Oznaka: Rusija

  • “Gvozdena zavjesa neće pasti na našu ekonomiju”

    “Gvozdena zavjesa neće pasti na našu ekonomiju”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da nijedna “gvozdena zavjesa” neće pasti na rusku ekonomiju, i da će njeno tržište ostati otvoreno.
    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da nijedna gvozdena zavjesa neće pasti na rusku ekonomiju uprkos sankcijama koje je uveo Zapad. Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnih resursa, suočava se sa najvećom ekonomskom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

    Upitan o mogućim sporazumima sa partnerima kao što su Kina i Indija u jeku “zatvaranja” ruske ekonomije, Putin je na televizijskom sastanku sa mladim preduzetnicima rekao da će ruska ekonomija ostati otvorena.

    “Nećemo zatvarati ekonomiju, nismo je imali i nećemo je imati. Nismo imali zatvorenu ekonomiju – tačnije, u sovjetsko vrijeme, kada smo se isključili, napravili smo takozvanu gvozdenu zavjesu, mi smo stvorili ekonomiju svojim rukama. Budite otvoreni“, rekao je Putin.

    Nakon što su velike američke i evropske kompanije i investitori napustili Rusiju, Moskva je rekla da će se usredsrediti na razvoj sopstvene domaće industrije i razvoj partnerstava sa Kinom, Indijom i snagama na Bliskom istoku u pravcu okretanja od Zapada, prenosi Mondo.

    “Zemlja poput Rusije se ne može ograditi“, dodao je Putin.

  • Embargo na ruski gas uništiće evropsku privredu

    Embargo na ruski gas uništiće evropsku privredu

    Embargo EU na uvoz ruskog gasa uništiće evropsku privredu, koja se već bori sa rastućom inflacijom zbog povećanih cijena energenata, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
    Orban je u izjavi za državni radio rekao da će bez ograničenja cijena goriva, nekih osnovnih namirnica i maloprodajne energije, mađarska inflacija, koja je u maju dostigla 10,7 odsto, sigurno premašiti 15 ili 16 odsto.

    Prema njegovim riječima, ograničenja cijena u Mađarskoj mogla bi ostati na snazi duži period ako potraje rat u Ukrajini.

    “Sve zavisi od rata. Ako postoji rat, onda postoji i ratna inflacija. Ako se govori o miru, onda ove mjere možemo brzo da izmjenimo”, rekao je Orban.

    Suočena sa porastom inflacije, Orbanova Vlada je sredinom novembra postavila ograničenje cijena goriva, a u februaru je postavila ograničenja na nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda. Ove mjere ističu u julu.

    Ograničenja cijena goriva nedavno su sužena na automobile sa mađarskim registarskim tablicama, što je izazvalo sukob sa EU, dok je mađarska energetska grupacija “MOL” pozvala na postepeno ukidanje te mjere.

  • Putin: Na Zapadu inflaciju već zovu mojim imenom

    Putin: Na Zapadu inflaciju već zovu mojim imenom

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da na Zapadu inflaciju već zovu njegovim imenom i dodao da je rast cijena na Zapadu rezultat “njihovih grešaka i to dugotrajnih.”

    “Ako neko pokušava da nas na neki način ograniči – ograničava sam sebe. Pokušavaju, uslovno, da ograniče izvoz našeg đubriva, a cijene su kod njih više skočile nego kod nas. Pokušavaju da ograniče naše energente – ponovo su cijene skočile u nebesa. Tamo već zovu inflaciju mojim imenom, a mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze”, poručio je ruski predsednik, preneo je Sputnjik.

    Dodao je da je rast cijena na Zapadu rezultat njihovih grešaka.

  • Sud DNR osudio dva Britanca i Marokanca na smrt

    Dvojica državljana Velike Britanije i jedan državljanin Maroka koji su se borili na strani ukrajinskih oružanih snaga, a koje je Vrhovni sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) osudio na smrt, mogu da se žale na tu odluku, rekao je danas predsjednik sudskog odbora, javlja RIA Novosti.

    Prilikom objavljivanja presude, predsjednik sudskog odbora u slučaju plaćenika je pročitao da optuženi mogu da se žale na smrtnu kaznu u roku od mjesec dana.

    Vrhovni sud samoproglašene DNR osudio je ranije danas na smrt dvojicu britanskih državljana i jednog Marokanca zbog, kako navode, učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika.

    Kako se navodi u presudi, u svjetlu počinjenih zločina Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim osuđeni su na smrt.

    Britanski ministar pravde i zamjenik premijera Dominik Rab izjavio je u utorak da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da “pripremi sve predstavke” odbrane u vezi sa mogućom smrtnom presudom koju bi sud samoproglašene DNR mogao da izrekne dvojici britanskih državljana optuženih da su na strani Ukrajine učestvovali u sukobima u Donbasu.

    Vrhovni sud DNR juče je objavio da su Britanci Piner i Aslin i državljanim Maroka Bragim, koji su ratovali na strani Ukrajine, djelimično priznali krivicu.

    Istraga je utvrdila da su Britanci i Marokanac za novčanu naknadu učestvovali u “oružanoj agresiji Ukrajine u cilju nasilnog preuzimanja vlasti u DNR”.

    Osim toga, Piner i Bragim su se izjasnili krivim za akcije usmjerene na nasilno preuzimanje vlasti, što je krivično djelo iz člana 323 Krivičnog zakona DNR i za koje je propisana zatvorska kazna od 12 do 20 godina, a u slučaju otežavajućih okolnosti ili u ratno vrijeme smrtna kazna uz oduzimanje imovine.

    Međutim, oni nisu priznali krivicu koja predviđa dio člana 430 – “Učešće plaćenika u oružanom sukobu ili vojnim akcijama”.

    Britanci Šon Piner i Ejden Aslin i Marokanac Sadun Bragum predali su se u Marijupolju sredinom aprila.

  • Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o uvođenju sankcija pojedincima među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    U ukazu je, naime, naveden spisak lica protiv kojih se uvode sankcije, a na prvom je ruski predsjednik.

    Na listi su se našli i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, premijer Rusije Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev i drugi ruski zvaničnici.

    Kako je precizirano, sankcije se uvode na neodređeno vrijeme.

    Na listi mjera su uskraćivanje i ukidanje viza, primjena drugih zabrana ulaska na teritoriju Ukrajine, oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine na teritoriji Ukrajine, ukoliko takva postoji, ograničavanje trgovinskih operacija, sprečavanje povlačenja kapitala iz Ukrajine.

    Sankcije se uvode i za 236 ruskih univerziteta.

  • Nenad Čanak otišao u Ukrajinu, želi se lično uvjeriti u ratna razaranja

    Nenad Čanak otišao u Ukrajinu, želi se lično uvjeriti u ratna razaranja

    Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak jutros je oko 10 sati prešao ukrajinsku granicu zajedno sa još nekoliko bliskih saradnika.

    Kako piše srbijanski list Danas, Čankova namjera je da se iz prve ruke uvjeri u to kakva je situacija u ovoj zemlji u kojoj više od tri mjeseca bukti rat.

    Prva destinacija bit će Kijev, a plan je da posjeti i ratom zahvaćena područja, razgovara sa ljudima i lično se uvjeri šta se događa, naveli su iz LSV-a.

    “Priprema za taj put trajala je dosta kratko, oko desetak dana, jer je bilo potrebno srediti papire. Lista onih koji će putovati sa Čankom mijenjala se iz sata u sat, tako da je na put otišao samo sa najbližim saradnicima”, kaže za Danas Bojan Kostreš, funkcioner LSV-a.

    Kostreš podsjeća da Čanku nije prvi put da ide u ratom zahvaćena područja. Navodi da je on bio i u Sloveniji tokom kratkotrajnog rata devedesetih te da je bio i u Tuzli “kada je tamo bilo teško ući”.

    “Antiratne ideje uvek su kod njega bile prisutne”, navodi Kostreš, a na pitanje koliko će Čanak sa saradnicima ostati u Ukrajini, odgovara je da se to još ne zna.

  • Peskov: Plaćanje gasa u rubljama odlično funkcioniše

    Peskov: Plaćanje gasa u rubljama odlično funkcioniše

    Zemljama koje su odbile da plate gas prema novom aranžmanu Moskve zasnovanom na plaćanju u rubljama već je prekinuto snabdijevanje, ali nisu planirana nova isključenja, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Neke zemlje su već isključene. Ne planiraju se nova isključenja. One zemlje koje dobijaju gas već funkcionišu po novom sistemu, opisanom u odgovarajućem ukazu predsjednika Rusije. Ovaj sistem odlično funkcioniše”, naveo je Peskov, prenosi TASS.

    Poslije uvođenja zapadnih sankcija, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim je od 1. aprila ove godine uveo novu proceduru plaćanja ruskog gasa.

    Od tog datuma, zemlje koje žele da kupe ruski gas moraju da poštuju novu šemu plaćanja, koja uključuje otvaranje dva računa, jednog za uplatu u devizama i drugog za konvertovanje tih sredstava u rublje.

    Rusija će nastaviti da isporučuje gas u količinama i po cijenama utvrđenim ranijim ugovorima, navodi TASS.

    Zbog odbijanja da plaćaju gas u rubljama, Gasprom je dosad ukinuo isporuke Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, kao i danskom Orstedu i Šel enerdži za dopremanje gasa Njemačkoj i danskoj kompaniji GasTerra, navodi Rojters.

  • Zaharova poručuje da odluke krnjeg PIK nisu legitimne

    Zaharova poručuje da odluke krnjeg PIK nisu legitimne

    Odluke Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK) usvojene bez Rusije, kao punopravne članice tijela, nisu legitimne i ne odražvaju stav međunarodne zajednice, a ovakvi sastanci ne mogu imati pravne posljedice po strane u BiH.

    Ovo je izjavila portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Ni ovakvi sastanci stranaca, predstavljeni kao zvanični, niti njihovi rezultati imaju bilo kakve pravne posljedice po strane u BiH. Dejtonskom sporazumu, koji predviđa ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlašćenjima, ostaje relevantan i uživa našu punu podršku – navela je Zaharova u komentaru objavljenom na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    Ona je rekla da je ovo prvi put u više od četvrt vijeka istorije multilateralnih napora traganja za postkonfliktnim rješenjem u BiH, i “uz kršenje svih postojećih pravila bez presedana”, da Rusija nije pozvana da učestvuje na ovom događaju.

    – Štaviše, ostali članovi ovog savjetodavnog tijela i OHR otišli ​​su na direktan falsifikat, usvojivši završno saopštenje sastanka, a i ne pomenuvši našu zamlju – upozorila je Zaharova.

    Ona je ukazala da postoji “flagrantni volonterizam i neprihvatljiva samoaktivnost članova Upravnog odbora i OHR”.

    – Očigledno imaju problema sa činjenicom da dio međunarodne zajednice, koja predstavlja Rusiju, zastupa drugačiji stav u vezi sa primjenom Dejtonskog sporazuma u BiH i razvoju situacije u toj zemlji. Ništa drugo ne može objasniti pokušaje da se proguraju želje u ime onih onih koji su zaduženi za stvaranje uslova za uspješnu promociju procesa pomirenja u BiH – istakla je Zaharova.

    Rusija nema nikakve veze sa kominikeom koji je Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) usvojio na nivou političkih direktora, saopštila je danas Ambasada Ruske Federacije u BiH.

    – Ruska Federacija nema nikakve veze sa usvojenim dokumentom koji je odobren uz potpuno ignorisanje članstva Rusije u Upravnom odboru PIK. Naše detaljne procjene nečuvene situacije biće date naknadno – navodi se u saopštenju.

    Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) konstatovao je političku krizu bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i balkanske regije, te pozvao čelnike i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH.

    U saopštenju poslije dvodnevnog sastanka političkih direktora je navedeno da “politički akteri moraju učestvovati u dobroj vjeri na svim nivoima vlasti i izbjegavati zloupotrebu struktura u okviru podjele vlasti, te okončati korištenje retorike i postupaka koji dijele građane BiH”.

    Sarajevo je tokom protekla dva dana bilo domaćin Upravnog odbora PIK, a u kominikeu objavljenom nakon sastanka navodi se da je konstatovana politička kriza bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i regiona, te pozivaju čelnici i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH.

    Iz ruske Ambasada u BiH saopšteno je da Rusija nema nikakve veze sa kominikeom koji je Upravni odbor PIK usvojio na nivou političkih direktora

  • Uvedite sankcije Rusiji ako želite u EU

    Uvedite sankcije Rusiji ako želite u EU

    U dopunjenom tekstu izvještaja Evropskog parlamenta o Srbiji, u koji je uvid imao RTS, od Beograda se traži da uvede sankcije Rusiji i jasno se opredijeli za EU.

    Pored poznatih uslova vezanih za vladavinu prava i normalizaciju odnosa sa Prištinom, izvještaj naglašava da će usklađenost sa vanjskom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tok pristupnih pregovora, navodi RTS.

    U tekstu 40 usaglašenih amandmana oko koji je postignut dogovor vodećih političkih grupa, posebno se naglašava potreba usklađivanja Srbije sa stavom EU prema ratu u Ukrajini, oblast vladavine prava, borbe protiv korupcije i medijskih sloboda.

    Evropski parlament navodi da podržava članstvo Srbije u EU, uz ocjenu da to zavisi od političke volje srbijanskih vlasti i spremnosti na “ireverzibilne reforme, prije svega u vladavini prava”.

    U brojnim amandmanima o odnosima sa Rusijom, koji su značajno proširili inicijalni tekst izvjestioca Vladimira Bilčika, evropski poslanici traže “hitno uvođenje sankcija”, izražavaju zabrinutost jer je Srbija “među rijetkim zemljama Evrope koja se nije uskladila sa pozicijom EU”, kao i zbog činjenice da je po usklađenosti na posljednjem mjestu u regionu.

    “Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kada Srbija preduzme potrebne mjere u tom pogledu, uključujući i oblast vladavine prava”, navodi se u izvještaju.

    Parlament “žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve” u vrijeme kada je zračni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije, i poziva Srbiju da “razmotri svoju ekonomsku saradnju s Rusijom”.

    Evropski parlament poziva Srbiju da prekine vojnu saradnju sa Rusijom, uključujući i projekte kakav je ruski humanitarni centar u Nišu. Parlamentarci su zabrinuti i zbog vojne saradnje Srbije sa Rusijom, Bjelorusijom i Kinom i kupovine vojne opreme iz ovih zemalja, za koju navode da odlazi “70 posto ukupnih nabavki opreme” u Srbiji, kao i zbog izvještaja o prisluskivanju lidera ruske opozicije u Beogradu.

    Dopunjeni tekst izvještaja o Srbiji kritikuje “širenje dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i preko medija bliskih vladi” i poziva vlasti da preduzmu “odlučne korake u borbi protiv najprisutnijih lažnih vijesti”.

    Jedan od prihvaćenih amandmana ocjenjuje da postoji “nesrazmerna vidljivost trećih zemalja”, dok su neki od medija “glavni izvor anti-EU i proruskih narativa u Srbiji”.

  • Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo je svakodnevno na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju, viralne video objave pokazivale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o zbivanjima u ratu.

    Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.

    Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.

    Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.

    Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.

    I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.

    ‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’

    – Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.

    – Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.

    Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

    Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.

    Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.

    Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.

    – Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.

    Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.

    Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.

    Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.

    Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo

    Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.

    – Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.

    – Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.