VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Na ulazu u Melitopolj table na ruskom, Herson uvodi moskovsko vrijeme

    Na ulazu u Melitopolj table na ruskom, Herson uvodi moskovsko vrijeme

    Gotovo cijela Hersonska regija i dio Zaporoške regije koje se nalaze na jugu Ukrajine već nekoliko sedmica nalaze se pod kontrolom ruske vojske, a svakodnevnim odlukama Rusi nastoje gotovo u potpunosti izolovati ovaj dio od ostatka Ukrajine.

    Na ulazu u grad Melitopolj koji se nalazi u Zaporoškoj regiji, ruska vojska danas je krenula u postavljanje tabli na ulazima u grad.

    Umjesto dosadašnjih tabli na ukrajinskom jeziku i latiničnom pismu, vojska je postavila table na ruskom jeziku i ćiriličnom pismu na kojima piše “Melitopolj – Rusija zauvijek”.

    “U bliskoj budućnosti, natpisi na svim ulazima u grad bit će zamijenjeni s tablama na ruskom jeziku”, saopćila je lokalna uprava.

    S druge strane, u Hersonskoj oblasti gdje kontrolu nad gradom vrši proruska uprava grada, već sedmicama su na snazi pravila koja se tiču plaćanja u rubljama, korištenja ruskog interneta i platnog sistema Ruske Federacije čime na svaki način ruska vojska nastoji integrisati ovaj dio Ukrajine u ruski sistem.

    Osim uvođenja ruskog platnog sistema, zvaničnici ove regije saopćili su danas kako je u regiji uvedena tzv. moskovska vremenska zona.

    “Zvaničnici koje je postavio Kremlj počeli su uvoditi ruske informativne programe, školski program je kao u Rusiji i preduzimaju se drugi koraci za pripajanje teritorija. Zamjenik ruskog načelnika Kiril Stremousov rekla je kako je na snagu stupila i odluka o uvođenju vremenske zone koja je trenutno i u Moskvi”, prenosi Taggeschau.
    Iako se govorilo o tome kako bi se u Hersonskoj regiji već u septembru mogao raspisati referendum putem kojeg bi se, na sličan način kao na Krimu, ovaj dio Ukrajine integrisao u Rusku Federaciju, Stremousov je u razgovoru za Reuters izjavio kako bi se taj referendum mogao organizovati 2023. godine.

    “To se neće dogoditi do jeseni. Pripremamo se za novi sistem upravljanja i vidjet ćemo kako će situacija funkcionisati naredne godine. Za sada, naš je primarni zadatak uspostaviti red u Hersonskoj regiji”, rekao je Stremousov za Reuters.

  • Putin potpisao zakon o ukidanju starosne granice za regrute, u vojsku mogu i stariji od 40

    Putin potpisao zakon o ukidanju starosne granice za regrute, u vojsku mogu i stariji od 40

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin potpisao je danas zakon o ukidanju gornje starosne granice za sklapanje prvog ugovora u službu Oružanih snaga Ruske Federacije.

    Kako prenosi ruska agencija TASS, Putin je potpisao dokument koji je tri dana ranije usvojila Državna duma, a koji je također odobrilo Vijeće Rusije.

    “Ranije su prvi ugovor o služenju vojnog roka mogli zaključiti građani od 18 do 40 godina i strani državljani od 18 do 30 godina. Novim zakonom za radno sposobne građane kao i strane državljane ukinuta je starosna granica na kojoj imaju pravu da zaključe prvi ugovor o služenju vojnog roka”, navodi TASS.

    Kako se navodi u objašnjenju ruskih zastupnika, ovaj zakon je usvojen zbog toga što su za rukovanje oružjem i vojnom opremom, kao i visokopreciznim oružjem potrebni visokostručne osobe.

    “Prema riječima zastupnika, iskustvo pokazuje da se ovaj nivo vještine dostiže od dobi od 40-45 godina”, ističu zastupnici.

    Iako ruski političari naglašavaju kako se ukidanje gornje starosne granice prije svega usvaja zbog zapošljavanja specijalista u oblastima komunikacija, inžinjeringa i medicinske podrške, mnogi smatraju kako na ovaj način ruski lider nastoji angažovati dodatni kontingent regruta koji bi se trebali poslati prvenstveno na područje Donbasa.

    U istočnom dijelu Ukrajine posljednjih nekoliko sedmica vode se velike borbe, naročito na području Luganska gdje ruska vojska pokušava osvojiti Sjeverodonjeck i na taj način gotovo u potpunosti preuzeti kontrolu nad administrativnom granicom samoproglašene Narodne Republike Lugansk.

  • Ruski ambasador: Rusija neće koristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini

    Ruski ambasador: Rusija neće koristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini

    Ruski ambasador u Velikoj Britaniji rekao je za BBC da ne vjeruje da će njegova zemlja koristiti taktičko nuklearno oružje u ratu protiv Ukrajine.

    Andrej Kelin je rekao da se prema ruskim vojnim pravilima takvo oružje ne koristi u sukobima poput ovog.

    Rusija ima vrlo stroge odredbe za njihovu upotrebu, rekao je, uglavnom kada je opstanak države ugrožen.

    “To nema nikakve veze s trenutnom operacijom”, rekao je on.

    Kada je Vladimir Putin stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti krajem februara, ubrzo nakon početka invazije, naširoko se to doživljavalo kao upozorenje.

    Putin je za događaje okrivio Zapad i NATO. No, britanski ministar obrane Ben Wallace označio je to kao pokušaj odvraćanja pažnje ljudi od “onoga što se događa u Ukrajini”.

    Taktičko nuklearno oružje je ono koje se može koristiti na relativno kratkim udaljenostima, za razliku od “strateškog” nuklearnog oružja koje se može lansirati na mnogo veće udaljenosti i dovesti do sveopćeg nuklearnog rata.

    Pojam uključuje mnoge vrste oružja, poput manjih bombi i projektila koji se koriste na bojnom polju. Smatra se da Rusija ima oko 2.000 taktičkih nuklearnih glava.

  • Fon der Lajen: Prekid kupovine ruske nafte može da dovede do rasta cijena nafte

    Fon der Lajen: Prekid kupovine ruske nafte može da dovede do rasta cijena nafte

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da bi potpuni prekid kupovine ruske nafte mogao da dovede do porasta cijena tog energenata, što bi omogućilo Rusiji da dobija veći profit i da preusmjerava ta sredstva na jačanje svoje vojne moći.
    „Ako mi sada potpuno prekinemo da kupujemo rusku naftu, predsjednik Rusije Vladimir Putin će vjerovatno naftu koju ne proda Evropskoj uniji prebaciti na svjetsko tržište, gdje će cijene skočiti, i za nju će dobiti još veći novac“, rekla je Fon der Lajen američkoj kablovskoj televiziji MSNBC, prenosi Sputnjik.

    Ona je istakla da bi to dodatno popunilo Putinovu vojnu kasu, zbog čega Evropska unija o tom pitanju mora da razmišlja strateški.

    Fon der Lajen je kazala i da bi Evropska unija trebalo da bude fleksibilnija po pitanju prekida kupovine ruskih energenata, kako bi se izbjegla moguća ekonomska šteta njenih članica.

  • Vučić i Putin danas razgovaraju o gasu – kakva su očekivanja

    Vučić i Putin danas razgovaraju o gasu – kakva su očekivanja

    Aktuelni desetogodišnji gasni aranžman Srbije i Rusije ističe za dva dana. Pod kojim uslovima ćemo ubuduće i koliko kupovati gasa iz Rusije trebalo bi da saznamo poslije današnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Rusije Vladimira Putina.
    Dok je proteklih mjeseci cijena gasa prelazila i 2.000 dolara za hiljadu kubika, prema važećem dogovoru Srbija je dio gasa plaćala svega 270 dolara.

    Telefonski razgovor predsjednika Srbije i Rusije zakazan je za danas u 11 sati. Tri najvažnija pitanja su količina gasa, cijena i sigurnost snabdijevanja. Za našu zemlju važno je da obezbijedi dovoljno gasa i za građane, i za industriju čije su potrebe sve veće.

    “To znači da nam treba još više energenata da bi servisirali našu privredu, pored toga što pod broj jedan moramo da obezbijedimo dovoljno energenata da nemamo restrikcije električne energije da ljudi mogu na to da računaju i da imamo grijanje”, kaže Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije.

    Posljednjih dana spekuliše se o budućoj cijeni gasa, ali i periodu na koji će biti dogovoren novi aranžman sa Rusijom.

    “To zavisi isključivo od ruske strane. Nama bi odgovarala mnogo veća izvestnost”, dodaje Brnabićeva.

    Jelica Putniković, urednica Energije Balkana navodi da bi najbolje bilo kada bismo imali gas po onoj cijeni koja je aktuelna 270 dolara za 1.000 kubika.

    “Nisam toliki optimista da će nam Rusi dati tu cijenu, ali da će biti mnogo, mnogo niža nego što je sada na berzi. Neki analitičari spekulišu da je cijena oko 1.300 za pregovaranje, a ja se nadam da ćemo dobiti bar upola jeftiniji gas”, dodaje Putnikovićeva.

    Važno je kaže i to što su u Mađarskoj obezbijeđeni kapaciteti za skladištenje gasa. To se može pokazati presudnim za redovno snadbevanje.

    “Čuli su se neki komentari da ćemo za ovo punjenje skladištenje u Mađarskoj plaćati 1.300 dolara, to je skupo, ali ako imamo u vidu onu drugu opciju da je skuplja roba koje nema onda je dobro da uskladištimo svih 500 miliona kubika u Mađarskoj”, dodaje Putnikovićeva.

    Srbija je prije sedam godina pokrenula projekat gasne interkonekcije preko Bugarske sa Grčkom kojim bi stizao američki tečni gas. U finansiranju projekta sa 50 odsto učestvovala je i Evropa.

    Zbog birokratskih procedura u Uniji, navodi Brnabićeva, izgradnja je počela tek 1. februara ove godine.

    “Mi smo željeli da završimo taj gasni interkonektor do kraja ove godine, a od kada smo krenuli da ga gradimo, 24 dana prije izbijanja rata u Ukrajini, mi smo ponovom morali da stanemo. Zašto? Zato što su u međuvremenu cijene skočile i 20 odsto, a po uslovima Evropske investicione banke koja finansira projekat morate da dobijete posebu dozvolu za to”, ukazuje Brnabićeva.

    Geopolitička situacija je svakim danom sve komplikovanija, a pritisci na Srbiju jači, kaže premijerka – s jedne strane da ne uvede sankcije, s druge zato što ih ne uvodi.

    “Ne možete se kleti u nepovredivost teritorijalnog integriteta Ukrajine, a istovremeno reći – taj osnovni prinicip međunarodnog prava ne važi za Srbiju. Ne možete, nije u redu. Ako ste polomili taj princip na grbači našeg naroda i zemlje, ne znam kako ga branite u nekim drugim slučajevima. Zato je i pozicija Srbije specifična”, ukazuje premijerka.

    Poziciju koju je zauzela prema Rusiji i Ukrajini, Srbija ne mijenja, kaže premijerka, navodeći da je u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i nacionalnim interesima.

  • Kadirov: Osvojili smo Severodonjeck

    Kadirov: Osvojili smo Severodonjeck

    Šef Čečenije Ramzan Kadirov potvrdio je potpuno oslobođenje Severodonjecka.

    “Sve! Severodonjeck je pod našom punom kontrolom. Nacisti su poraženi. Sve njihove pozicije su uništene. Grad je oslobođen. Stanovnici mogu lakše da dišu. Od sada im više ništa ne preti”, napisao je on u svom Telegramu.

    Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska i nacionalisti su pobegli iz grada kada su saznali da su borci iz Čečenije počeli da uništavaju preostale neprijateljske snage u selu.

    “Ne govorim ja. To priznaju zatvorenici koje su zarobile naše specijalne snage”, rekao je on.

    Kadirov je ranije najavio potpunu kontrolu linije dodira u Severodonjecku od strane ruske vojske.

  • Zelenski: “Vratićemo sve što nam je Rusija oduzela”

    Zelenski: “Vratićemo sve što nam je Rusija oduzela”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je oslobođenje Ukrajine svakim danom sve bliže.

    Zelenski tvrdi da je “samo pitanje vremena” kada će Ukrajina vratiti ono što joj je Rusija oduzela.

    “Ukrajina će vratiti sve što joj je Rusija otela, to je samo pitanje vremena”, izjavio je Zelenski, prenosi CNN.

    Zelenski je dodao da je situacija u Donbasu i dalje teška, posebno u oblastima Severodonjecka, Lisičanska, Bahmuta i Popasne.

    “Najvažnije je da smo, što se tiče snabdevenosti oružjem, svakim danom sve bliži da nadmašimo našeg neprijatelja”, naveo je ukrajinski predsednik i istakao da su ukrajinski partneri spremni da njegovoj zemlji obezbede sve što joj je potrebno za odbranu od Rusije.

    Zelenski je istakao da su ruske snage raketama i minobacačima nanele “varvarske udarce” Sumskoj oblasti i Nikolajevu, u gde je, kada je pogođeno stambeno naselje udaljeno 20 metara od vrtića, ubivjena jedna osoba, a sedam ranjeno.

    “To je bila meta koju je izabrala Ruska Federacija. Iznova i iznova takve akcije podsećaće svet da Rusija konačno mora biti zvanično okarakterisana kao teroristička država”, izjavio je on.

    Zelenski je naveo i da ruske snage sprečavaju Ukrajince da se evakuišu iz Hersonske oblasti.

  • Ukrajinska privreda uništena?

    Ukrajinska privreda uništena?

    Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je da je ruska invazija na njegovu zemlju uništila više od 25.000 kilometara puteva, nekoliko stotina mostova i 12 aerodroma.

    “Oko 35 odsto privrede trenutno ne funkcioniše”, naveo je Šmihal, prenosi BBC.

    On je istakao da je više od 100 obrazovnih institucija, preko 500 medicinskih ustanova i 200 fabrika takođe uništeno ili oštećeno, a više od 300.000 kvadratnih kilometara zemlje minirano ili kontaminirano bombama.

    Šmihal je procenio da je izgubljeno 30 do 50 odsto BDP-a Ukrajine, a mesečni budžetski deficit je pet milijardi dolara.

    Prema različitim procenama, direktna šteta naneta infrastrukturi i privredi je oko 600 milijardi dolara, navodi BBC.

  • “Harpun” stiže u Ukrajinu

    “Harpun” stiže u Ukrajinu

    Protivbrodske rakete Harpun iz Danske i samohodne haubice iz SAD počele su da pristižu u Ukrajinu, saopštio je ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov.

    Reznikov je rekao da su isporuke projektila Harpun rezultat saradnje nekoliko zemalja. Ukrajina je tražila sofisticiranije oružje, ali do sada je većina pomoći bila u sistemima kratkog dometa kao što je protivtenkovsko oružje.

    Sjedinjene Američke Države razmatraju zahtev Ukrajine da Kijevu isporuče teže naoružanje većeg dometa, ali još nisu donele konačnu odluku.

  • EU razmatra kompromis za rusku naftu

    EU razmatra kompromis za rusku naftu

    Člance Evropske unije razmatraju kompromisni plan za uvođenje zabrane kupovine ruske nafte, koji ostavlja mogućnost nabavke tog energenta preko naftovoda, dok nafta koja iz Rusije stiže tankerima ubuduće ne bi smela da se kupuje.

    Na taj način bi se zaštitile države koje ne izlaze na more i one bi i dalje mogle da kupuju rusku naftu, koja im dolazi naftovodima, ali bi mogla da je kupuje i Nemačka, preneo je Politiko.

    Čelnici Evropske unije veruju da bi na taj način Mađarska pristala na uvođenje šestog paketa sankcija Rusiji, ali bi to bio delimični poraz predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja snažno zagovara potpuni embargo na rusku naftu, navodi Politiko.

    Diplomatski sagovornici portala Politiko kažu da će svaki kompromisni plan zavisiti od detalja i ukazuju da bilo koje izuzeće mora da bude što je moguće više precizno.

    Ne možemo imati embargo koji je u suštini zasnovan na izuzecima. Ukoliko naftovode izuzmemo iz embarga, to bi značilo da će mali broj država članica snositi najveći teret uticaja energetskih sankcija, rekao je jedan diplomata.

    Uprkos nedostacima tog predloga, većina članica EU izgleda da bi ga podržala, jer su svi frustrirani višenedeljnim neuspešnim pregovorima i ubeđivanjima Mađarske da odustane od veta.

    Razgovori o tome biće nastavljeni tokom vikenda, a ostaje da se vidi da li će plan moći da se usaglasi do samita lidera EU, koji je zakazan za 30. i 31. maj.