Oznaka: Rusija

  • “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH.

    Prema izvještaju, od 24. februara iz BiH je u Ukrajinu stiglo 167 plaćenika, napustilo je 46, a preostalo ih je 70.

    Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je tabelu sa brojem plaćenika koji su došli da se bore u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu, te broj preostalih u Ukrajini.

    Iz tog ministarstva su naveli da su iz Hrvatske stigla 204 plaćenika, ubijena su 74, 51 je napustio Ukrajinu, a ostalo je 79, sa područja Kosova i Metohije stiglo je 156, 61 je ubijen, 60 je napustilo, a ostalo 35, iz Crne Gore su stigla dva, jedan je ubijen, a jedan je ostao.

    Iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu je stiglo 79 plaćenika, ubijen je 21, 19 je napustilo, a ostalo je 39 plaćenika, dok je iz Albanije stiglo 150, ubijena su 42, 40 je napustilo zemlju, a ostalo je 68.

    Prema tim podacima, najviše plaćenika stiglo je iz Poljske 1.831, ubijeno je 378, 272 su napustila Ukrajinu, a ostao je 1181.

    – Rusko Ministarstvo odbrane prati i bilježi prisustvo svakog stranog plaćenika u Ukrajini – objavljeno je na veb stranicama Ministarstva.

    Prema istom izvoru, u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici, nego i oni koji su došli da obučavaju ukrajinske vojnike, te pomažu u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu.

  • Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Rusija će nastaviti razvijati svoje odnose sa onima koji to žele, a vi ste jedan od tih ljudi.

    Poručio je ovo ruski predsjednik Vladimir Putin srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku na jučerašnjem sastanku koji je održan na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Kremlj je na svojoj zvaničnoj stranici objavio stenogram tog razgovora u kojem prvi čovjek Rusije izražava zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Republikom Srpskom i Dodikom.

    – Jako mi je drago što vas vidim. Razvili smo jako dobre odnose otkako ste na čelu Republike Srpske i član Predsjedništva BiH. Hvala na dolasku na forum u Sankt Peterburgu. Nadam se da vam je bilo korisno i interesantno. Nažalost, u sadašnjim uslovima s Bosnom i Hercegovinom imamo određenih poteškoća vezanih za pristupanje sankcijama, ali znamo vaš stav i visoko ga cijenimo. Uprkos svim poteškoćama, odnosi se nastavljaju i razvijaće se, posebno s onima koji te odnose žele održati. A koliko ja znam, vi ste jedan od tih ljudi – rekao je Putin Dodiku, te mu poželio dobrodošlicu.

    Dodik je, kako se navodi u saopštenju iz Kremlja, zahvalio Putinu na pozivu na forum, kao i na njegovim riječima podrške.

    Želim vam zahvaliti za sve što činite za nas. Danas je bio težak dan. Ovo su teška vremena, teški uslovi, a to ste, takođe, više puta rekli u svom govoru koji smo danas slušali. Mi pokušavamo provoditi svoju politiku bez uplitanja sa strane, nismo se htjeli pridružiti sankcijama i zahvalni smo na razumijevanju po ovom pitanju – rekao je Dodik.

    On se zahvalio Putinu što je što je Rusija omogućila zadržavanje cijene plina po dosadašnjim uslovima do Nove godine, dodajući kako ne može biti alternative ruskim energentima.

    Dodik je, kako se ističe, upoznao Putina na razgovor sa predsjednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom, s kojim je dogovorena izgradnja gasovoda prema Republici Srpskoj.

    – Potrebno je dovršiti neke proceduralne stvari vezane za ugovor između Srbije i Bosne i Hercegovine da bi se on mogao izgraditi. Vaša preduzeća nastavljaju poslovati u Republici Srpskoj. Zarubežnjeft zadržava poslovanje. Nastavljamo raditi na razvoju naše saradnje u oblasti medicine. Mnogi vaši specijalisti dolaze u Banjaluku iz Sankt Peterburga. Fakulteti i univerziteti sarađuju – sve se, naravno, dobro razvija – naveo je Dodik.

    On je još Putinu ukazao da Srpska pomno prati situaciju oko Ukrajine i da razumije kontekst.

    – Vjerujemo da Zapad jednostavno pokušava ući u sve segmente. Živimo taj život više od 20 godina – naveo je Dodik.

    On se osvrnuo i na imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika bez odluke Savjeta bezbjednosti UN.

    – Bez odluke Savjeta bezbjednosti postavili su Nijemca koji se predstavlja kao visoki predstavnik i nameće nekakve zakone. To unosi dodatnu destabilizaciju koja se ne može prihvatiti, odbijamo priznati takvo stanje – naveo je Dodik.

    Iz stenograma se vidi da je Dodik na kraju razgovora podsjetio Putina i na vojnu misiju Altea koja se svake godine obnavlja kroz Savjet bezbjednosti UN.

    “U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti”
    Iskusni diplomata i istoričar Slobodan Šoja ističe da je ruska administracija savršen i ozbiljan organizam, te da stoga nije ni čudo da su objavili kompletan razgovor Dodika i Putina jer su htjeli na taj način da izbjegnu bilo kakve spekulacije o tome šta se pričalo na sastanku.


    – Na jučerašnjem kratkom susretu Putina i Dodika u Sankt Peterburgu to se moglo dobro osjetiti. U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti. Sve je kako treba i sve ima svoje razloge. S jedne strane, Rusi su postavili zastavu BiH iza Dodika, što je sasvim prirodno. S druge strane, Rusi su, znajući da Dodik može svašta ispričati šta mu je Putin kazao i šta je on kazao Putinu, željeli potkresati njegovu mitomaniju pa su doslovno, od riječi do riječi, prenijeli šta je ko kazao na tom vjerovatno petominutnom sastanku – ističe Šoja.

    On dodaje da je Putinu jedino bilo važno da skrene pažnju da malo nedostaje da nas stavi na listu neprijateljskih zemalja, ali da se to neće dogoditi ukoliko stvari ostanu kao sada.

    Da smo pametni kao što nismo, kako kaže Šoja, mogli bismo iskoristiti situaciju i nastaviti žestoko javno prepucavanje jednih koji su za Zapad i drugih koji su za Rusiju.

    – Tako bismo i jednoj i drugoj strani mogli objasniti da nemamo kud i da do dogovora ne možemo doći te stoga ne možemo donijeti niti jednu jednoglasnu državnu odluku. Zapad se ne bi mogao ljutiti na BiH kao što će ljutiti na Srbiju, a Rusija bi mogla ostaviti povoljnu cijenu gasa za BiH, a to je za nas u ovom trenutku najvažnije – smatra Šoja.

    U zemlji siromašnih, kako ističe on, mudrije je misliti na ljude nego na principe do kojih faktički danas niko ne drži, a najmanje oni koji nas tjeraju na “principijelnost”.

  • Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da Rusija ne napušta svoje prijatelje i da se u to ponovo uvjerio nakon razgovora s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

    “Svi naši projekti koji su ranije dogovoreni se nastavljaju, a cijene gasa ostaju iste do kraja godine, od čega će najviše koristi imati ljudi u Srpskoj i u FBiH”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    On je naveo da je Putin još jednom izrazio punu podršku Dejtonskom sporazumu i pokazao svoj principijelan stav, za razliku od mnogih sa Zapada koji bi na lažima htjeli da legalizuju kršenje Ustava i koji bi rado srušili Dejtonski sporazum.

    “Ponovio sam da Srpska neće i ne može odustati od svojih prava, da se zalažemo za poštovanje Ustava i izvorni Dejtonski sporazum. Čuvamo poziciju Srpske i tražimo ono što nam pripada po Ustavu”, prenio je Dodik.

    On je dodao da je ponovio da BiH može opstati samo kao zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    “Veoma sam zahvalan predsjedniku Putinu što razumije složene odnose u BiH i raduje me da Rusija zna da u Republici Srpskoj ima iskrenog prijatelja i da nikada nećemo dozvoliti da se uvedu sankcije”, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da Rusija ostaje bitan faktor odlučivanja u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Naš prijedlog njima je da podrže nastavak misije ‘Altea’. Naglasio sam da dolazak njemačkih vojnika nećemo podržati i da to vidimo kao pokušaj da se silom nameću politička rješenja”, ukazao je Dodik.

    On je dodao da je ponovo obavijestio Putina da onaj koji se predstavlja kao visoki predstavnik nema mandat.

    “Već u septembru imamo novi sastanak da bismo vidjeli kako teku dogovoreni projekti. Izgradnja gasovoda i dvije gasne elektrane su prioritet i nećemo dozvoliti nikakve blokade”, naglasio je Dodik.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom sastanka sa Dodikom da cijeni principijelan stav Republike Srpske o neuvođenju sankcija Rusiji i potvrdio da će saradnja biti razvijana, saopšteno je iz Kremlja.

  • Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Šef ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamija izjavio je kako bi se nastavak razgovora između Rusije i Ukrajine o sigurnosnim garancijama mogao očekivati krajem augusta, ali da se za to moraju ispuniti određeni uslovi.

    Prema mišljenju Arahamije, pregovori između Rusije i Ukrajine u ovim trenucima mogu se održavati jedino u slučaju da Ukrajina pokrene kontraofanzivu čime bi se Rusi natjerali na promjenu razmišljanja.

    “Možemo se vratiti pregovorima do kraja augusta. Ne želimo dijeliti naše planove s Rusima, ali mislim da ćemo na nekim mjestima izvesti kontraofanzivnu operaciju”, rekao je Arahamija.

    Povodom nastavka pregovora između Ukrajine i Rusije oglasio se i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba koji je rekao kako će Vladimir Putin pristati na pregovore samo ako Ukrajina uspije potisnuti ruske trupe dovoljno daleko od ukrajinskih gradova.

    “Ukrajini je potrebno oružje koje će dokazati da Zapad želi da nam pomogne da zaista pobijedimo, a ne samo da nam ne dozvoli da izgubimo”, ističe Kuleba.

    Također, naglasio je kako se u svijetu može osjetiti “zamor” kada je riječ o ratu u ovoj državi.

    “Donosioci odluka u afričkim, azijskim i arapskim državama podržavaju Ukrajinu, ali nas ljubazno pozivaju da prestanemo s otporom”, zaključio je Kuleba.

  • Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.

    Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.

    “Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.

    Poručila je kako to nije bila laka odluka.

    “Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.

    Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.

    “Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.

    Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.

    Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.

    “Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.

    Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.

    “Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.

  • Ruski ambasador upozorio: Slanje oružja u Ukrajinu je put u sukob između Rusije i SAD

    Ruski ambasador upozorio: Slanje oružja u Ukrajinu je put u sukob između Rusije i SAD

    Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov (Anatoly) je napisao u članku za Newsweek da je slanje oružja Ukrajini put u sukob između Rusije i SAD.

    Kazao je “kako je kratkovidnost Amerikanaca očita i u sadašnjim okolnostima”.

    • Obuzete željom da se Rusiji nanese strateški poraz, lokalne elite eskaliraju napetosti, upumpavaju oružje u režim u Kijevu. Je li doista jasno da je to put do izravnog vojnog sukoba najvećih nuklearnih sila koji će imati nepredvidive posljedice – napisao je Antonov.

    Njegov tekst objavilo je diplomatsko predstavništvo Rusije. On je dodao da američki planovi za sankcije Rusiji ne funkcioniranju, te da “nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje ua američkoj ekonomiji”.

    • Ispada da je u antiruskom ludilu Vašington spreman pucati sebi u nogu i plesati u isto vrijeme. To izgleda apsurdno – dodao je on.
  • Peskov otkrio razlog kašnjenja sastanka Dodika i Putina

    Peskov otkrio razlog kašnjenja sastanka Dodika i Putina

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je sastanak sa glavnim urednicima medija i repoterima koji izvještavaju iz Donbasa u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali je format skraćen jer je hakerski napad koji se dogodio ranije danas doveo do promjena u predsjednikovom programu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je istakao da su bili prinuđeni da sastanak donekle skrate jer su predstojali i drugi sastanci, kao i susret sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, javio je “Sputnjik”.

    “Sastanak sa predstavnicima medija je održan, ali donekle u skraćenom formatu jer je čitav raspored predsjednika, zbog kašnjenja izazvanog hakerskim napadom, promijenjen”, naveo je Peskov.

    Peskov je istakao da je Putin imao uvodnu riječ, odgovorio je na nekoliko pitanja a potom je posebno detaljnije razgovarao sa reporterima sa fronta.

    On je rekao da će taj susret u punom formatu biti održan u Moskvi za nekoliko nedjelja.

  • “Rusija se, zasad, ne povlači iz SZO, STO i MMF”

    “Rusija se, zasad, ne povlači iz SZO, STO i MMF”

    Rusija se zasad neće povući iz Svjetske trgoviske organizacije (STO), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali ima pitanja o njihovom radu, izjavila je danas portparolka gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko.

    “Niz međunarodnih organizacija gube svoje ciljeve i misije koje su jednom ustanovljene, a to je zbog ogromnog pritiska. To nam daje osnov za reviziju aktivnosti ovih organizacija i, što je najvažnije, da sagledamo razloge i mogućnosti našeg članstva u takvim organizacijama”, rekla je Matvijenko, prenio je TAS S.

    Ona je dodala da se zasad povlačenje Rusije ne dovodi u pitanje, jer, kako je istakla, i dalje ima prostora za saradnju.

    Matvijenko je rekla da Rusija ima neka pitanja o radu ovih organizacija, pa je konstatovala da SZO još nije registrovala rusku antikovid vakcinu.

    “Štavise, Rusija nije čula glasno od STO ništa o ilegalnim sankcijama, koje uništavaju globalnu ekonomiju”, dodala je.

  • Crnogorac poginuo u Ukrajini

    Crnogorac poginuo u Ukrajini

    Među poginulima u Ukrajini je i jedan Crnogorac, objavio je jedan od vođa DF i predsednik skupštinskog Odbora za bezbednost i odbranu Milan Knežević.

    “Među 6.956 plaćenika iz čitavog sveta koji ratuju protiv Rusa u Ukrajini bila su i dva Crnogorca. Kažem “bila” jer je jedan nažalost poginuo. I što ćemo sad? Da šaljemo 20 vojnika u Letoniju, ili će Ranko Krivokapić poslati Lavrova na voz? Sveti Petar nas je najbolje znao”, objavio je Knežević na Tviteru.

    Ranije danas Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je nešto manje od 7.000 stranih plaćenika iz 64 zemlje stiglo u Ukrajinu od početka sukoba i da je gotovo njih 2.000 ubijeno.

    “Naši spiskovi do 17. juna uključuju plaćenike i stručnjake za naoružanje iz ukupno 64 zemlje. Od početka specijalne vojne operacije, stiglo je njih 6.956 u Ukrajinu, 1.956 već je eliminisano, 1.779 je otišlo”, navelo je rusko ministarstvo.

    Dodaje se da je Poljska “apsolutni lider” među evropskim zemljama po pitanju boraca koji su došli u Ukrajinu, a slede Rumunija i Velika Britanija.

    Uz saopštenje objavljena je tabela sa brojem stranih boraca klasiranih po nacionalnostima, dolazak u Ukrajinu, kao i registrovani gubici, na koju se pozvao i Milan Knežević objavivši je na Tviteru.

    Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin rekao je da je njen cilj “zaštita ljudi koji su bili izloženi genocidu od strane režima u Kijevu osam godina”.

    Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, 25. marta Oružane snage Ruske Federacije su izvršile glavne zadatke prve etape – značajno su smanjile borbeni potencijal Ukrajine. Glavni cilj u ruskom vojnom resoru sada je oslobođenje Donbasa, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Zajedno sa ruskom vojskom, u regionu deluju jedinice DNR i LNR.

  • Putin ponovo o tzv. Kosovu: “I? Je l’ smo mi onda imali pravo da priznamo?”

    Putin ponovo o tzv. Kosovu: “I? Je l’ smo mi onda imali pravo da priznamo?”

    Ruski predsednik Vladimir Putin ponovo je danas pomenuo Kosovo rekavši da je ono bilo presedan.

    Takođe, dodao je i da je pred međunarodnim institucijama tada prihvaćeno da teritorija ne mora da traži dozvolu od zemlje za nezavisnost nego da ima sama pravo da je proglasi. I oni su to uradili.

    “I Donjeck i Lugansk su uradili isto to. Nisu morali da traže dozvolu od kijevskih vlasti”, naveo je Putin.

    Ponovio je da su oni mogli samostalno da odluče, a onda upitao: “I? Je l’ smo mi imali pravo onda da ih priznamo? Pa naravno da jesmo”.

    “Mi smo sa njima postigli dogovor o uzajamnoj pomoći. Imali smo pravo i u skladu sa poveljom UN da im pružimo i vojnu pomoć”, rekao je ruski lider.

    Podsetio je i na to da su “sami postavili presedan”, na osnovu čega i njihove odluke imaju isti legitimitet.

    “Uostalom, ti isti su napali Irak bez međunarodne dozvole. I šta su uradili? Razbucali zemlju. Umislili da su, kako ja to volim da kažem, izaslanici Gospoda Boga”, zaključio je Vladimir Putin.