Oznaka: Rusija

  • Ukrajina suspendovala neke nuklearne sporazume sa Rusijom

    Ukrajina suspendovala neke nuklearne sporazume sa Rusijom

    Ukrajina je suspendovala nekoliko nuklearnih bezbednosnih sporazuma sa Rusijom, saopštio je danas ukrajinski Državni inspektorat za nuklearnu bezbednost.

    “Zbog ruske vojne agresije, Državni inspektorat za nuklearnu bezbednost okončava medjunarodne sporazume o saradnji izmedju dve zemlje u polju nuklearne bezbednosti”, navodi se u poruci na Fejsbuk stranici inspektorata, prenosi TAS S.

    Ukrajina naročito obustavlja sporazum o razmeni informacija i saradnji u polju bezbednosnih odredbi koje se tiču mirovne upotrebe nuklearne sile.

  • Otkrivena NATO baza u Severodonjecku?

    Otkrivena NATO baza u Severodonjecku?

    Pronađeni su dokazi da se aerodrom Severodonjeck pripremao da postane ozbiljna baza NATO u blizini granica sa Rusijom, izjavio je za Sputnjik pomoćnik čečenskog lidera za vojsku Apti Alaudinov.

    “Imamo informacije, baze dokaza da se aerodrom u gradu Severodonjecku, zapravo, pripremao za bazu NATO-a, trebalo je da bude glavni aerodrom na teritoriji koja se graniči sa Ruskom Federacijom, uz naše granice, i trebalo je da se podignu ozbiljni kampovi (NATO) – sa avionima, oružjem i opremom. U suštini, verovatno, za pripremu napada na Rusku Federaciju”, objasnio je Alaudinov.

  • SAD Ukrajini šalje najmoćniji raketni sistem, isti se koristi za zaštitu Bijele kuće

    SAD Ukrajini šalje najmoćniji raketni sistem, isti se koristi za zaštitu Bijele kuće

    Američki predsjednik Joe Biden objaviće danas da SAD šalju raketni sistem srednjeg i dugog dometa NASAMS za Ukrajince kako bi se obranili od kontinuiranog ruskog bombardiovnja.

    Kako piše CNN, NASAMS je isti sistem koji SAD koristi za zaštitu osjetljivog zračnog prostora oko Bijele kuće i američkog Capitola u Washingtonu i može pogoditi mete na udaljenosti većoj od 160 kilometara.

    Dodatna pomoć uključuje više municije za ukrajinsku artiljeriju, kao i napredne radare, kako bi podržali njezine napore protiv ruskog napada na Donbas, rekao je CNN-ov izvor.

    Biden, koji je trenutno na sastanku zemalja G7 u Njemačkoj, nedavno je najavio da će SAD za Ukrajinu osigurati “napredniji raketni sistem i municiju”, dok se rat s Rusijom zaoštrava.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas bi se videopozivom trebao obratiti Bidenu i ostalim čelnicima zemalja G7, čiji je sastanak u Njemačkoj primarno fokusiran na rat u Ukrajini.

  • Ruske snage pokušavaju blokadu Lisičanska sa juga

    Ruske snage pokušavaju blokadu Lisičanska sa juga

    Generalštab Ukrajine saopštio je danas da ruske trupe pokušavaju da blokiraju Lisičansk sa juga, uz podršku artiljerije.

    Navedeno je da je ruska avijacija izvela napad u oblasti Lisičanska, prenosi Ukrinform.

    Dodaje se da je nastavljeno granatiranje civilne i vojne infrastrukture u oblasti pojedinih naselja u Černigovskoj oblasti i da su granatirana i pojedina naselja u Harkovskoj oblasti.

    Generalštab Oružanih snaga Ukrajine navodi da se borbe vode i na drugim pravcima.

  • Plijen “Ahmata” i Milicije DNR

    Plijen “Ahmata” i Milicije DNR

    Skladište sa naoružanjem koje se stiglo sa zapada, municijom, mitraljezom – ulov je boraca čečenskog “Ahmata” i Narodne milicije LNR. “Čistimo teritoriju fabrike. Nalazimo dosta svega. Prošli put izneli smo osam ili deset kutija patrona za zarobljeni mitraljez”, rekao je za Sputnjik pripadnik specijalne jedinice “Ahmat” sa pozivnim znakom “Kot”. Prema njegovim rečima, na teritoriji preduzeća ima dosta skladišta sa oružjem i municijom strane proizvodnje. “Može se videti kako je sve uredno složeno, tj. ova grupa se pripremala za dugu odbranu”, objasnio je on. On je dodao da je infrastruktura hemijskog kombinata veoma složen inženjerski sistem, koji ima podzemne objekte. Ranije je ambasador LNR u Rusiji Rodion Mirošnik saopštio da je u nedelju iz “Azota” evakuisano oko 250 civila, uključujući deca. Čečenski lider Ramzan Kadirov rekao je u subotu da je iz fabrike izvedeno 800 ljudi.

  • Zelenski vapi za moćnom protivraketnom odbranom

    Zelenski vapi za moćnom protivraketnom odbranom

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebna moćna i efikasna protivraketna odbrana.

    Zelenski je u video obraćanju, nakon što je Rusija juče izvela raketne udare na niz lokacija u Ukrajini, rekao da su neki od projektila oboreni, ali da je Kijevu potrebna moćna protivvazdušna odbrana, prenosi Interfaks Ukrajina.

    “Moderna. Potpuno efikasna, koji može da pruži potpunu zaštitu od tih projektila. O tome razgovaramo svaki dan sa partnerima. Već postoje neki sporazumi. Partneri bi trebalo da budu brži ako su zaista partneri, a ne posmatrači”, naglasio je Zelenski.

    Prema njegovoj oceni, kašnjenje u transferu naoružanja Ukrajini je “poziv Rusiji da ponovo i ponovo napadne”.

  • Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće ove nedelje Tadžikistan i Turkmenistan, bivše sovjetske države u centralnoj Aziji, izvestila je ruska državna televizija.

    Biće to prvo putovanje ruskog lidera u inostranstvo otkako je naredio napad ruskih snaga na Ukrajinu.

    Dopisnik iz Kremlja državne televizije Rusija 1 Pavel Zarubin potvrdio je da će Putin posetiti Tadžikistan i Turkmenistan, a da će se zatim sastati sa indonežanskim predsednikom Džokom Vidodom u Moskvi.

    Zarubin je izvestio da će se Putin u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana sastati sa predsednikom Imomalijem Rahmonom, bliskim ruskim saveznikom i političarem koji najduže vlada ovom bivšom sovjetskom državom.

    Prema njegovim rečima, ruski predsednik će u Ašhabadu, glavnom gradu Turkmenistana prisustvovati samitu kaspijskih nacija sa liderima Azerbejdžana, Kazahstana, Irana i Turkmenistana.

    Agencija RIA Novosti prenela je izjavu predsednice gornjeg doma ruskog parlamenta Valentine Matvijenko datu beloruskoj državnoj televiziji da Putin planira da 30. juna i 1. jula boravi u poseti beloruskom gradu Grodno na međunarodnom forumu sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom.

    Poslednje poznato Putinovo putovanje van Rusije bila je poseta Pekingu početkom februara, gde su on i kineski predsednik Si Ðinping potpisali sporazum o prijateljstvu “bez ograničenja”, a pre toga su prisustvovali ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

  • Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama Zapada protiv Rusije, koje su uvedene zbog ukrajinske krize, izjavio je danas portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

    “Ne uvodimo sankcije i nećemo im se pridružiti. Moramo da gledamo naše interese. Ako svi ruše mostove, ko će onda razgovarati sa Rusijom”, rekao je Kalin u intervjuu za televiziju Haberturk, a prenosi TAS S.

    On je naglasio da su ekonomski odnosi Turske sa Rusijom takvi da će sankcije nanijeti više štete turskoj ekonomiji nego ruskoj.

    “Imamo jasan stav. Zapad to nije prihvatio”, rekao je Kalin.

  • Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Prema posljednjim izvještajima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolovana od globalnog finansijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

    Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grejs period za otplatu kamata od 100 miliona dolara koje su prvobitno dospjele 27. maja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.

    Rusija svako neizvršenje obaveza naziva vještačkim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inostranstvu.

    “To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot”, rekao je Hassan Malik, viši analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.

    “To će biti jedan od velikih prekretnica u historiji”, dodao je.

    Prošlog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo finansija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi “mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu”.

    “Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati”, rekao je prošlog mjeseca ruski ministar finansija Anton Siluanov.

    “Ova situacija, vještački stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitet života Rusa”, dodao je.

    Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.

    Rusija nije platila svoje međunarodne dugove još od revolucije prije više od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.

    Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na tržištu obveznica sve dok se ne riješi neizvršenje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih tržišta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.

  • Procurio razgovor Macrona i Putina – Ko je trebao smiriti Zelenskog?

    Procurio razgovor Macrona i Putina – Ko je trebao smiriti Zelenskog?

    Francuska televizija učestvovala je u izradi dokumentarnog filma “Predsjednik, Evropa i rat”, a unutar kojeg će prvi put biti prikazani razgovori između Emmanuela Macrona i Vladimira Putina samo nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu.

    Premijera filma zakazana je za 30. juni, a pored razmišljanja francuskog predsjednika o ratu u Ukrajini, javnost će se prvi put upoznati s detaljima razgovora lidera Francuske i Rusije koji su obavljeni 20. februara, samo četiri dana prije invazije.

    Tokom razgovora s Putinom, u trenucima kada je situacija u Evropi već bila napeta, francuski predsjednik je ruskom lideru ponudio razgovor s predsjednikom SAD-a u Ženevi.

    “Od našeg posljednjeg razgovora tenzije su nastavile rasti, a znate moju posvećenost i odlučnost da nastavim dijalog. Želio bih prvo da mi opišete situaciju i da mi sasvim direktno kažete koje su vaše namjere. Nakon toga, želio bih s vama vidjeti da li vam mogu dati neke prijedloge”, rekao je Macron.

    Nakon toga, Putin je rekao kako svi u Evropi dobro znaju šta se dešava.

    “Vi i kancelar Scholz ste mi rekli da je Zelenski spreman povući potez, da je pripremio nacrt zakona za implementaciju sporazuma iz Minska. Međutim, naš dragi kolega Zelenski ne čini ništa. On vas laže. Ne znam da li ste čuli njegovu jučerašnju izjavu u kojoj je rekao da Ukrajina mora imati pristup atomskom oružju. Također, rekli ste da se sporazumi iz Minska moraju revidirati kako bi bili primjenjivi”, poručio je ruski lider na početku razgovora.


    Ipak, Macron je poručio kako nikada nije uputio takve riječi.

    “Vladimire, kao prvo, nikada nisam rekao da se sporazumi moraju revidirati. To nisam rekao ni u Berlinu, ni Kijevu kao ni u Parizu. Rekao sam da se moraju primjenjivati, da se stvari moraju poštovati”, poručio je francuski predsjednik.

    Naglasio je i kako ima nekoliko primjedbi na djelovanje separatista na istoku Ukrajine.

    “Ne očekuje se da će osnova rasprave biti tekst koji su podnijeli separatisti. Nisu separatisti ti koji će predlagati ukrajinske zakone”, govori Macron tokom razgovora.

    Na ove riječi, Putin je uzvratio kako ne razumije kakav problem Macron ima sa separatistima.

    “Slušaj Emmanuel, ne razumijem tvoj problem sa separatistima. Oni su barem učinili sve što je potrebno, na naše insistiranje, da se otvori konstruktivan dijalog s ukrajinskim vlastima. Naravno, imamo potpuno drugačije tumačenje situacije. Tokom našeg posljednjeg sastanka, podsjetio sam vas, pa čak i pročitao članove 9., 11. i 12. sporazuma iz Minska”, ističe Putin.


    Nakon toga, Macron je pojasnio kako taj sporazum ima ispred sebe.

    “Imam ih ispred sebe! Piše da Vlada Ukrajine predlaže, i to u konsultaciji i dogovoru s predstavnicima okruga Donjeck i Lugansk, u okviru tripartitne kontakt grupe. Ne znam gdje je vaš advokat učio pravo. Samo gledam tekstove i pokušavam ih primijeniti. I ne znam koji će vam pravnik moći reći da u suverenoj zemlji tekstove zakona predlažu separatističke grupe, a ne demokratski izabrane vlasti”, rekao je predsjednik Francuske.

    Prema navodima medija, ton Vladimira Putina u nastavku razgovora se zaoštrio.

    “Ovo nije demokratski izabrana vlast. Došli su na vlast pučem, ljudi su živi spaljeni, desilo se krvoproliće i Zelenski je jedan od odgovornih. Slušajte me pažljivo. Princip dijaloga je da vodi računa o interesima druge strane. Prijedlozi stoje, separatisti, kako ih nazivate, prenijeli su poruku Ukrajinicima, ali nisu dobili odgovor. Gdje je tu dijalog?”, pitao je Putin Macrona.

    Ipak, Macron se držao priče kako separatisti nemaju šta pregovarati u kontekstu ukrajinske krize.

    “Ono što tražimo od njih je da reaguju na tekstove Ukrajinaca i tako se mora raditi jer je to zakon. Ovo što ste rekli baca sumnju na vašu vlastitu volju da poštujete sporazume iz Minska”, mišljenja je Macron.


    Ruski predsjednik, nastavio je voditi razgovor u “nervoznom” tonu.

    “Slušaj me. Čuješ li me? Opet vam kažem, separatisti kako ih vi nazivate su reagovali na prijedloge ukrajinskih vlasti. Oni su odgovorili, ali ukrajinska strana nije”, rekao je Putin.

    Nakon toga, Macron je predložio održavanje sastanka koji bi trebao riješiti nesuglasice.

    “Uredu, ono što vam predlažem je da zahtijevamo sastanak svih strana u okviru kontakt grupe kako bismo nastavili dalje. Sutra možemo tražiti da se ovaj posao obavi. To ću tražiti od Zelenskog. Ako se dogovorimo, zatražit ću sastanak već sutra”, poručio je Macron te je priznao kako čini sve da utječe na Ukrajince.

    Međutim, Putin je naglasio kako to što Macron radi nije efikasno, na što je francuski predsjednik odgovorio:

    “Trebaš mi malo pomoći. Situacija na liniji kontakta je veoma napeta. Zaista sam jučer zvao Zelenskog da se smiri. Opet ću mu reći da se smiri, da smiri Oružane snage Ukrajine kao i da se smiri na društvenim mrežama. Međutim, ono što vidim je da možete pozvati i vaše snage da se smire. Jučer je bilo dosta granatiranja. Ako želimo dati šansu dijalogu, moramo smiriti stvari u regiji. Kako se kreće proces vojnih vježbi?”, pitao je Macron.

    Iako je Putin rekao da se vježbe odvijaju po planu i da bi trebale završiti s noći sa 20. na 21. februar, naglasio je kako će vojska još neko vrijeme ostati na granicama.


    “Sigurno ćemo ostati vojno prisutni na granici dok se situacija u Donbasu ne smiri. Rasprava će se voditi u konsultaciji s ministarstvima odbrane i vanjskih poslova”, rekao je Putin tokom razgovora.

    Na kraju, Emmanuel Macron je pojasnio kako je za njega izbjegavanje tenzija apsolutni preduslov.

    “Ono što je meni bitno jeste da imamo situaciju pod kontrolom. Tu mnogo računam na tebe. Ne dajte se isprovocirati u narednim satima i danima. Htio sam da vam dam dva konkretna prijedloga. Prvo, organizaciju sastanka između vas i Bidena u narednih nekoliko dana u Ženevi. Razgovarao sam s njim i rekao mi je da je spreman na to. Predsjednik Biden je također razmišljao o načinima za vjerodostojnu deeskalaciju situacije. Reci mi datum koji ti odgovara”, zaključio je Macron.

    Na kraju, ruski lider je rekao kako mu je uvijek zabavno razgovarati s Macronom.
    “Hvala ti puno Emmanuele. Uvijek je zadovoljstvo i velika čast razgovarati s evropskim i američkim kolegama. Uvijek mi je jako zabavno razgovarati s vama jer smo u odnosu povjerenja. Dakle, Emmanuele predlažem ti da pokreneš stvari. Prije svega, morate unaprijed pripremiti ovaj sastanak. Tek poslije ćemo moći da pričamo od detaljima”, rekao je Putin i tako potvrdio da se načelno slaže sa organizacijom sastanka između Bidena i njega.

    Takođe, Putin se našalio i rekao kako je razgovor vodio iz teretane.

    “Da budem iskren, htio sam da idem igrati hokej na ledu, a evo razgovaram s tobom iz teretane prije nego što počnem sa vježbama”, zaključio je Putin.

    Iako je razgovor završen u pozitivnom tonu, samo nekoliko dana kasnije situacija u svijetu se drastično promijenila. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, a razgovor između Bidena i Putina u Ženevi nikada nije održan.