Predsjednik Rusije Vladimir Putin uporedio se sa ruskim carom Petrom Velikim, upoređujući osnivanje Sankt Peterburga sa modernim ambicijama Rusije. Ali jedna rečenica koju je izrekao probudila je još veću jezu i uznemirila evropske krugove. Putin je, kako djeluje, ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je ruski car Petar Veliki vratio i ojačao teritorije u prošlosti i da je to danas sudbina ove generacije. Kad je car osnovao novu prestonicu, “nijedna evropska zemlja nije ju priznala kao Rusiju, svi su je prepoznali kao Švedsku”, rekao je Putin.
Ovdje treba uočiti, kako ističe Vašington Igzeminer, implicitno upiranje prstom na odbijanje međunarodne zajednice da prizna Krim i Donbas kao ruske teritorije. Tu je i paralela između Petrove borbe protiv Švedskog carstva i sadašnjih napora Švedske da se priključi NATO paktu.
Putin je ukazao da je Petar, kad pokrenuo svoj drugi pokušaj da zauzme Narvu od Švedskog carstva, to uradio “vraćanjem i jačanjem”. Narva je sada dio teritorije Estonije, koja je članica NATO. Leži na estonsko-ruskoj granici svega 120 kilometara od Sankt Peterburga, ukazuje Igzeminer.
– Šta je Petar radio? Uzimao nazad i jačao (zemlju). To je ono što je radio. A izgleda da je palo i na nas da vraćamo i jačamo… Ako pođemo od činjenice da su te vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti da riješimo probleme koji su pred nama – naveo je Putin.
On je odao počast caru povodom 350. godišnjice njegovog rođenja, upoređujući navodnu istorijsku težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.
– Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki severni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko – rekao je Putin nakon posjete izložbe posvećenoj caru.
Otvorio vrata daljoj ekspanziji
Ali to nije sve. Ruski predsjednik izgleda da je ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji.
– Nemoguće je, da li razumijete, nemoguće je graditi ogradu oko zemlje poput Rusije… I mi ne namjeravamo da gradimo tu ogradu – poručio je Putin i dodao da Rusija “neće postati žrtva iste zamke kao SSSR” i da će njena ekonomija “ostati otvorena”.
Poruka njegove “litanije“ je jasna – Putinova kampanja je širenje a ne povlačenje, piše Vašington Igzeminer, dodajući da ovo nisu riječi lidera koji se plaši ili traži kompromis.
– Zaista, ove riječi vjerovatno predstavljaju rastući uticaj ‘jastrebova’ Kremlja, predvođenih Nikolajem Patruševim. Nedavna agresivna retorika najviših figura Kremlja poput Dmitrija Medvedeva dodatno naglašava rastuću moć ‘jastrebova’”, piše Igzeminer.
Ali, dodaje list, Putinova teorija ima jedan problem – za razliku od Petra Velikog, ruski predsednik je suočen sa snagama NATO saveznika poput Velike Britanije, Poljske i baltičkih zemalja, koje su voljne da se bore.
“Sadista svirepe naravi”
Treba ukazati i na to ko je zaista bio Petar Veliki. Smatra se izuzetno sposobnim državnikom i jednim od najuticajnijih ruskih monarha, reformatora, vojskovođa, modernizatora i ekspanzionista, tvorac Rusije kao jake evropske sile. Ali, Petar I Aleksejevič Romanov bio je poznat po veoma prijekoj naravi i svireposti.
Mnogi ga posmatraju kao blago neuravnoteženog sadistu, impulsivne i svirepe naravi, često pijanog – uglavnom od votke – pod čijim je dejstvom ispoljavao demonske osobine, govori istorija. Na presto je došao nakon mnogih dvorskih intriga i zavjera, a nakon smrti polubrata Ivana V, kad je postao car, nemilosrdno je gušio bilo kakvu vrstu otpora, pa čak i u sopstvenoj porodici. Titulu cara odbacio je 1721, zamijenivši je titulom imperatora.
Petar Veliki, autokratski modernizator koje se dive i liberalni i konzervativni Rusi, vladao je 43 godine, a po sebi je nazvao novu prestonicu Sankt Petersburg, koji je izgrađen na teritoriji koji je osvojio od Švedske, a sam Putin je rođen u Sankt Peterburgu. Bio je to projekat koji je koštao života desetine hiljada kmetova koji su na prisilnom radu gradili Petrov “prozor u Evropu” u močvarama uz obalu Baltičkog mora.
Putin, koji je u 23. godini na vlasti, više puta je pokušavao da opravda ruske postupke u Ukrajini, gdje su njegove snage opustošile gradove, ubile hiljade ljudi i dovele do miliona izbeglica, obrazlažući svoje viđenje istorije u kojem ne postoji stvarni ukrajinski nacionalni identitet i tradicija državnosti.
Prije Putinovove posjete izložbi državna televizija emitovala je dokumentarac u kojem se veliča Petar Veliki kao čvrsti vojskovođa, koji je modernizovanom vojskom i mornaricom proširio rusku teritoriju na račun Švedske i Osmanskog Carstva. Putin često hvali ruske konzervativne lidere poput cara Aleksandra III ili predrevolucionarnog premijera Pjotra Stolipina, a obojici je podigao spomenike širom zemlje. Nasuprot njima su čelnici za koje smatra da su oslabili državu, poput Lenjina i Nikite Hruščova.
Teza jedinstvene nacije
Treba podsjetiti, u svijetlu moderne ruske invazije na Ukrajinu, da je Putin 30. juna prošle godine propagirao tezu o “jedinstvenoj naciji” koja je postojala od pamtiveka u trojstvu “Velikorusa, Belorusa i Malorusa”, a koju su “pokušali da razdvoje i rasparčaju”, uključujući Poljsko-litvansku državnu zajednicu i Austrougarsku.
On smatra da zakon koji je inicirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “proglašava da ruski narod nije autohton na teritoriji Ukrajine” i poredi taj dokument sa oružjem za masovno uništenje.
Putin je 12. jula 2021. objavio je na sajtu Kremlja članak u na ukrajinskom i ruskom o “istorijskoj uniji Rusa i Ukrajinaca”.
– I Rusi, Ukrajinci i Belorusi su nasljednici Drevne Rusije, koja je bila najveća država u Evropi. Slovenska i druga plemena na ogromnom prostoru – od Ladoge, Novgoroda, Pskova do Kijeva i Černigova – bila su ujedinjena u jednom jeziku (sada ga zovemo staroruskim), ekonomskim vezama, moći dinastije kneževa Rjurikoviča – naveo je tada Putin, prenosi Blic.
– Uveren sam da je stvarni suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu sa Rusijom… …Na kraju krajeva, mi smo jedan narod- dodao je on.
Putin je tada takođe napisao da ukrajinskim vlastima “ne treba Donbas” jer ovaj region “neće mirno da prihvati trenutnu politiku Kijeva”.
