Oznaka: Rusija

  • EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    Evropska unija od početka rata u Ukrajini traži način da se brzo oslobodi zavisnosti od energenata iz Rusije.

    Evropska komisija je predstavila plan kako to može da izgleda. Jedno je na prvi pogled sigurno – mnogo će da košta.

    Komisija je procenila da za odbacivanje ruskih energenata do 2030. mora da uloži do 300 milijardi evra. Osim što izbacuje Rusiju kao izvor energije, plan treba da ubrza tranziciju sa fosilnih goriva na klimatski neutralne obnovljive izvore.

    “Moramo hitno da smanjimo zavisnost od Rusije,” rekla je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen predstavljajući nacrt plana u Briselu. “Za to ćemo mobilisati do 300 milijardi evra.”

    Program treba da vodi uštedi potrošnje energije, ubrza istupanje iz fosilnog goriva i podstakne ulaganja.

    “Ovim će naš, evropski ‘Zeleni dogovor’ uključiti turbo,” dodala je nemačka političarka. Jedan od konačnih ciljeva je da EU tokom ove decenije može potpuno da zaustavi uvoz ruskih energenata.

    To podrazumeva uštedu potrošnje sa sadašnjih devet na 13 odsto do 2030. i povećanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji energije sa 40 na 45 odsto.

    Sa zakonodavne strane, EU treba da ubrza proceduru odobravanja projekata obnovljive energije, uvede obaveznu ugradnju krovnih solarnih panela na novim zgradama i počne da uvozi više vodonika, goriva koje sagorevanjem ne stvara štetne gasove.

    Investiciono, EU mora da razvije elektromrežu, ali i gasovode i naftovode, jer postojeća mreža uglavnom vodi do Rusije. Samo Mađarska treba da uloži do dve milijarde evra da se odvoji od ruskog gasa.

    Program će se finansirati iz kredita i budžetskih uplata članica.

    Mnoge od mera iz nacrta tek treba da odobre države EU i Evropski parlament.

  • Peskov: Ukrajina nije voljna da nastavi pregovore

    Peskov: Ukrajina nije voljna da nastavi pregovore

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da nema pomaka u pregovorima s Ukrajinom i da Kijev ne pokazuje nikakvu volju da ih nastavi.

    “Pregovori ne napreduju i primjećujemo potpuni nedostatak volje ukrajinskih pregovarača da se taj proces nastavi”, rekao je Peskov, kako je prenio Rojters.

    Ruska agencija Interfaks citirala je u utorak zamjenika šefa diplomatije Rusije Andreja Rudenka, koji je rekao da se Ukrajina “praktično povukla iz procesa pregovora” i da razgovori nisu ni u kakvoj formi.

  • Zaharova: Odgovor Finskoj za članstvo u NATO biće iznenađenje, daće ga vojska

    Zaharova: Odgovor Finskoj za članstvo u NATO biće iznenađenje, daće ga vojska

    Odgovor Moskve na odluku Helsinkija da postane članica NATO biće iznenađenje i daće ga vojska nakon što se sagledaju činjenice tipične za finsko članstvo u Alijansi, rekla je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Kada ju je finski novinar upitao o vojno-tehničkim kontramjerama i vremenskom okviru u kojem Moskva planira da preduzme mjere protiv Finske zbog apliciranja za NATO, ona je rekla da će to biti “iznenađenje”, prenio je TASS.

    “Ovo pitanje je za naše ministarstvo odbrane. Odluka će biti donesena nakon što se uzmu u obzir svi faktori i detalji koji se tiču napretka finskog članstva u NATO. Na osnovu tih parametara biće donesena odluka, ali prvu i krajnju riječ daće vojska”, naglasila je ona.

  • Rusi u Ukrajini koriste novo oružje

    Rusi u Ukrajini koriste novo oružje

    Rusija je danas otkrila da koristi novu generaciju moćnog laserskog oružja za paljenje dronova u Ukrajini.

    Objavila je i da raspoređuje tajno oružje kako bi se suprotstavila velikoj količini zapadnog oružja koje se isporučuje toj susjednoj zemlji.

    Predsjednik Vladimir Putin je 2018. predstavio niz novih oružja, uključujući novu interkontinentalnu balističku raketu, nuklearne podvodne dronove, supersonično oružje i novo lasersko oružje.

    Ali malo se zna o novom laserskom oružju. Putin je pomenuo jednu od njih – Peresvet, nazvan po srednjovekovnom ruskom pravoslavnom monahu Aleksandru Peresvetu, koji je poginuo u borbi, prenosi “Index.hr”.

    Jurij Borisov, zamjenik premijera zadužen za razvoj vojske, rekao je na konferenciji u Moskvi da je Peresvet već raspoređen i da može da zaslijepi satelite do 1.500 kilometara iznad Zemlje.

    On je dodao da već postoje moćniji ruski sistemi od Peresveta koji mogu da sprže dronove i drugu opremu. Borisov je rekao da je juče obavljeno testiranje oružja kojim je pet kilometara udaljen dron spržen u roku od pet sekundi.

    “Ako Peresvet može da oslijepi, onda nova generacija laserskog oružja dovodi do fizičkog uništenja mete – termičkog uništavanja, oni pale”, rekao je Borisov ruskoj državnoj televiziji.

    Upitan da li se takvo oružje koristi u Ukrajini, Borisov je rekao:

    “Da. Prvi prototipovi se tamo već koriste”.

    Rekao je da se oružje zove Zadar. O Zadru se gotovo ništa ne zna, ali ruski mediji su 2017. objavili da je ruska državna nuklearna korporacija Rosatom pomogla u razvoju tog oružja u okviru programa za stvaranje oružja zasnovanog na novim fizičkim principima, poznatom pod ruskim akronimom ONFP.

    Sjedinjene Države, Kina i Rusija godinama rade na laserskom oružju
    Putinova invazija na Ukrajinu 24. februara ilustrovala je granice ruskih postsovjetskih konvencionalnih oružanih snaga, iako Putin tvrdi da se “specijalna vojna operacija” odvija po planu i da će postići sve ciljeve Moskve.

    Sjedinjene Države su isključile slanje sopstvenih ili NATO snaga u Ukrajinu, ali Vašington i njegovi saveznici Kijevu šalju oružje vrijedno milijarde dolara, kao što su bespilotne letjelice, haubice, protivvazdušne rakete Stinger i protivtenkovske rakete Javelin.

    Korišćenje lasera ​​za zasljepljivanje satelita ili njihovo spaljivanje nekada je bila fantazija u domenu naučne fantastike, ali velike sile poput Sjedinjenih Država, Kine i Rusije godinama rade na varijantama takvog oružja.

    CNN je 2017. objavio snimak testiranja američkog laserskog oružja.

    “Ovo nije neka egzotična ideja”
    Pored prednosti konvencionalnog ratovanja, zasljepljujući izviđački sistemi takođe imaju strateški uticaj jer se sateliti koriste za praćenje interkontinentalnih balističkih projektila sa nuklearnim oružjem.

    Borisov je rekao da se upravo vratio iz Sarova, zatvorenog grada u oblasti Nižnjeg Novgoroda nekada poznatog kao Arzamas-16 jer je bio tako tajan i koji je centar istraživanja ruskog nuklearnog oružja.

    Rekao je da će nova generacija laserskog oružja na kraju zamijeniti konvencionalno oružje.

    “Ovo nije egzotična ideja, to je realnost”, rekao je Borisov.

  • Vučić otkrio da BiH mjesecima podržava odluke EU

    Vučić otkrio da BiH mjesecima podržava odluke EU

    Bosna i Hercegovina je do sada podržala više od 20 deklaracija Evropske unije koje se odnose na uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos tvrdnjama srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, da Republika Srpska tako nešto neće dozvoliti.

    Iako BiH već mjesecima prati politiku EU i uvodi sankcije Rusiji ta tema je tek ovih dana dospjela na dnevni red političara iz Republike Srpske, i to nakon što je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, gostujući na jednoj beogradskoj televiziji javno rekao da je BiH uvela sankcije Rusiji.

    – Sad vidite koliko ste lažova imali kod vas u studiju koji kažu da BiH to ne radi – rekao je Vučić.

    Optužbe
    Ubrzo nakon njegove izjave na društvenim mrežama je otpočeo politički rat na relaciji SNSD – PDP oko sankcija Rusiji. I dok opozicija optužuje Dodika da obmanjuje javnost tvrdnjama da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji već će ostati neutralna u rusko-ukrajinskom sukobu, on za sve krivi političko Sarajevo i Bošnjake.

    – BiH ni na jednom nivou nije donijela nijednu odluku da se uvedu sankcije Rusiji. Predstavnici Republike Srpske to neće dozvoliti – napisao je Dodik juče na svom tviter nalogu.

    On je kasnije istakao da se BiH pridružila sankcijama Rusiji bez odluka institucija BiH, te dodao da je podnio krivične prijave protiv ministarke inostranih poslova Bisere Turković i drugih odgovornih osoba, tvrdeći kako su na „svoju ruku“ podržali deklaracije Evropskog savjeta.

    Dodik tvrdi da institucije BiH, odnosno Predsjedništvo i Savjet ministara BiH nisu raspravljali o uvođenju sankcija Rusiji, te da su jedino oni nadležni za tako nešto. Dodaje da su svi stavovi koje su predstavnici diplomatske službe BiH predstavili u inostranstvu mimo Ustava ništavni i nevažeći za BiH.

    – Oni su prekršioci zakona i Ustava i mi ćemo preduzeti mjere – kategoričan je Dodik.

    Deklaracije
    A da BiH uvodi sankcije Rusiji vidljivo je i na zvaničnoj veb stranici Evropskog savjeta na kojoj su pobrojane brojne deklaracije koje su usvajane u proteklih nekoliko mjeseci, kojima se uvode razne sankcije Rusiji, njenim funkcionerima, i biznismenima, zbog invazije te zemlje na Ukrajinu.

    Među prvim deklaracijama, koju je Evropski savjet usvojio 18. februara, osuđuje se “situacija u istočnoj Ukrajini i gomilanje ruskih vojnih snaga”, a među zemljama koje su je podržale nalazi se i BiH.

    Od tada pa do danas, BiH je podržala više od 20 deklaracija među kojima i one koje se odnose na sankcionisanje ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua, kćerke Vladimira Putina i brojnih drugih ruskih funkcionera, te zabrana za pristup Rusije sistemu SWIFT, zabranu transakcija s Ruskom centralnom bankom i avio-saobraćaj, te mnoge druge.

    Da je BiH uskladila svoju politiku s politikama EU što se tiče sankcija protiv Rusije potvrdio je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, Žozep Borelj, koji je još početkom marta saopštio da se i Bosna i Hercegovina uskladila sa odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.

    Jedna od mjera s kojom se BiH tada uskladila bila i je zamrzavanje imovine predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u inostranstvu.

    Među posljednjim deklaracijama koje je podržala i BiH jeste ona od 21. aprila, a koja se odnosi na sankcionisanje još dvije osobe iz Rusije, među kojima je i ruski oligarh Jevgenij Prigožin.

    – Zemlje kandidatkinje Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, zemlja koja je u procesu stabilizacije i pridruživanja te potencijalna kandidatkinja BiH, zemlje EFTA koje pripadaju evropskom ekonomskom prostoru Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija saglasne su sa ovom izjavom – navodi se na zvaničnoj veb stranici EU.

    Stvarno lice SNSD
    Bivši ministar inostranih poslova, Igor Crnadak, ističe da bez obzira na Dodikove tvrdnje, ostaje činjenica da je BiH podržala sankcije Rusiji.

    – Dodik je još jednom pokazao da je lažov. Čak je i predsjednik Srbije konstatovao da su lažovi svi oni koji kažu da BiH nije uvela sankcije Rusiji – istakao je Crnadak za Srpskainfo.

    Navodi da Dodik još jednom pokušava da sakrije činjenicu da je ministarka Bisera Turković (SDA) izbor SNSD.

    – Turkovićeva je ministarka SNSD. Svi poslanici SNSD su glasali u parlamentu BiH da Turkovićeva bude ministarka i da radi ovo što radi. Te dvije stvari pokazuju stvarno lice Dodika i njegove ekipe iz Sarajeva – navodi Crnadak.

    Unutrašnja stvar
    Diplomata i bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji, Srećko Đukić, ističe da Brisel ne zanimaju unutrašnja trvenja političara u BiH oko toga da li je nešto ništavno ili ne.

    – Evropsku uniju interesuju zvanična saopštenja, odnosno nota koja ide preko ambasade neke države. U konkretnom slučaju od Misije BiH pri EU. Za njih je bitno da li su dobili notu u kojoj se navodi da se BiH pridružuje deklaracijama i uvode te i te sankcije. To što neki političar iz BiH tumači da to nije u redu, to EU ne zanima. To je unutrašnja stvar BiH – ističe Đukić za Srpskainfo.

    On kaže da su rasprave unutar BiH oko sankcija za Rusiju unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, koje njih mnogo ne zanima.

    – S obzirom na to da BiH želi da uđe u Uniju i želi da ispunjava određene uslove kako bi dobila status kandidata, za Evropsku uniju je onda sasvim legitimno to što dobije od diplomata BiH u Briselu – zaključuje Đukić.

  • Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su se u posljednja 24 časa predala još 694 ukrajinska vojnika koji su se nalazili u željezari “Azovstalj” u Mariupolju, javila je ruska novinska agencija RIA.

    U izvještaju agencije navodi se da su iz Ministarstva rekli da se od ponedjeljka, 16. maja, predalo 959 militanata iz “Azovstalja”, od kojih je 80 ranjeno, prenio je Rojters.

    Proruske vojne formacije saopštile su juče da se 16. maja predalo 256 ukrajinskih vojnika, te da je među njima 51 ranjenik.

  • Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je pokušaje Kijeva da predaju militanata sa Azovstalja predstavi kao “specijalnu operaciju humanitarne prirode”.

    Prema njenim rečima, takve izjave demonstriraju propagandu zasnovanu na lažima koje su ukrajinske vlasti “koristile sve ovo vreme”. “Video sam ove izjave i naravno da je to remek delo.

    Iz pera onih koji stvaraju “Kvartal 95”. Imam utisak da pišu novu seriju ili tekst za svoju sledeću korporativnu zabavu”, rekla je Zaharova.

    Ovakvim izjavama kijevske vlasti “demonstriraju svoje laži i propagandu zasnovanu na lažima koje su koristile sve ovo vreme”, dodala je ona.

  • SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedjelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

    Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

    Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdijevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

  • Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Geoana je juče rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

    Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

    Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

    Podsjetimo da je Rusija 24. februara započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Evrope.

    Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva tačka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko lokalnih političara.

    Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO saopštio da je spreman ponuditi dodatne sigurnosne garancije i pojačati saradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

    Slična je situacija i u drugim dijelovima Evrope. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u u strahu od ruske agresije.

  • Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali je u stanju da uputi momentalni i “supersnažni” odgovor u slučaju da bude napadnuta, rekao je danas zamjenik predsjednika Ruskog savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    On je rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od najsavremenijeg arsenala i pouzdanog naoružanja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili nečiju tuđu ruku”, prenio je TASS.

    “Mi nećemo dozvoliti ovu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da uputimo momentalan i supersnažan odgovor u odbijemo bilo koju agresiju koja prijeti našoj zemlji”, dodao je ruski zvaničnik.

    Medvedev je izjavio da je ruskoj nauci potrebna podrška u uslovima sankcija i da će biti povećan uvoz zamjenskih i pokrenuta proizvodnja domaćih rješenja, kao i obuka specijalista visokog potencijala.

    On je dodao da se u to moraju uključiti velike državne korporacije i privatne kompanije kao mušterije i organizatori.

    Medvedev je izjavio da je Rusija spremna za naučnu saradnju s prijateljskim zemljama.