VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Njemačka Ukrajini šalje svoje najmoćnije oružje

    Njemačka Ukrajini šalje svoje najmoćnije oružje

    Uskoro će biti završena obuka ukrajinskih vojnika na njemačkim haubicama, čime će se otvoriti put za upotrebu tog oružja u ratu u Ukrajini, izjavila je u utorak njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht.

    Ukrajina je molila Zapad da pošalje više i bolje artiljerije jer zemlji ponestaje municije za svoj postojeći arsenal iz sovjetskog doba, koji je manji od ruskog.

    Zapadne zemlje obećale su oružje standarda NATO-a, ali za njegovo raspoređivanje je potrebno vrijeme.

    “Obuka na Panzerhaubitze 2000 uskoro će biti završena kako bi se mogle koristiti u borbi u Ukrajini”, rekla je Lambrecht novinarima tokom posjete vojnoj bazi u gradu Rheinbach na zapadu Njemačke.

    Panzerhaubitze 2000 jedno je od najmoćnijih artiljerijskih oružja u zalihama Bundeswehra i može pogoditi ciljeve na udaljenosti od 40 kilometara.

    Njemačka se u maju obavezala da će Kijevu isporučiti sedam samohodnih haubica, dodajući pet takvih artiljerijskih sistema koje je Holandija obećala.

  • Rusija bi jednom odlukom mogla da ugasi reaktore u SAD

    Rusija bi jednom odlukom mogla da ugasi reaktore u SAD

    Američki mediji ukazuju na moguće posledice sankcija uvedenih Rusiji po Sjedinjene Države.

    Naime, u slučaju da Rusija prestane da isporučuje obogaćeni uranijum američkim energetskim kompanijama, onda bi Sjedinjene Države mogle da se suoče s problemima u radu reaktora, pišu naučni saradnici Centra globalne energetske politike Kolumbijskog univerziteta Met Bouen i Pol Dabar u članku za američki “Hil”.

    “To bi moglo da dovede do gašenja reaktora, s obzirom da atomska energija čini više od 20 odsto kapaciteta u nekim delovima zemlje, a cene električne energije će skočiti čak i iznad današnje inflacije“, navodi se u članku.

    Autori podsećaju da su mnogi reaktori u SAD i Evropskoj uniji proizvedeni u Rusiji koja im isporučuje i komponente. U slučaju da se konflikt Moskve i Zapada nastavi onda će mnoge nuklearne elektrane biti prinuđene da obustave rad.

    U članku se navodi da se u tom slučaju može dogoditi da u regionu ne bude dovoljno kapaciteta u odnosu na potražnju potrošača.

    Po mišljenju novinara, kako bi se izašlo iz ove situacije, potrebno je da se obnovi rad konverzione fabrike u SAD, koja dugi niz godina nije radila, mada ona ne može da radi punim kapacitetom bez pomoći vlade. Pritom, uranijum još treba da se obogaćuje, a za to je neophodno da privatne kompanije izuče strategiju proširenja proizvodnje i tehnologija kako bi zamenile ruske isporuke, zaključuje se u materijalu.

    Kako podseća Sputnjik, Evropska unija je zbog specijalne operacije Rusije u Ukrajini objavila da je usvojila šesti paket sankcija Rusiji, kojim je predviđeno i postepeno uvođenje embarga na uvoz ruske nafte.

  • Papa Franjo: Situacija u Ukrajini nije crno-bijela, možda je rat isprovociran

    Papa Franjo ponovo je kritikovao Rusiju zbog njenih akcija u Ukrajini, rekavši da su njene trupe bile brutalne, okrutne i svirepe, istovremeno hvaleći hrabrost Ukrajinaca što se bore za opstanak.

    Međutim, kako prenosi Reuters, on je također rekao da situacija nije crno-bijela i da je rat “možda na neki način isprovociran”.

    Osuđujući “svirepost i okrutnost ruskih trupa, ne smijemo zaboraviti prave probleme ako želimo da se oni riješe”, rekao je Franjo, uključujući industriju naoružanja među faktore koji daju poticaje za rat.

    “Takođe je tačno da su Rusi mislili da će sve biti gotovo za sedmicu dana. Ali su pogrešili. Naišli su na hrabar narod, narod koji se bori da preživi i koji ima istoriju borbe”, rekao je on u transkriptu razgovora, koji je objavio jezuitski časopis Civilta Cattolica.

    “To je ono što nas pokreće: da vidimo takvo herojstvo. Zaista bih želio da istaknem ovu tačku, herojstvo ukrajinskog naroda. Ono što nam je pred očima je situacija svjetskog rata, globalnih interesa, prodaje oružja i geopolitičkog prisvajanja, koje ubija herojski narod”, rekao je on.

    Papa Franjo je rekao da se nekoliko mjeseci prije nego što je predsjednik Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu, sastao sa njim i da mu je tadad ruski čelnik izrazio zabrinutost da NATO “laje na kapije Rusije” na način koji bi mogao dovesti do rata.

    Franjo je potom svojim riječima rekao: “Ne vidimo cijelu dramu koja se odvija iza ovog rata, koji je možda na neki način ili izazvan ili nije spriječen”.

    Pitajući se retorički da li ga je to učinilo “pro-Putinom”, rekao je: “Ne, nisam. Bilo bi pojednostavljeno i pogrešno reći tako nešto.”

  • Pred Zelenskim veliki izazovi

    Pred Zelenskim veliki izazovi

    Ovakve vijesti postale su svakodnevne: na evropskim berzama cijene dionica pale i u ponedjeljak ujutro, peti dan zaredom, jer se ulagači plaše da će najviša inflacija u SAD u 40 godina navesti američku centralnu banku (Fed) na agresivnije povećanje kamata ranije nego što se očekivalo.

    Ina azijskim berzama cijene dionica su oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, oko 9.30 sati bio u minusu oko 2,5 odsto. Pritom je na Tokijskoj berzi indeks skliznuo akcija odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,9 i 3,5 odsto.

    Globalna se ekonomija još nije oporavila od šoka izazvanog pandemijom pa se i dalje nosi s poremećajima koji su doveli do usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija. Na tu su kritičnu masu došli i geopolitički udari koji su dali dodatni zamah geoekonomskim neizvjesnostima.

    Ruska agresija na Ukrajinu presudni je geopolitički faktor u ovom trenutku, a kako se približava ljeto, a rat ne jenjava, sve je veća zabrinutost za nastavak negativnih efekata, primarno za Evropu koja osjeća najteže posljedice. Otkako se Moskva vratila vojnom modelu koji favorizuje njenu prednost, moćni topovski i raketni udari uz podršku oklopa u Donbasu, ostvarila je i određene uspjehe. Iako u Kijevu i dalje vlada optimizam, realni pogled na odnos snaga, osim kad je riječ o moralu – a u ovakvom modelu ratovanja, za razliku od otvorenog napada na Kijev, neprestane eksplozije granata ne lome, ali slabe moral branitelja jer se ne vidi protivnik – iznosi na vidjelo rusku prednost, malu, ali prednost.

    Vrijeme je, dakle, stvaranja preduslova primirja i to je prioritet Evropi.

    U subotu je u Kijevu, nenajavljeno, osvanula Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije. U nedjelju je njemački Bild am Sontag objavio da će kancelar Olaf Šolc konačno u Kijev. Kao lider jakog tima, uz njega dolaze i francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi. Ni jedan od njih od početka ruske agresije nije bio u Kijevu, a Dragi i Makron su razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kancelar Šolc nije išao u Ukrajinu zbog besramnog napada ukrajinskog ambasadora na njemačkog predsjednika Franka Valtera Štajnmajera. Da bi promišljeno i hladno, ali realno, rekao da ne želi da se slika i vrati kući bez rezultata.

    Evropski povjerenici su u ponedjeljak na sastanku utvrđivali hoće li Ukrajini dati status kandidata. Dijelom je zbog toga predsjednica Lajen bila u Kijevu. Odluka nije laka, Zapadni Balkan osjeća se odbačenim, a u redu stoje Moldavija i Gruzija. Za ovu posljednju, koliko bila važna geopolitički, ipak treba razmisliti može li ispuniti kriterijum- evropska.

    Prema informacijama koje je objavio Fajnenšal tajms mogući ishod je da Ukrajina ove nedjelje dobije status kandidata, ali uz čvrsto utvrđeni spisak obaveza unutrašnjih reformi, a na prvom su mjestu borba protiv korupcije i vladavina prava. Riječ je o političkom ustupku koji bi trebalo da oslabi otpor ukrajinskog vođstva bilo kakvoj ideji pregovora s Moskvom. Nakon toga – datum još nije određen, Volstrit džornal govori o četvrtku – u Kijev bi došla trojka najmoćnijih, koji će biti presudni u obnovi porušene zemlje i njenom približavanju EU.

    To bi svakako bio dosad najteži sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog jer je Njemačka krenula u proces oslobađanja od ruskih energenata, ali želi da taj proces budu postupan i ne izazove nagle, dubinske udare industriji s negativnim posljedicama. Francuska se dobro oporavlja, postaje važno središte finansijske industrije nakon Bregzita i želi da se taj trend nastavi. Italija je zadužena, a zbog najavljenog rasta referentnih kamata Evropske centralne banke poskupljuje joj zaduživanje i to je brine u svjetlu parlamentarnih izbora iduće godine nakon kojih će Dragi napustiti premijerski položaj.

    Stabilnost tripoda koji predstavlja ovaj trijumvirat od vitalne je važnosti za stabilnost prvo evropodručja, a posljedično i čitave EU. Ukrajina, iako razmišlja u vanrednim, ratnim okolnostima, mora biti svjesna uticaja ovog procesa na vlastitu otpornost. Istočne članice EU prazne skladišta oružja i municije sovjetskog normativa, a za moderno oružje po standardu NATO potrebna je obuka za koju nema vremena. Ni logistike za popravak.

    Nije ni Rusija u idealnim okolnostima, uvodi u borbu zastarele tipove naoružanja, tenkove, ali količinski je i dalje u prednosti, prenosi Blic.

    Severodonjeck je moguća prekretnica jer je sve više znakova da Ukrajina ne može da ga zadrži. Njegovim padom Rusija bi mogla da opravdati uspjeh “specijalne vojne operacije”, a Kijev javnosti da objavi da je potrebno zaustaviti masakr vojnika – predsjednik Zelenski rekao je da dnevno gine 60 do 100 ljudi, što je dugoročno pogubno za zemlju. Jedan od scenarija bilo bi primirje po modelu Korejskog poluostrva. Koji god se model stavio na sto, krucijalni je termin “primirje” koje sada odgovara svima. Predsjednik Zelenski ne jednom je rekao da su pregovori mogući kad se ruske snage vrate na stanje od 23. februara, dan prije napada. Koliko god hladno i bezosjećajno glasila ova rečenica, ali Zelenski mora biti svjestan da se Rusija neće povući s okupiranog, a da se razgovarati mora. Možda bi morao da razmišlja po modelu Nagorno Karabaha za koji je Azerbajdžan čekao godinama, pa ga vratio. Vremenska varijabla bi mogla biti presudna.

    Ukrajina bi, zauzvrat, dobila otvorena vrata prema EU, vremena da se vojno oporavi, Rusija bi mogla da proglasi pobjedu i s njom bi se, kad je riječ o konvencionalnom obliku ratovanja oslabljenom, moglo ozbiljno pregovarati o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Evropi kako ne bi, kako je poručio Henri Kisingdžer, postala “kineska predstraža u Evropi”. Zaustavile bi se podjele koje, očekivano, rastu i unutar NATO i EU jer je primarni interes ostvaren, Rusija je zaustavljena i sada članice počinju da gledaju kroz optiku vlastitih interesa.

    Cijena energenata bi pala, ukrajinsko bi žito krenulo put Afrike i Azije, cena bi mu pala. Inflacija bi se smirila. Kijev i Moskva bi morali da uspostave trajne modele komunikacije. Uklonila bi se prijetnja mogućeg sukoba Rusije i NATO koja bi mogla da vodi prema nuklearnom armagedonu.

    Zelenski i njegov tim moraju dobro da poslušaju evropski trijumvirat, a i SAD će tomu biti sklon.

  • Ruska vojska kontroliše veći dio Svjeverodonjecka

    Ruska vojska kontroliše veći dio Svjeverodonjecka

    Čelnik ukrajinske regije Lugansk Serhij Hajdaj izjavio je da ruska vojska kontroliše veći dio grada Sjeverodonjeck.

    Ukazao je da su srušena sva tri mosta kojima je ovaj grad povezan sa gradom Lisičansk, a čime je onemogućen ulazak i izlazak motornim vozilima. Naglasio je da je time ozbiljno ograničena mogućnost evakuacije onih koji žele napustiti grad. Osim toga, prema njegovim riječima, ozbiljno su ugrožene i rute za snabdijevanje.

    Hajdaj je istakao da je ruska vojska rušenjem mostova stekla prednost, jer, kako je kazao, sada je ukrajinskoj vojsci teško dobavljati oružje. Međutim, ocijenio je da je putovanje od Sjeverodonjecka do Lisičanska i dalje moguće, ali nije obrazložio koliko je putovanje sigurno.

    “Lisičansk je pod snažnim granatiranjem. Uništavaju sve – od humanitarnih punktova do bolnica. No, još postoji mogućnost evakuacije iz ovog grada i preuzimanje humanitarne pomoći”, rekao je.

    Potcrtao je da Rusija kontroliše veći dio Sjeverodonjecka. Njegova je procjena da kontroliše 70-80 posto ovog ukrajinskog grada. Kako je izjavio, ukrajinski vojnici još pružaju otpor u pojedinim dijelovima grada.

    Ako bi Ukrajinci uspjeli vratiti kontrolu nad Sjeverodonjeckom, smatra da prije zime ne bi bilo moguće obnoviti najpotrebniju infrastrukturu, prenosi CNN.

  • Zelenski optužio Šolca

    Zelenski optužio Šolca

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je od nemačkog kancelara Olafa Šolca da iskaže punu podršku Kijevu, optužujući nemačkog kancelara da je previše zabrinut zbog posledica koje bi ona imala na veze Berlina sa Moskvom.

    Izjava Zelenskog nemačkoj televiziji ZDF, dolazi u trenutku kada su se pojavile spekulacije da bi Šolc mogao u četvrtak da otputuje u Kijev prvi put od početka rata, preneo je Rojters.

    “Od kancelara Šolca nam je potrebna sigurnost da Nemačka podržava Ukrajinu”, rekao je on.

    Prema riječima Zelenskog, Šolc i njegova vlada moraju da odluče: ne može biti kompromisa između Ukrajine i odnosa sa Rusijom.

  • Peskov: Cilj ruske vojne operacije u UKR zaštita DNR i LNR

    Peskov: Cilj ruske vojne operacije u UKR zaštita DNR i LNR

    Glavni cilj ruske vojne operacije u Ukrajini je zaštita samoproglašenih Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, javila je agencija RIA Novosti.

    “Generalno, zaštita republika je glavni cilj specijalne vojne operacije”, rekao je Peskov, preneo je Rojters.

  • Uništeni svi mostovi prema Sjeverodonjecku

    Uništeni svi mostovi prema Sjeverodonjecku

    Svi mostovi prema ukrajinskom gradu Sjeverodonjecku, koji je na prvoj liniji istočnog fronta, su uništeni i evakuacija civila nije moguća, izjavio je regionalni guverner Serhij Gajdaj.

    On je dodao da i dalje postoji određeni “pristup” gradu.

    Gajdaj je napisao na servisu “Telegram” da Rusija nije stekla punu kontrolu nad gradom i da je “jedan dio” i dalje pod ukrajinskom kontrolom.

  • Peskov: Putinov cilj razvoj Rusije

    Peskov: Putinov cilj razvoj Rusije

    Razvoj Rusije i podizanje životnog standarda njenih stanovnika su uvijek najveća briga predsjednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je danas njegov portparol Dmitrij Peskov.

    “Naravno, cilj našeg predsjednika je razvoj Rusije i poboljšanje životnog standarda naših građana. To je uvijek bio, jeste i biće prioritet našeg predsjednika”, rekao je Peskov u intervju sa TAS S.

    Istovremeno, Peskov nije komentarisao da li bi Putin mogao da najavi neke nove odluke u ekonomskoj ili socijalnoj sferi.

    “Sačekajmo govor”, kazao je Peskov.

  • Kina pretekla Njemačku

    Kina pretekla Njemačku

    Kina je pretekla Njemačku kao najveći kupac ruskih energenata od početka rata u Ukrajini, saopštila je danas nezavisna istraživačka grupa.

    Centar za istraživanje energije i čistog vazduha saopštio je da je Rusija dobila oko 93 milijarde evra prihoda od prodaje nafte, prirodnog gasa i uglja od 24. februara.

    Oko 61 odsto fosilnih goriva u vrijednosti od oko 57 milijardi evra izvezeno je u EU tokom prvih 100 dana sukoba, saopštila je grupa sa sjedištem u Helsinkiju.

    To uključuje 12,1 milijardu evra izvoza u Njemačku, po 7,8 milijardi evra u Italiju i Holandiju i 4,4 milijarde evra u Poljsku, saopštila je grupa.

    Njemačka, koja je bila najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva tokom prva dva mjeseca rata, pala je na drugo mjesto iza Kine, koja je od Moskve kupila energente u vrijednosti od oko 12,6 milijardi evra.

    Ova promjena odražava rastući značaj Kine i drugih neevropskih ekonomija za ruski izvoz energije, koji obezbjeđuje oko 40 odsto federalnog budžeta zemlje, saopštila je grupa.

    Podaci koje je objavila organizacija pokazuju da Njemačka ostaje u velikoj mjeri zavisna od ruskih energenata, posebno prirodnog gasa. Uvoz u maju opao je za osam odsto u odnosu na prethodna dva mjeseca, što se poklopilo sa toplijim vremenom, navodi AP.

    EU je u cjelini u maju smanjila uvoz energije iz Rusije za više od 100 miliona evra dnevno, predvođena Poljskom, koja je ranije bila veliki kupac ruske nafte i gasa, izračunao je Centar za istraživanje energetike i čistog vazduha.