileju, pitanje je koliko bi gostiju bilo, pošto se ovogodišnja Parada pobede održava u trenutku dok traje sukob u Ukrajini koji je Moskva počela 24. februara i naziva ga “specijalnom vojnom operacijom”, čiji je cilj, kako je navedeno, “denacifikacija i demilitarizacja Ukrajine”, kao i “zaštita stanovništva Donbasa”, dok je većina zemalja Zapada rusku intervenciju osudila kao agresiju na Ukrajinu.

    Sukob u Ukrajini traje već više od 70 dana i za sada niko ne može da kaže kako će se završiti.

    Zato se ovogodišnja Parada pobede u Moskvi i obraćanje ruskog predsednika Vladimira Putina očekuju sa posebnom pažnjom.

    U zapadnim medijima spekulacije o tome šta će se desiti 9. maja idu iz krajnosti u krajnost – od toga da je cilj Moskve da do Dana pobede okonča sukob u Ukrajini, pa do toga da će Putin tada proglasiti rat Ukrajini i objaviti opštu mobilizaciju.

    Parade će biti održane i u 28 ruskih gradova i na njima će učestvovati oko 65.000 ljudi, 2.400 jedinica naoružanja i više od 460 letelica.

    Crvenim trgom prodefilovaće 11.000 hiljada vojnika i 131 jedinica naoružanja, a iznad Moskve leteće 77 aviona i helikoptera

    Parada 9. maja i vizuelno će biti u znaku dešavanja u Ukrajini, pa će tako osam aviona MiG-29 iznad Crvenog trga napraviti slovo Z, koje ruske snage u Ukrajini koriste kao znak raspoznavanja, a za Moskvu je postalo jedan od simbola podrške operaciji u Ukrajini.

    Na generalnoj probi održanoj 7. maja avioni su tako leteli, a Crvenim trgom na vojnim vozilima prošla je i paradna četa koja učestvuje u operaciji u Ukrajini.

    Za vreme S S SR-a Parada pobede održavana je samo na jubilarne godišnjice, a od 1995. godine održava se svake godine.

    Defile vojske i naoružanja je uvek na Dan pobede 9. maja, izuzev 1945. godine, kada je održan 24. juna i 2020. godine, kada je parada zbog pandemije korona virusa sa 9. maja pomerena takođe na 24. jun.

    Parada Crvene armije 24. juna 1945. je prva vojna parada održana u čast pobede S S SR-a nad nacističkom Nemačkom, a njen najupečatljiviji trenutak bio je kada su sovjetski vojnici bacili zarobljene nacističke zastave kod Mauzoleja na Crvenom trgu. Trajala je dva sata, a zbog kiše je otkazan prelet avijacije.

    Himnu S S SR-a tada je izvelo 1.400 vojnih muzičara, a, prema podacima naučno-istraživačkog instituta Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije, na Paradi 1945. ucestvovalo je 12 maršala, 249 generala, 2.536 ostalih oficira i 31.116 narednika i vojnika.

    Vojna parada samo je jedan od načina na koji Rusija stalno iskazuje poštovanje žrtvama palim u borbi protiv nacizma.

    Koliki značaj Rusija pridaje Danu pobede pokazuje i činjenica da su ruski astronauti pre nekoliko dana prilikom izlaska sa Međunarodne svemirske stanice u otvorenom svemiru razvili Zastavu pobede.

    Rusija je poslednjih godina, osim što je paradama slavila pobedu nad nacizmom i odavala počast žrtvama palim u toj borbi, na defileima na Crvenom trgu pokazivala i najnovije modele oružja.

    Takođe, Putin u govorima na Crvenom trgu slao je političke poruke, pri tome uvek ističući da je najveći udeo u pobedi nad nacizmom imao sovjetski narod, da će Rusija štititi svoje nacionalne interese i da neće dozvoliti prekrajanje istorije.

    Gatalo se u svim analitičkim centrima pa se iskristalizovalo nekoliko poruka koje se danas očekuju. Jedna je najava mobilizacije uz najavu opšteg rata Ukrajini.

    “Proglašavanje mobilizacije učiniće ovaj rat krajnje nepopularnim. Je li to uopšte tehnički moguće? Što možete učiniti s mobilizovanom ljudima? Koji će se učesnici vojne jedinice moći nositi s njima? – izjavio je Pavel Luzin, ruski vojni stručnjak analizirajući taj scenario.

    Spekuliralo se da bi Moskva mogla zaprijetiti oružjem masovnog uništenja, ali to već radi gotovo od početka agresije. Vilijam Burns, direktor CIA-e, u subotu je ponovio da, iako američke obaveštajne službe nisu videle “praktične dokaze” da Rusija planira da rasporedi taktičko nuklearno oružje, “ne možemo olako da prihvatimo tu mogućnost” s obzirom na rusko zveckanje oružjem.

    Vanredno stanje?

    Ugledna analitička kuća Teneo navodi da bi se “uz objavu rata i mobilizaciju moglo očekivati uvođenje vanrednog stanja u pojedinim regijama ili čak celoj Rusiji … U praksi, uvođenje vanrednog stanja dodatno bi učvrstilo političku moć u rukama predsednika i dalo vlastima široka ovlašćenja za ograničavanje ustavnih prava i reguliranje više aspekata političkog, društvenog i ličnog života.” Teneo napominje da bi tako nešto bilo posledica najave mobilizacije.

    Među realnijim se scenarijima ističe objava aneksije dosad zauzetih područja uključujući i obalu Azovskog mora pa i Mariupolj.

    “Izmenama ruskog ustava iz 2020. godine zabranjeno je davanje ruskih teritorija, što znači da bi povratak tih teritorija putem pregovora postao nemoguć. Nakon aneksije, Moskva bi svaku vojnu pretnju tim regijama tretirala kao pretnju vlastitom teritorijom”, tumači Teneo.

    Ako se taj proces odvije, to i dalje ne podrazumeva završetak rata jer će Moskva hteti osigurati dovoljnu stratešku dubinu posebno kopnenog mosta prema Krimu. Ukrajina je osokoljena uspehom odbrane Kijeva i novim oružjem te ne kani tako jednostavno predati Putinu delove zemlje.

    Tako se čini da će Dan pobede biti primarno propagandni prikaz navodne moći ruskih konvencionalnih snaga koje su pretrpele težak poraz u Ukrajini. Putin sigurno želi pokazati i deo nuklearnih kapaciteta i ta pretnja ostaje, kako kaže direktor Burns, najveća opasnost svetu sada.

  • Medvedev: Nećemo tolerisati vrišteću tišinu i odvratno sljepilo

    Medvedev: Nećemo tolerisati vrišteću tišinu i odvratno sljepilo

    Moskva neće tolerisati sljepilo onih koji ne primjećuju oživljavanje neonacizma u Ukrajini, poručio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.

    “Ne možemo i nećemo tolerisati vrišteću tišinu, odvratno sljepilo koje ne primjećuje oživljavanje neonacizma u Ukrajini. I nećemo. U ime sjećanja na naših 27 miliona građana koji su položili svoje živote da slome ‘smeđu kugu'”, rekao je, pored ostalog, Medvedev.

    Medvedev je skrenuo pažnju na to da američki državni sekretar Entoni Blinken u svojoj “čestitki” povodom 77. godišnjice Pobjede nad fašizmom nije ni pomenuo SSSR.

    “Sjećam se fraze koja se pripisuje maršalu Georgiju Žukovu: Oslobodili smo ih i oni nam to nikada neće oprostiti”, rekao je Medvedev.

  • I Bugarska traži izuzeće od embarga EU na rusku naftu

    I Bugarska traži izuzeće od embarga EU na rusku naftu

    Bugarska neće podržati novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije ako ne dobije izuzeće od predložene zabrane kupovine ruske nafte, rekao je sinoć zamjenik premijera Asen Vasilev.

    • Naša pozicija je vrlo jasna. Ako bude izuzeća za neke zemlje, i mi želimo da dobijemo to izuzeće. Ako to ne dobijemo, nećemo podržati sankcije – rekao je Vasilev za nacionalnu televiziju BNT.

    On je ipak naveo da ne očekuje da će doći do toga, na osnovu trenutnih razgovora koji lideri EU nastavljaju danas, prenosi Rojters.

    Mađarska, Slovačka i Češka koje u velikoj mjeri zavise od ruske sirove nafte ne mogu da osiguraju alternativne izvore i zatražile su izuzeće od prijedloga zabrane uvoza energenata iz Rusije.

    Izuzeće je zatražila i Bugarska jer, kako kaže Vasilev, jedinoj bugarskoj rafineriji u crnomorskoj luci Burgasu treba vrijeme da unaprijedi proces prerade nafte koja neće biti ruska.

    Da bi se sve članice EU složile, Komisija je predložila u petak izmjene na planirani embargo na rusku naftu, kako bi tri zemlje dobile više vremena da promijene dobavljača energenata, naveli su izvori iz EU.

    Prema inicijalnom planu, sve zemlje članice EU bi trebalo da prestanu da kupuju rusku sirovu naftu i ruske rafinirane proizvode do kraja 2022. godine.

    Izmijenjeni program bi dao Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj vrijeme da unaprijede rafinerije kako bi mogle da dobijaju naftne derivate sa drugih lokacija, i tako se energetski odvoje od Rusije do 2024.

  • Novi plan EU i Josepa Borrella: Može li se ruski novac iskoristiti za obnovu Ukrajine?

    Novi plan EU i Josepa Borrella: Može li se ruski novac iskoristiti za obnovu Ukrajine?

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je kako bi članice EU trebale razmotriti opciju finansiranja obnove Ukrajine “zamrznutim” rsukim deviznim rezervama.

    U intervjuu za Financial Times, Borrell je rekao kako je opcija iskorištavanja ruskog novca u obnovi Ukrajine itekako realna te je ovaj potez uporedio s praksom koju su Sjedinjene Američke Države primjenjivale u Afganistanu.

    “Amerika je preuzela kontrolom nad milijarde dolara vrijednom imovinom Afganistanske centralne banke i to dijelom kako bi se obeštetile žrtve terora te za humanitarnu pomoć zemlji. Bio bih za ovaj potez i u slučaju Ukrajine jer je logičan. Imamo novac u džepu i neko bi morao objasniti zašto je to dobar potez kada je riječ o afganistanskom novcu, a nije dobar kada je riječ o ruskom”, poručio je Borrell.

    Početkom ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija i saveznici zamrznuli su stotine milijardi dolara vrijedne devizne rezerve Centralne banke Rusije.

    Zbog toga, unutar evropskih diplomatskih krugova već su se pokrenule rasprave o tome kako bi se novac mogao iskoristiti za obnovu Ukrajine, a upravo je Borrell jedan od najvećih zagovornika ovakve ideje.

    “Borrell je rekao da je pitanje kako platiti obnovu Ukrajine jedno od ključnih političkih pitanja s obzirom na nevjerovatnu količinu novca koja bi bila uključena”, piše FT.

    Iako bi iskorištavanje ruskog novca za obnovu Ukrajine značio i dodatno pogoršanje odnosa između Moskve i Zapada, Borrell ističe kako ovakav potez ne bi bio neuobičajen.

    “Amerika je u Afganistanu izdvojila 3,5 milijardi dolara zamrznutih rezervi za pomoć žrtvama. Trenutno imamo jedno od najvažnijih političkih pitanja na stolu – ko će platiti obnovu Ukrajine?”, izjavio je Borrell.