Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je za TV kanal “Solovjev” uživo komentarisala odluku Finske i Švedske da uđu u NATO.
“Ono što Finska i Švedska sada rade pod pritiskom Vašingtona, a zapravo ne njihovih naroda, već njihovih političkih snaga, odriješilo je ruke Rusiji”, rekla je ona.
Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u, prenosi B92.
Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.
Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.
Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.
Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.
Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.
Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.
Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.
Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.
“Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom”, rekao je Šolc za RTL.
A dogovor, kako je objasnio, nije moguć “diktiranim mirom” pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.
Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da će nakon ulaska Švedske u NATO biti prinuđeni na uzvratne korake vojno-tehničke prirode, a konkretne mjere će zavisiti od toga da li će na teritoriji Švedske biti razmješteno udarno naoružanje Alijase.
“Ruska Federacija će biti prinuđena da preduzme uzvratne korake, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila prijetnje po svoju nacionalnu bezbjednost koje se javljaju u vezi s tim”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi RIA Novosti.
Kako se ističe, odgovor Rusije će mnogo zavisiti od specifičnih uslova za integraciju Švedske u Sjevernoatlantsku Alijansu, uključujući i perspektivu za razmještanje udarnog naoružanja Alijanse na teritoriji Švedske.
Švedska manjinska vlada socijaldemokrata donijela je ranije danas zvaničnu odluku da podnese zahtjev za članstvo u NATO, što je na konferenciji za novinare potvrdila premijerka Magdalena Anderson.
Šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao je danas Srbiju da “što je prije moguće” ubrza svoje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i primijeni sankcije koje su EU i ostale zemlje zapadnog Balkna usvojile u vezi sa Ukrajinom.
Ministri spoljnih poslova EU izrazili su jasno očekivanje od partnera i budućih članica EU da se posvete zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, rekao je Borelj.
On je dodao da oni koji to nisu još uradili, a Srbija je jedna od njih, trebalo bi što je prije moguće da ubrzaju svoje usklađivanje i primijene sankcije, prenosi Tanjug.
– Mi razumijemo poteškoće i vrednujemo činjenicu da su svi oni glasali protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali mi očekujemo od kandidata i naših partnera da se u poptpunosti usklade sa našom spoljnom politikom – poručio je Borelj.
On je naveo kako u EU “razumiju” da na zapadnom Balkanu, kada je Moskva u pitanju, postoje “problemi, veze i javno mnjenje”, ali je ponovio i da “postoje i stvari koje ne mogu ići zajedno”.
Veći broj ministara poručio je da EU mora da se drži svojih obećanja prema regionu, ali i da region mora da se opredijeli, prenosi RTS.
– Želimo jasnu poziciju zapadnog Balkana jer je i ovaj konflikt sasvim jasan – rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Ivan Korčak.
Ako zemlje zapadnog Balkana kažu da hoće da budu dio zajednice, Korčak kaže da je “sada trenutak da pokažu gdje pripadaju i koje vrijednosti zastupaju”.
Mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto poručio je da bi trebalo da je Srbija odavno zaslužila članstvo u EU.
– Trebalo je još juče da je primimo, ali možemo slobodno i sutra. Nije fer od EU da više traži od kandidata nego što može da im da. Tražimo od njih da usklade svoju politiku, a zauzvrat im ne dajemo ništa. Da smo Srbiju juče primili u Uniju, sada usklađivanje politike ne bilo na dnevnom redu – rekao je Sijarto, prenosi RTS.
Šef srpske diplomatije Nikola Selaković rekao je da je Sijarto zatražio da se Srbiji odmah ponudi članstvo.
– Neke države članice, među kojima su Poljska i baltičke zemlje, iskoristile su priliku da na vrlo eksplicitan način stave do znanja da se od nas očekuje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva i uvođenje sankcija Rusiji – izjavio je Selaković.
Selaković je rekao da je ponovio poznati stav da oružano rješavanje problema nema podršku Srbije i naglasio da Beograd poštuje teritorijalni integritet i nezavisnost međunarodno priznatih država.
Borelj je rekao da EU još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.
Neimenovani zapadni izvor, prema pisanju BBC-ja, tvrdi da predsjednik Vladimir Putin i vojni načelnik general Valerij Gerasimov direktno intervenišu u ruskoj vojnoj ofanzivi u Ukrajini i donose odluke koje inače donose niži oficiri.
Govoreći pod uslovom anonimnosti, izvor je rekao:
“Mislimo da su Putin i Gerasimov uključeni u taktičko donošenje odluka na nivou za koji bismo inače očekivali da ga preuzme pukovnik ili brigadir.”
Vojni izvor je rekao da su njih dvojica donosili odluke o kretanju trupa u Donbasu, području istočne Ukrajine koje je sada fokus ruske vojne ofanzive.
Već je bilo nagovještaja da se predsednik Putin više uključio u svakodnevno vođenje vojne invazije otkako je Rusija pretrpjela neuspjehe na sjeveru zemlje i oko glavnog grada Kijeva.
Nedavno su se pojavile i spekulacije da je šef ruske vojske, general Gerasimov, možda bio “po strani” zajedno sa nepotkrijepljenim glasinama da je povrijeđen prilikom posjete Donbasu prije nekoliko sedmica.
Ali zapadni vojni zvaničnik je jasno stavio do znanja da načelnik ruskog generalštaba i dalje daje naređenja.
“Gerasimov je spreman i radi”, rekao je.
Kako javlja BBC, desetine ukrajinskih boraca odvedeni su, neki odneseni na nosilima, u ruske autobuse koji su ih čekali i prebacili u bolnicu. Više od 200 drugih muškaraca odvedeno je u obližnji grad pod kontrolom Rusije.
Cijeli proces od pregovora do evakuacije odvijao se u tajnosti, a nije se pojavila nikakva informacija sve dok se Rusi nisu oglasili juče.
Čini se da su UN i Crveni križ bili jako uključeni, što možda objašnjava zašto su Ukrajinci prihvatili odvođenje na rusku teritoriju.
U noćnom obraćanju, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da postoji jedan prioritet – spašavanje života vojnika.
“Ukrajina treba svoje ukrajinske heroje žive”, rekao je.
Još uvijek je mnogo nepoznanica koliko je boraca ostalo u tvornici i šta će se s njima dogoditi.
Obje strane će to bez sumnje pokušati predstaviti kao pobjedu: Rusija, jer će konačno dobiti kontrolu nad ovim strateškim lučkim gradom, i Ukrajina, jer su se neki od vojnika koji su se tako dugo držali uspjeli izvući živi, navodi BBC.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da ni na jednom nivou nije donesena odluka da se Rusiji uvedu sankcije.
On je naglasio da Republika Srpska to neće dozvoliti.
“BiH ni na jednom nivou nije donijela ni jednu odluku da se uvedu sankcije Rusiji. Predstavnici iz Republike Srpske to neće dozvoliti”, napisao je Dodik na Twitter nalogu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je danas sastanak s liderima zemalja Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) te ih je informirao o činjenici da Švedska i Finska namjeravaju ući u NATO.
Između ostalog, Putin je liderima ODKB-a objasnio kako Moskva nema probleme sa Švedskom i Finskom i da širenje samo po sebi ne predstavlja problem.
“Što se tiče širenja NATO-a, uključujući i Finsku i Švedsku, Rusija nema problema s ovim državama. Stoga, u tom smislu, širenje na račun ovih zemalja ne predstavlja direktnu prijetnju Rusiji”, rekao je Putin.
Istovremeno, ruski lider je naglasio kako bi druge stvari u kontekstu širenja NATO-a mogle predstavljati problem.
“Širenje vojne infrastrukture NATO-a na teritoriju Švedske i Finske sigurno će izazvati naš odgovor. Gledat ćemo kakav će on biti na osnovu prijetnji koje nam budu stvorene. Problem se pravi od nule, shodno tome ćemo reagovati”, pojasnio je Putin.
Na kraju, naglasio je kako politika NATO-a zahtijeva veću pažnju Ruske Federacije.
“Pored ove beskrajne ekspanzivne politike, NATO ide i dalje od svog geografskog odredišta, izvan euroatlantske regije, nastojeći se sve aktivnije uključiti i međunarodna pitanja i sigurnosno kontrolirati međunarodnu situaciju, utjecati na nju i to ne ne najbolji način u drugim regiajam svijeta. To svakako zahtijeva dodatnu pažnju s naše strane”, zaključio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije ponovno se oglasilo povodom odluke Švedske i Finske da pokrenu proces ulaska u NATO te su poručili kako će ovakva odluka imati dalekosežne posljedice te da će negativno utjecati na odnose u Evropi.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako niko na Zapadu ne bi trebao vjerovati da će Ruska Federacija gledati blagonaklono na ovakve poteze.
“Ne bi trebali imati iluzije da ćemo mi jednostavno trpjeti. Opći nivo vojnih tenzija će rasti, a manje će biti predvidljivosti u ovoj oblasti. Šteta, zdrav razum je žrtvovan nekim fantomskim idejama o tome šta bi trebalo učiniti u trenutnoj situaciji. Oovo je još jedna ozbiljna greška s dalekosežnim posljedicama. Šta da se radi, takav je nivo onih koji danas donose političke odluke u ovim zemljama”, rekao je Rjabkov.
U kontekstu posljednjih dešavanja, Rjabkov naglašava kako se situacija u cijelom svijetu radikalno mijenja.
“Sve je to odraz potpuno lažne i iskrivljene percepcije onogo što se dešava u svijetu i to sa strane političkih krugova na Zapadu, a posebno u zemljama sjeverne Evrope. Činjenica da sigurnost Švedske kao i Finske, ulaskom u NATO, neće biti ojačana je potpuno očigledno”, mišljenja je zamjenik ruskog šefa diplomatije.
Na pitanje kako Rusija planira reagovati, Rjabkov ističe kako će se analizirati svaki potez.
“U kom obliku ćemo osigurati našu sigurnost nakon promjene generalne konfiguracije NATO-a je posebno pitanje. Od toga će zavisiti šta će, praktično, biti rezultat očekivanog pristupa Finske i Švedske NATO-u”, dodao je Rjabkov.