VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev očekuje brojne krize i konflikte kao posljedicu sankcija protiv Rusije i “propast ideje svijeta u čijem su centru SAD”.

    Medvedev je napisao danas na servisu “Telegram” da će posljedice sankcija protiv Rusije rezultirati krizama u energetici, logistici i drugim sektorima.

    On je ocijenio da će biti uspostavljena nova bezbjednosna struktura koja će uvažiti novu realnost – slabost zapadnog koncepta međunarodnih odnosa, propast ideje svijeta u čijem su centru SAD i uvažavanje interesa zemalja koje su “u kritičnoj fazi neslaganja sa zapadnim svijetom”.

  • Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Kremlj je objavio da odluku Finske da uđe u NATO smatra “prijetnjom Rusiji” te da širenje tog saveza “neće povećati bezbjednost i stabilnost Evrope, baš kao ni ostatka svijeta”.

    Finska je danas, podsjetimo, odlučila da će se prijaviti za članstvo u NATO, a glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je da će ulazak Finske u NATO ići brzo.

    Kremlj poručuje da je Rusija “spremna odlučno odgovoriti bilo kojoj strani koja se pokuša uključiti u sukob u Ukrajini i omesti specijalnu vojnu operaciju”.

    Portparol Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da “svi žele izbjeći direktan sukob NATO-a i Rusije”.

    Dodao je da je današnji potez Finske “za žaljenje” i “definitivno prijetnja Rusiji” te “razlog za simetrični odgovor”.

  • Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Brisel želi da oslabi “rusku ratnu mašinu” u Ukrajini, ali ne želi direktan sukob sa Moskvom, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je za njemački list “Frankfurten alemajne cajtung” rekao da EU govori da ne učestvuje u ratu u Ukrajini, ali da “zauzima strane”.

    Prema njegovim riječima, EU želi da umanji mogućnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za napad na Ukrajinu.

    “Želimo da pomognemo samoj Ukrajini, ali ne želimo da ulazimo u rat sa Rusijom”, naglasio je Borelj.

    Borelj je istakao da EU mora da učini više da bi se oslabio Putin, uključujući slanjem više oružja Ukrajini, slabljem ruske ekonomije i “izolovanjem” Moskve na međunarodnoj sceni, prenio je “Sputnjik”.

    Šef evropske diplomatije napomenuo je da “ne razumije ljude koji govore da slanje više oružja Ukrajini znači da će rat duže trajati i da će patnja Ukrajinaca biti veća”.

    “Postavljam pitanje tim ljudima: da li je važno kako se ovaj rat završi? Da li Ukrajinci treba da budu na koljenima i da ih Rusi rastrgnu? Vidite, rat se završava pregovorima, ali morate da dođete za pregovarački sto sa pozicije moći i sada je zadatak da se Ukrajina stavi u taj položaj”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju.

    Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su u toku pregovori o oslobađanju povređenih boraca koji se nalaze u Azovstalu, posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali “nijedna nije idealna”.

    Kijev se paralelno počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.

    Javio se drugi čovjek Azova
    Ukrajinski kapetan, drugi čovjek Azova Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, izjavio je u srijedu za CNN kako vjeruje da su svi civili koji su se skrivali unutar tvornice sada vani – uz upozorenje da je zbog stalnog bombardovanja teško dati potpunu procjenu situacije u tom velikom objektu.

    “Ako govorite o samoj tvornici Azovstal, onda civili za koje smo znali, civili koje smo imali s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. Ne mogu vam sa sigurnošću reći, možda postoji još netko niže na teritoriju jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup da dođe i procijeni situaciju”, rekao je zamjenik zapovjednika ukrajinske pukovnije Azova Palamar za CNN.

  • Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako postoji zabrinutost da bi ruska vojska u doglednom periodu mogla izvršiti nove napade na ovaj grad.

    Iako se ruska vojska još prije nekoliko sedmica povukla iz šireg područja Kijeva i općenito sa sjevera Ukrajine, Kličko ističe kako predsjednik te države Vladimir Putin može narediti novi napad u bilo kojem trenutku.

    “Nema sumnje da je glavni grad Ukrajine i dalje glavna meta Rusije. Ti napadi se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Rat nam je promijenio živote svima i čvrsto držim palčeve da se ovaj besmisleni sukob okonča”, rekao je Kličko.

    Također, on je poslao upozorenje svim građanima koji se namjeravaju u narednim danima vratiti u Kijev.

    “Kao gradonačelnik Kijeva uvijek im kažem. Izvinite, ali to je vaš lični rizik. Ne možemo vam ponuditi sigurnosne garancije. Sve dok je rat na teritoriji Ukrajine, ne možemo dati garanciju ni za jednog Ukrajinca”, ističe gradonačelnik Kijeva.

    Na kraju razgovora, naglasio je kako Vladimir Putin osim napada na Kijev može narediti i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja što dodatno zabrinjava sve zvaničnike.

    “Ne isključujem mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Naravno da smo zabrinuti i nadamo se da će nas naši borci odbraniti, ali rizik je i dalje prisutan. Bez naših partnera, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, ne možemo preživjeti”, zaključio je Kličko.

  • NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    Pružajući podršku Ukrajini i jačajući sopstvenu odbranu, NATO nastoji da minimizuje rizike od direktnog sukoba sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas zamjenik generalnog sekretara alijanse Mirča Džoana.

    “Moramo se pobrinuti da, podržavajući Ukrajinu, jačanjem odbrane NATO, ne stvaramo rizik od eskalacije ka ratu između NATO i Rusije”, rekao je on u Vašingtonu, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Džoana je naglasio da NATO ima odgovornost da obezbedi da se “ovaj rat ne širi dalje, jer bi to dovelo do dodatne patnje, smrti i više nestabilnosti širom svijeta”.

  • Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom.

    “Sveukupno, više od 90.000 civila je zarobljeno od nacionalista, koji se kriju iza njih kao živog štita, u stambenim naseljima ili u prostorijama više od deset velikih industrijskih preduzeća u Kramatorsku i Slavjansku”, tvrdi Mizincev, kako prenosi TAS S.

    Ruski general tvrdi i da ukrajinske snage brutalno suzbijaju pokušaje civila da se sami evakuišu u bezbedna područja, bilo u Rusiju ili na teritoriju pod kontrolom Kijeva.

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija smatra da Bošnjaci zagovaraju centralizaciju Bosne i Hercegovine te da situacija u Ukrajini nema nikakve veze s onom u Bosni i Hercegovini.

    Njeni predstavnici su ovo poručili danas na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Na početku obraćanja istaknuto je navodno zagovaranje centralizacije.
    “Zabrinuti smo zbog centralizacije zemlje koju zagovara jedna od etničkih grupa – Bošnjaci”, naveli su predstavnici Rusije.

    Optužili su Zapadne zemlje da narušavaju Dejtonski sporazum i “žale” što predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA), koji će se obratiti na sjednici, nije stavove usaglasio s ostalim članovima Predsjedništva poručivši mu da to nalaže “protokol”.

    “To je degradacija dijaloga i destabilizuje situaciju. Odgovornost za ovo stanje je na onima koji izvana pokušavaju preoblikovati Dejtonski sporazum”, dodaju.

    Predstavnici Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a su se osvrnuli i na izvještaj njihovog ambasadora u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova.

    “I kako je naš ambasador u Sarajevu naveo u izvještaju, situacija u Ukrajini nema nikakve veze sa situacijom u Bosni i Hercegovini”, tvrde.

    Pozvali su da se pročita i izvještaj Republike Srpske o stanju u Bosni i Hercegovini. Poručili su da je Dejtonski sporazum “relevantan, učinkovit te da za njega ne postoji alternativa”. Rusi su mišljenja da bi njegovo narušavanje imalo posljedice po cijeli Balkan.

    Rusija i Kina su se protivili da se Christian Schmidt obrati na današnjoj sjednici. Smatrale su da se on ne može obratiti tvrdeći da on nije visoki predstavnik, jer ga na tu poziciju nije imenovalo Vijeće sigurnosti.

    No, Schmidt se ipak obratio naglasivši, između ostalog, da Republika Srpska radi na prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku vlast.


    Kina je podržala teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali ne misli da međunarodne institucije trebaju intervenirati u Bosni i Hercegovini. Uvjeravaju da podržavaju sve ono što dogovore bosanskohercegovački političari.

    Velika Britanija je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika istakla kao krivca za stanje u Bosni i Hercegovini. Francuska je podržala Schmidtov izvještaj te podržala međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini.

    Nije omogućeno obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije (SNSD).

  • Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage napredovale do granice između Luganska i Donjecka.

    Ako se ova informacija pokaže tačnim, to će značiti da su ruske snage na dobrom putu da ostvare kontrolu nad celim regionom Donbasa.

    Pre početka sadašnje invazije, osam godina nakon početka borbi u istočnoj Ukrajini, proruske snage su držale oko trećine celokupne teritorije Donbasa.

    Njujork tajms citira ukrajinske zvaničnike koji su rekli da je 80 odsto Donbasa trenutno u rukama ruske vojske.

    Ostvarenje tog ruskog cilja, iako daleko od prvih ambicioznih planova o preuzimanju većeg dela Ukrajine i Kijeva, zajedno sa kontrolom južnih delova zemlje koji čine kopneni most ka aneksiranom poluostrvu Krim, daje Kremlju ogromnu prednost u neki budući razgovori o okončanju sukoba, slažu se analitičari.

    “Njujork tajms” podseća da Rusija već dominira Crnim morem, jedinim morskim putem za ukrajinski izvoz, a blokada pomorskih puteva bi na kraju mogla da ugrozi Ukrajinu ekonomski.

    Zemlja sve više zavisi od zapadne vojne i humanitarne pomoći, piše NIT. Sve je više najava da će se u Ukrajini gledati scenario “produženog sukoba”.

    To je u utorak rekla i šefica američkih obaveštajnih službi Avril Hejns, koja je svedočila pred američkim Kongresom.

    Prema njenim rečima, ruski predsednik Vladimir Putin će vrlo verovatno objaviti bar delimičnu opštu mobilizaciju u Rusiji kako bi se postigli ratni ciljevi koji, smatra Hejns, “nadmašuju Donbas”.

    Rat bi, takođe predviđa, mogao da uđe u mnogo nepredvidiviju i opasniju fazu i da dovede do ponovne pretnje nuklearnim oružjem.

    Sve o ratu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Na terenu trenutno besni žestoka i nemilosrdna bitka. Često je reč o krvavim borbama za male oblasti, a dešava se da jednog dana selo padne u ruke Rusa, a sutradan Ukrajinci ponovo ostvare kontrolu nad njim. Ovo posebno važi za Donjeck i Lugansk.

    Lekari iz Kramatorska, grada u Donjeckoj oblasti, kažu da 80 odsto pacijenata dolazi sa minama i povredama od gelera.

    “Ili ste dovoljno daleko da preživite ili niste. Zato vidimo ili lakše povrede ili smrt”, rekao je kapetan Eduard Antonovski, stacioniran u bolnici, preneo je NIT. Ruska vojska se koncentrisala na male, ali ključne džepove otpora ukrajinskih snaga u regionu Luganska, koristeći sličnu taktiku kao u Mariupolju.

    Ona okružuje gradove, remeti ukrajinske linije snabdevanja i žestoko granatira ukrajinske položaje.

    Nakon što je zauzela Izjum, grad na granici sa Donbasom, i zauzela Popasnu, važnu za regionalni autoput, ruska vojska napada Lisičansk, Kramatorsk i Slavjansk, gradove sa 100.000 i više stanovnika.

    Otvoreno je pitanje, kažu vojni analitičari, da li Rusija ima dovoljno vojnika, municije i vremena da izvrši cilj opkoljavanja ukrajinskih pozicija na severu regiona i njihovog odsecanja od lanaca snabdevanja.

    Ipak, jasno je, ističu, da sadašnja taktika gušenja ukrajinskih vojnika u Donbasu pokazuje da bi Rusi mogli da postignu svoj taktički uspeh u roku od dva meseca.

  • Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ocijenio je danas da je paket pomoći od 40 milijardi dolara, koji je Predstavnički dom Kongresa SAD odobrio Ukrajini, ima za cilj nastavak rata preko posrednika (proksi rata) protiv Moskve, kao i nanošenje teških gubitaka Rusiji i ograničenje njenog ekonomskog razvoja i političkog uticaja u svijetu.

    Medvedev je na Telegramu poručio da SAD neće uspjeti da ograniče ekonomski razvoj Rusije i njen politički uticaj u svijetu, prenosi TASS.

    On je ocijenio da je očigledno da se rekordna pomoć ne može objasniti ljubavlju Amerike prema Ukrajini, pa čak ni podrškom sopstvenoj ekonomiji.

    “Njen cilj je produžavanje proksi rata protiv Rusije, želja da joj se nanese težak poraz, da se ograniči njen ekonomski razvoj i politički uticaj u svijetu”, napisao je Medvedev.

    Medvedev je naglasio da će ciljevi ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini biti ostvareni.

    Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini.