VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Ruska državna novinska agencija TASS javlja kako predstavnici Rusije u UN-u namjeravaju podnijeti zahtjev za sprovođenje istrage u vezi navoda da ukrajinske oružane snage koriste biološko oružje, a u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma.

    Stalni predstavnik Rusije u UN-u Vasily Nebenzya ponovio je tezu da u Ukrajini postoje bio-laboratorije koje se bave razvojem biološkog naoružanja, što je za Ruse bio jedan od motiva invazije na tu državu. On je istakao kako je njegova vlada već u posjedu značajne količine materijala koji upućuju na kršenje Konvencije o biološkom i toksičnom oružju.

    “Čim se završi prikupljanje materijala, mi ćemo ih dostaviti Vijeću sigurnosti kako bi oni sproveli istragu”, kazao Nebenzya.

    Nebenzya je istakao kako smatra da SAD nemaju konstruktivnu ulogu u raspravama na temu biološkog oružja, pa će Rusija biti primorana voditi se odredbama Konvencije koji omogućavaju dostavljanje dokaza direktno Vijeću sigurnosti.
    “Nadamo se da će naše radnje zauvijek onemogućiti upotrebu biološkog naoružanja koji prijeti međunarodnom miru”, dodao je.

  • Naveden glavni cilj rata

    Naveden glavni cilj rata

    Kako prenosi RIA Novosti, Putin je cilj vojne operacije u Ukrajini nazvao “zaštitom ljudi koji su bili izloženi uznemiravanju i genocidu od strane režima u Kijevu u proteklih osam godina“.

    Ministarstvo odbrane je obavestilo Putina da je vojska izvršila glavni zadatak prve etape rata – značajno je smanjila borbeni potencijal Ukrajine“.

    Kao glavni cilj navedeno je “oslobođenje Donbasa“. Kremlj je na sastanku ridruživanje Švedske i Finske NATO-u nazvao “egzistencijalnom pretnjom Rusiji“.

    Zamenik predsednika Saveta Bezbednost Dmitrij Medvedev je najavio da “Rusija mora biti spremna za agresivne blok akcije tokom širenja svog prisustva u blizini ruske granice“.

  • Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je ponudio održavanje direktnih razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i rekao da bi povlačenje Rusije iz Ukrajine trebalo da bude polazna tačka za bilo kakve razgovore.

    Kao predsjednik, spreman sam da razgovaram sa Putinom, ali samo sa njim. Bez ijednog njegovog posrednika. I to u okviru dijaloga, a ne ultimatum – rekao je on u intervjuu italijanskoj televiziji RAI 1 emitovanom danas u Ukrajini, prenio je Rojters.

    U svojim javnim komentarima koje je nedjeljama iznosio o izgledima mirovnih pregovora, Zelenski je isticao da Ukrajina neće praviti kompromise oko svog teritorijalnog integriteta.

    On je odbacio sugestije, koje je pripisao Parizu, da Ukrajina treba da učini ustupke zarad obezbeđivanja mirovnog sporazuma koji bi Putinu omogućio da sačuva obraz.

    – Povucite se sa ove teritorije koju ste okupirali od 24. februara – kazao je on i dodao da je to prvi jasan korak ka razgovoru o bilo čemu.

  • Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Stav zapadnih zemalja, koje zahtevaju od drugih država da se pridruže sankcijama Rusiji, je drzak i nevaspitan, smatra šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    “Ovde su, naravno, sankcije osmišljene da odigraju ulogu rušenja ovih veza, i Zapad to ne krije”, rekao je Lavrov, prenosi RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, kada Amerikanci okupe zemlje Centralne Azije na različitim nivoima, direktno im kažu da se ne usude da nastave saradnju sa Rusijom i da je Rusija uopšte već uništena zemlja, te da treba da se klade na njih.

    “Isto kažu i za Kinu, jer, kako oni tvrde, Kina se neće usuditi da prekrši sankcije Zapada. Izuzetno samouverena, drska, nevaspitana pozicija. Tako ću nazvati postupke naših zapadnih kolega”, rekao je šef ruske diplomatije.

  • Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je danas da će evropski blok pružiti još 500 miliona evra vojne pomoći Ukrajini. On je, takodje, rekao da je uveren da će narednih dana biti postignut dogovor među članicama EU po pitanju sporazuma o embargu na uvoz ruske nafte, preneo je Rojters.

    Borelj se trenutno nalazi u nemačkom letovalištu na severu Nemačke, Vajzenhausu, gde učestvuje na sastanku ministara grupe zemalja G7. U Vajzenhausu se od 12. do 14. maja održava sastanak G7, na kojem učestvuju ministri iz Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kako bi razgovarali o spoljnoj politici i bezbednosnih pitanjima, kao i o narednim koracima i odgovoru na ruski napad na Ukrajinu.

  • Rusi prodiru u Azovstal

    Rusi prodiru u Azovstal

    Savetnik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko izjavio je da ruske snage jutros pokušavaju da prodru na teritoriju fabrike Azovstalj u tom gradu. Andrjuščenko je rekao da ruske snage, dok traje granatiranje, pokušavaju da se probiju do centralnog dela fabrike, navodi Unian. On je objavio i video, na kome se vide kako ruski vojnici šetaju oko fabrike. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da je Rusija nastavila artiljerijske i vazdušne udare na Marijupolj, a da su glavni napori i dalje koncentrisani na blokiranje ukrajinskih trupa u zoni fabrike Azovstalj.

  • Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Američki plan da obezbijedi skoro 40 milijardi dolara dodatne vojne i ekonomske pomoći Ukrajini usred sukoba sa Rusijom naišao je na prepreku u Vašingtonu.

    Pomoć SAD Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara trtebalo je da bude odobrena u Senatu krzoz proceduru brzog glasanja. Međutim, to je odloženo, pošto je senator Rend Pol blokirao brzo glasanje za odobrenje zakona o finansiranju, što je ovu sjednicu odložilo na sljedeću nedelju.

    Pol se u četvrtak usprotivio zahtjevu čelnika Senata da se odobri “jednoglasni pristanak”, odredba koja omogućava da se zakoni sa snažnom dvostranačkom podrškom brzo usvajaju bez rasprave.

    Bivši predsjednički kandidat rekao je da će dozvoliti brzo glasanje samo ako se prijedlog zakona revidira tako da uključuje imenovanje specijalnog generalnog inspektora koji će nadgledati kako se troši ogroman paket pomoći zahtjev koji je lider većine u Senatu Čak Šumer odbio. Šumer je tvrdio da Vašington ima “moralnu obavezu” da pomogne Ukrajini u njenoj borbi protiv “nemoralnog rata” ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da se Paulovoj odredbi o nadzoru oštro protive i demokrate i republikanci.

    “Sada nas sputava samo jedna stvar mlađi senator iz Kentakija sprečava brzo prenošenje pomoći Ukrajini jer želi da u posljednjem trenutku doda svoje izmene direktno u zakon. Sve što će postići je da samostalno odloži očajnički potrebnu pomoć Ukrajini”, kaže Šumer, prenosi Mondo.

    Lider manjine u Senatu Mič Mekonel takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, koji je u srijedu velikom većinom usvojen u Predstavničkom domu. Pozvao je da se o Paulovoj reviziji glasa kao o amandmanu, koji će vjerovatno propasti, otvarajući put za usvajanje paketa pomoći.

    Pol je insistirao da se njegov predlog doda u nacrt zakona, koji bi zahtijevao da se revidirani zakon vrati u Dom na još jedno glasanje nakon odobrenja Senata. On je napomenuo da bi najnoviji paket doveo ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.

    Senator je tvrdio da će SAD finansirati ratne napore Ukrajine pozajmljenim novcem, dodajući američkom dugu od 30 biliona dolara i pogoršavajući njenu inflacionu krizu.

    “Amerikanci osjećaju bol, a čini se da Kongres namjerava da samo pojača taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. Moja zakletva je Ustavu SAD, a ne bilo kojoj stranoj naciji, i bez obzira na to koliko je to saosjećajno, moja zakletva je za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju”, rekao je Pol.

  • Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Na dan kada su finski zvaničnici saopćili kako ova država pod hitno mora ući u NATO savez, Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je kako su na prostoru Baltičkog mora organizovani pomorski manevri radi proučavanja sposobnosti NATO-a.

    Prema saopćenju Ministarstva odbrane, manevri će između ostalog uključivati i obuku oficira tokom koje će se proučavati spsobnosti pomorskih grupa NATO-a i mogućnosti borbene upotrebe brodova u Baltičkom moru.
    “Tokom taktičkih treninga bit će razmotrene različite opcije borbene upotrebe različitih tipova brodova u Baltičkom moru. U kampu za obuku učestvuje oko 100 oficira s više od 50 ratnih brodova Baltičke flote”, navodi se u ministarstvu.


    Također, iz Rusije su naglasili i ciljeve ovog pomorskog i vojnog manevra.

    “Osnovni cilj ovih manifestacija je postizanje visokog stepena individualne profesionalne spremnosti komandnog sastava brodova, unapređenje vještina priliko izvođenja zadataka iz borbene obuke te izvođenje artiljerijskog, torpednog, raketnog i protivzračnog raketnog gađanja”, saopćeno je iz press službe Ministarstva odbrane Ruske Federacije, prenosi agencija Interfaks.

    Inače, Baltička flota vojske Ruske Federacije ima dvije glavne baze na području Baltika i to bazu Baltijsk u Kalinjingradskoj oblasti i Kronštat koja se nalazi u Lenjingradskoj oblasti.


    Podsjetimo, finski predsjednik i premijerka ove države u četvrtak su saopćili kako država bez odlaganja mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savez.

    “Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica, ojačali bi cijeli savez. Finska pod hitno mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Nadamo se da će koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti preduzeti u narednim danima”, stoji u zajedničkoj izjavi.


    Na ovakav potez reagovala je i Rusija, tačnije Ministarstvo vanjskih poslova koje je naglasilo kako će Rusija morati poduzeti određene mjere zbog odluke Finske da pokrene proces ulaska u NATO.

    “Odluka Finske da se pridruži NATO savezu je radikalna promjena u vanjskoj politici te zemlje. Rusija će biti primorana da poduzme uzvratne mjere, vojno-tehničke i drugih oblika kako bi zaustavila prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, stoji u saopštenju.

  • Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Krivicu za globalne posljedice sankcija Rusiji, uključujući moguću glad u nizu zemalja, snose zapadne zemlje koje su zarad svoje dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je na sastanku o ekonomskim pitanjima istakao da se brojne zemlje već suočavaju sa prijetnjama glađu i ako se sankcije Rusiji nastave, EU može da naiđe i na posljedice koje bi bilo teško preokrenuti, prenosi agencija TASS.

    “Krivica za ovo je u potpunosti na elitama zapadnih zemalja koje su zarad očuvanja svoje globalne dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta”, naveo je ruski lider.

    Dodao je da se zauzvrat Rusija, kako je rekao, samouvjereno nosi sa spoljnim izazovima.

    Takođe, prema riječima Putina, zapadne sankcije Rusiji nanose štetu ekonomijama zemalja koje ih uvode i izazivaju globalnu krizu.

    “Ove sankcije u velikoj mjeri izazivaju globalnu krizu. Njihovi autori, vođeni kratkovidim naduvanim političkim ambicijama, rusofobijom, u većoj mjeri narušavaju sopstvene nacionalne interese, sopstvenu ekonomiju, dobrobit svojih građana”, poručio je Putin.

    Kako je ocijenio, nastavak politike “opsesije sankcijama” prema Rusiji dovešće do najkomplikovanijih i gotovo nepovratnih posljedica po građane Evropske unije i najsiromašnijih zemalja svijeta.

    “Očigledno, zbog objektivnih ekonomskih zakona, nastavak opsesije sankcijama, ako mogu tako reći, neminovno će dovesti do teške, gotovo nepovratne posljedice za Evropsku uniju, za njene građane i za najsiromašnije države”, istakao je Putin.

  • “Rusija ima čvrstu nadu da joj Srbija neće uvoditi sankcije”

    “Rusija ima čvrstu nadu da joj Srbija neće uvoditi sankcije”

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da se Moskva nada da Beograd neće promijeniti stav o uvođenju sankcija, te da takav korak ne bi smatrala prijateljskim.

    Bocan-Harčenko je napomenuo da se za sada Srbija istrajno i dostojanstveno, na osnovu svog nacionalnog interesa, ne pridružuje sankcijama protiv Rusije, te da se nada da će taj stav ostati.

    – Ta nada je dosta čvrsta, na osnovu izjava na najvišem nivou, ali i analize uzroka i niza razloga zbog kojih se Srbija ne pridružuje sankcijama. Riječ je o razlozima koji su veoma važni za razvoj Srbije, a i većina stanovništva ne misli da treba podržati sankcije protiv Rusije – izjavio je Bocan-Harčenko za Radio-televiziju Vojvodine.

    On nije želio da odgovori na pitanje kakve bi posljedice po odnose dvije zemlje imalo uvođenje sankcija Rusiji, ali je naveo da “sankcije nisu prijateljski korak, posebno ne sankcije ovih dimenzija”.

    Bocan-Harčenko je naveo da ne bi rekao da ima nekih promjena u odnosima Srbije i Rusije i ukazao da Moskva nije otkazala nijedan projekat od strateškog značaja sa Srbijom.

    – Nema promjena unazad ni loših naznaka, sa jedne strane, ali sa druge strane, naravno da geopolitička situacija može da ima odjeka na odnos Rusije sa svakom zemljom, uključujući Srbiju. Najvažnije je da se Srbija istrajno, dostojanstveno i uz poštovanje nacionalnih interesa ne pridružuje sankcijama protiv Rusije. Taj stav je čvrst i dosljedan, predsjednik (Srbije Aleksandar) Vučić je to više puta potvrdio – ukazao je Bocan-Harčenko.

    Govoreći o glasanju Srbije u UN, Bocan-Harčenko je naveo da EU i SAD vrše pritiske i prijete Srbiji i da korake koje je Beograd preduzeo tumači kao posljedicu tog pritiska.

    Kada je riječ o produženju ugovora o uvozu gasa iz Rusije, Bocan-Harčenko je ocijenio da je to jedna od najvažnijih tema, da su pripreme za pregovore o snabdijevanju i cijeni gasa u toku i da nema sumnje da će Rusija uzeti u obzir da je Srbija prijateljska zemlja sa kojom ima strateške odnose.

    – Biće uzet u obzir prijateljski karakter da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, ali i tržišni uslovi moraju biti uzeti u obzir – istakao je Bocan-Harčenko.

    On je naveo da stav Rusije po pitanju Kosova i Metohije neće biti promijenjen, te da Moskva smatra da je samoproglašeno Kosovo presedan i da su Krim, Donjeck i Lugansk različita pitanja od južne srpske pokrajine.