VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Putin: Ruska ekonomija prva u Evropi, prestigli smo Njemačku

    Putin: Ruska ekonomija prva u Evropi, prestigli smo Njemačku

    Ruska ekonomija po paritetu kupovne moći postala je prva u Evropi i peta u svijetu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa preduzetnicima Dalekog istoka.

    BDP bi mogao da prijeđe četiri odsto.

    • Rusija je postala prva u Evropi po ekonomskom obimu, uprkos činjenici da je sa svih strana guše i gnječe. Prestigli smo Njemačku i zauzeli peto mjesto u svijetu: Kina, SAD, Indija, Јapan, Rusija – kazao je Putin.

    Ruski predsjednik je dodao da bi rast bruto domaćeg proizvoda Rusije u 2023. godini mogao da pređe četiri odsto.

  • Dodik: Poznato je da je Moskva istorijski saveznik Srpske

    Dodik: Poznato je da je Moskva istorijski saveznik Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je već dobro poznato da je Rusija istorijski saveznik Srpske, te da on podržava činjenicu da Ruska Federacija pokušava da u ovom vremenu održi svoj suverenitet.

    Dodik je ruskog predsjednika Vladimira Putina u intervjuu za Glas Evrope opisao kao “svjetskog lidera i nadu u globalni mir na globalnom nivou”.

    • Podržavam to što Ruska Federacija, uprkos svim napadima, pokušava da održi pravno postojanje, protiv svih pokušaja Zapada. Bio sam na konferenciji u Minhenu kada se gospodin Putin obratio prisutnima, ali ga nisu shvatili ozbiljno. Drago mi je što Rusija nije podlegla sankcijama zbog napora Zapada da razbije države na pet nezavisnih republika koje su upravljale i sticale prirodne resurse – naveo je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je Rusija prošle godine postala najveći investitor u BiH i da u razgovorima sa Putinom “ne igra ulogu prosjaka”.

    • Kada komuniciram sa Putinom, ne igram ulogu prosjaka. Ponosan sam što imam mogućnost da razgovaram sa gospodinom Putinom. U posljednjih 20 godina nema svjetskog lidera sa kojim se nisam sastao – sa /bivšim predsjednikom SAD Bilom/ Klintonom i mnogim drugim liderima. Gospodin Putin je snažan lider i prati svoja uvjerenja. Vjerujem da je ruski narod veoma srećan da ima takvog predsjednika. Da nije bilo Putina, Rusija ne bi preživjela. Zato ga Zapad ne voli – istakao je Dodik.

    Predsjednik Srpske naveo je da Putin nikada ništa nije tražio od bilo koga, ali je pokazao razumijevanje, te oduvijek govorio da je neophodno da se održi mir u regionu i nikada nije tražio bilo šta od Republike Srpske.

    • U to vrijeme, kada dođete na Zapad, oni vam odmah uvrću ruke. Putin je, u pravom smislu te riječi, moj prijatelj i drug. On je i prijatelj Evrope, jer želi da komunicira – rekao je Dodik.

    Kao dokaz navedenom, Dodik je podsjetio da je Putin dao Njemačkoj jeftin gas, kako bi mogla da napreduje, a brojne tehnologije iz Njemačke korišćene su u Rusiji, ali da je “jednog dana na vlast došla Angela Merkel i rekla da ne želi takvu saradnju”.

    • Rusija ima istorijsku ulogu da spasi slobodan svijet i da slavi pobjedu Vladimira Putina na predstojećim predsjedničkim izborima. Ako mogu da pošaljem takvu poruku, pozivam Ruse da glasaju za Putina – dodao je Dodik.

    DODIK: SRPSKA NEĆE PODRŽATI BILO KAKVE SANKCIЈE MOSKVI

    Republika Srpska nije saglasna sa sankcijama Rusiji i BiH nije niti će uvesti bilo kakve sankcije Moskvi, iako je bilo neodgovornih ambasadora koji su podržali uvođenje takvih mjera, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    Na pitanje “Glasa Evrope” da li razgovara sa političarima u BiH prije nego što posjeti Rusiju, s obzirom na to da je u BiH bilo poziva na uvođenje sankcija Moskvi, Dodik je istakao da nije predviđeno da se konsultuje sa zvaničnicima na nivou BiH prije sastanaka sa visokorangiranim zvaničnicima.

    • Međutim, kad god razgovaram sa njima, pokušavam da pristupim racionalno. Na primjer, kada razgovaram sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pokušavam da postignem nešto korisno za sve narode u BiH – naglasio je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je nakon posljednjih razgovora sa Putinom i predstavnicima ruske kompanije Gasprom zatražio da cijena gasa za cijelu BiH ostane prilično niska, s obzirom da se 80 do 90 odsto gasa koji dolazi iz Rusije koristi u Sarajevu.

    • Pritom mislim na muslimane. Međutim, i dalje tražim da cijena ostane na istom nivou – naveo je Dodik.

    Na pitanje kakva je bila reakcija zvaničnika na nivou BiH, Dodik je rekao da su i Sarajevo i Rusija to prihvatili i da sada BiH, uz Srbiju, dobija gas po najnižoj cijeni u Evropi, ali da su bošnjački političari u Sarajevu podređeni Ambasadi SAD i da Rusija zbog toga ne može da očekuje prijateljske odnose sa BiH.

    DODIK: PARTNERI SRPSKE SU SVI KOЈI ŽELE MIR I STABILNOST

    Partneri Republike Srpske su ljudi koji žele mir i stabilnost i Srpska ima dobre odnose sa brojnim članicama EU i političkim strankama u bloku, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    • To su, na primjer, države kao što su Francuska i Njemačka. Vjerujem da je stranka AFD politička struktura u Njemačkoj koja će odlučiti o sudbini ne samo Njemačke, već i cijele EU – naveo je Dodik.

    Dodik je napomenuo da Srpska sarađuje i sa parlamentarnim strankama u Italiji, te da održava odnose sa zemljama kao što su Mađarska, Crna Gora, Turska i Kina, a postoje i određeni projekti sa Azerbejdžanom i saradnja sa američkim i njemačkim kompanijama.

    Predsjednik Srpske istakao je da ne razumije politiku Njemačke koja, s jedne strane, zabranjuje ulaganje u Republici Srpskoj, a zatim se odjednom pojave investitori, te da vidi koliko je “dobro” pozicioniran njemački kancelar Olaf Šolc u svojoj zemlji.

  • Mask: SAD žrtvuje omladinu zbog pomoći Ukrajini

    Mask: SAD žrtvuje omladinu zbog pomoći Ukrajini

    Američki preduzetnik Ilon Mask izjavio je danas da se zbog finansijske podrške Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini žrtvuje omladina zemlje.

    “Još 65 milijardi dolara Ukrajini? Koja je izlazna strategija? Podržavam Ukrajinu, ali ovo izgleda kao vječni rat bez napretka. Samo žrtvovanje mladosti zemlje bez teritorijalnih dobitaka”, napisao je Mask na platformi X, u komentaru na snimak koji je objavio jedan korisnik, a na kome je prikazana verzija američkog prijedloga zakona o dodatnim budžetskim izdvajanjima, uključujući 65,5 milijardi dolara za potrebe Ukrajine.

    Autori prijedloga zakona u Senatu predložili su da se Ukrajini dodijeli 65,5 milijardi dolara, naspram 61 milijarde dolara koje je tražila Bijela kuća.

    Zakon je u decembru blokirala republikanska opozicija, koja je zahtjevala od američke administracije da sprovede radikalnu migrantsku reformu, u zamjenu za odobravanje dodatnih izdvajanja za Ukrajinu.

    Američki Stejt department objavio je pomoć od 250 miliona dolara za Ukrajinu, 27. decembra, čime je iscrpio preostala sredstva koja su bila predviđena.

  • Žene masovno kreću u rat – Ukrajinci napravili prvi korak?

    Žene masovno kreću u rat – Ukrajinci napravili prvi korak?

    Ministarstvo odbrane Ukrajine je prvi put nabavilo 50 hiljada kompleta vojnih uniformi za žene, saopštio je ministar odbrane Ukrajine Rustem Umerov.

    “Ministarstvo odbrane je prvi put kupilo 50 hiljada kompleta ženskih uniformi, 100 hiljada električnih grejnih jastučića, 15 hiljada aktivnih slušalica”, napisao je on na društvenim mrežama.

    Poslanica iz vladajuće stranke predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Marijana Bezuglaja, ranije je istakla i pozvala žene da se na dobrovoljnoj bazi pridruže redovima Oružanih snaga Ukrajine. Potpukovnik Luganske Narodne Republike u penziji Andrej Maročko je krajem oktobra potvrdio da se u redovima ukrajinskih trupa na liniji fronta povećava broj žena.

  • Ukrajina će biti podjeljena na djelove?

    Ukrajina će biti podjeljena na djelove?

    Ukrajina će biti 2024. biti podeljena na delove, a mogla bi da izgubi još teritorija, piše politikolog i šef istraživačkog centra Eurasia Group Jan Bremer.

    Bremer je u članku za časopis Tajm napisao da “Rusija sada ima inicijativu i materijalnu prednost na bojnom polju”. “Ako Ukrajina ne reši problem sa ljudstvom, ne poveća proizvodnju naoružanja i ne napravi realnu vojnu strategiju u bliskoj budućnosti, njeni teritorijalni gubici biće konstantni i mogu se povećati”, rekao je on.

    S tim u vezi, prema mišljenju analitičara, Kijev bi u novoj godini mogao da preuzme više rizika, uključujući napade na rusku teritoriju, preneo je ruski portal Sputnjik.

  • “Postoje dva ključna izazova kako se suprotstaviti ruskoj agresiji”

    “Postoje dva ključna izazova kako se suprotstaviti ruskoj agresiji”

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da veruje da su dva ključna izazova sa kojima se svet susreće danas u borbi protiv ruske agresije.

    Kako je naveo, to su borba protiv ruskih dezinformacije i sprečavanje Moskve da zaobilazi sankcije koje su joj uvedene.

    “Nažalost, danas Rusija kontroliše veliki informacioni prostor. Ne pričam o Ukrajini, već o društvenim mrežama svuda u civilizovanom svetu – Evropi, SAD, u Africi i Latinskoj Americi. Rusija ulaže mnogo novca u razne medije u drugim zemljama, kao i u društvene mreže”, rekao je Zelenski tokom onlajn učešća na švedskoj nacionalnoj konferenciji o društvu i odbrani.

    Kako je dodao, nezavisni mediji u tim zemaljama uzimaju ruske priče koje šire “propagandisti” i predstavljaju ih javnosti, ne kao nečije mišljenje, već kao realnost.

    “Zato, uveren sam da je jedan od najvećih izazova danas da boriti se protiv ruskih dezinormacija širom sveta. Na nama, profesionalcima je, počev od obaveštajaca, do nezavisnih novinara, da prate to i ‘očiste’ dezinformacije”, naveo je Zelenski, prenela je Ukrajinska pravda.

    Drugi izazov, ističe Zelenski, je da se spreči Rusija da zaobilazi sankcije koje su joj uvedene.

    “Rusija je naučila da zaobilazi sankcije. Po projektilima koji su korišćeni protiv nas, videli smo da su proizvedeni u mnogim zemljama sveta. Nažalost, proizvođači, ili posredničke kompanije u Evropi, SAD ili šire, pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije. Na ovo bih obratio pažnju, konkretno, na pažnju vlasti kako sprovode sankcije”, poručio je Zelenski.

  • “Ubijaju nas kao komarce”

    “Ubijaju nas kao komarce”

    Ruska vojska masovno koristi bespilotneletelice za napad i izviđanješto stvara Ukrajini sve više problema na bojnom polju.

    Ovo je izjavio pukovnik ukrajinske vojske Ivan Pavlenko u intervjuu britanskom listu Fajnenšel tajms.

    “Rusi su u poslednje vreme počeli da proizvode toliko dronova da to postaje ogromna pretnja. Masovno korišćenje dronova je nešto novo”, rekao je on.

    Pavlenko je dodao da u ovim uslovima sistemi za elektronsko ratovanje postaju još važniji.

    Jedan od ukrajinskih vojnika rekao je listu da zbog nedostatka opreme za elektronsko ratovanje u Oružanim snagama Ukrajine, ruske trupe uništavaju protivnika “kao komarce”.

    S tim u vezi, Pavlenko je pozvao zapadne saveznike Ukrajine da isporuče opremu koja može da ometa rad ruskog satelitskog sistem za navođenje ruskih raketa i dronova.

  • SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    Iako će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno, to ne mora da znači da će iznos vojnog finansiranja ostati isti kao što je bio 2022. i 2023. godine, saopštio je portparol Stejt departmenta Metju Miler.

    “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. To je politika SAD. Dokle god bude potrebno. Međutim, to ne znači da ćemo nastaviti da ih podržavamo na istom nivou vojnog finansiranja kao što smo to činili 2022. i 2023”, rekao je Miler.

    Miler je objasnio da SAD neće nastaviti finansiranje na nivou prethodne dvije godine jer je cilj administracija predsjednika DŽozefa Bajdena da dovede Ukrajinu do tačke kada može sama da obnovi svoju vojno-industrijsku bazu i na taj način pribavi municiju, prenosi Srna.

  • Ruski prodor znači kraj?

    Ruski prodor znači kraj?

    Kolumnista Jutarnjeg lista Željko Trkanjec izjavio je da je Ukrajina napravila veliku grešku u kontraofanzivi.

    On smatra da je problem u tome što su se njeni borci razvukli na nekoliko tačaka na frontu i nisu dobro i brzo reagovali na ruski protivudar na severu.

    Ukrajinska vojska je nakon ofanzive bila iscrpljena, navodi on.

    “Ukrajinske vojne snage su bile izložene izuzetno snažnim operacijama. Operacije su bile zahtevne. Trebalo se probiti kroz minska polja, bili su neprestano pod udarom ruske artiljerije, nailazili su na čvrste odbrane ruske vojke…”, kazao je Trkanjec.

    Ističe da su Rusi dobro shvatili da su Ukrajinci iscrpljeni i zato su udarili po njihovoj najslabijoj tački – Avdejevki.

    “Ako Rusi naprave strateški proboj – to je tačka koja nas vodi u najcrnji mogući scenario. To je situacija u kojoj ruska vojska prodire”, kazao je on.

  • Ovo su novi ruski ciljevi

    Ovo su novi ruski ciljevi

    Britansko ministarstvo odbrane smatra da je Rusija barem privremeno promenila pristup dalekometnim udarima na Ukrajinu i fokusirala se na odbrambene strukture.Britanski analitičari su primetili da je Rusija pojačala intenzitet svojih dalekometnih napada na Ukrajinu od 29. decembra 2023. Njene snage su rasporedile značajan deo zaliha krstarećih i balističkih raketa koje su prikupile poslednjih meseci.

    Kako smatra britanska odbrambena obaveštajna agencija, nedavni udari su najverovatnije bili usmereni na ukrajinsku odbrambenu industriju.

    Ovo je u suprotnosti sa velikim napadima prošle zime, koji su bili usmereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Činilo se da je Rusija nastavila ovu kampanju napadima na energetske objekte početkom decembra 2023. Međutim, nove ruske operacije ukazuju na barem privremenu promenu u pristupu Rusije dalekometnim udarima.

    Oni koji planiraju ruske operacije gotovo sigurno će prepoznati sve veći značaj relevantnih odbrambenih industrijskih kapaciteta dok se pripremaju za dugotrajni rat, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

    U razgovoru sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ga je obavestio da su Rusi u proteklih pet dana ispalili najmanje 500 projektila i napali dronove prema Ukrajini.

    Posle velikog ruskog raketnog napada 2. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba očekuje da zapadne zemlje reaguju i preduzmu odlučnu akciju.

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel smatra da poslednji teški udar Rusije na Ukrajinu dokazuje da Moskva nije zainteresovana ni za kakve mirovne pregovore.