Oznaka: Rusija

  • Bajden podigao carine za rusku robu na 35 odsto

    Bajden podigao carine za rusku robu na 35 odsto

    Predsednik Bajden podigao je danas carinske stope za rusku robu na 35 odsto u okviru suspenzije statusa trgovinski najpovlašćenije nacije koji je imala Rusija.

    Povećanje carinskih stopa na 35 odsto odnosi se na uvoz “određenih drugih proizvoda iz Ruske Federacije, čiji uvoz do sada nije zabranjen”, navodi se u saopštenju Bele kuće, a prenosi Rojters.

    Bajdenova administracija je zbog rata u Ukrajini ranije zabranila uvoz ruske nafte i energenata, ribe, morskih plodova, alkoholnih pića i neindustrijskih dijamanata.

    Aneks sa spiskom proizvoda koji podležu višoj carinskoj stopi za sada nije objavljen.

  • Ukrajinski “Šamani” upali u Rusiju – najelitnija jedinica sve priznala

    Ukrajinski “Šamani” upali u Rusiju – najelitnija jedinica sve priznala

    Ukrajinski “Šamani” – misteriozna, najelitnija jedinica ukrajinskih komandosa potvrdili su novinarima da su do sada učestvovali u akcijama na teritoriji Rusije.

    To je prvo zvanično priznanje da su pešadijske jedinice iz Ukrajine delovale preko granica nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    U izveštaju britanskog Tajmsa, dva pripadnika 10. divizije specijalnih snaga opisali su nekoliko svojih borbenih dejstava koja su ih odvela preko Ukrajine, pa čak i na teritoriju zemlje iz koje dolaze napadi.

    Njihovi identiteti su zaštićeni, njihova lica su skrivena, poznati su samo njihovi nadimci – Zgodni i Dvadeset i dva. Njihovu jedinicu, neformalno nazvanu “Šamanski bataljon”, obučavale su zapadne specijalne snage i stekla je ratno iskustvo boreći se zajedno sa zapadnim kolegama u Avganistanu. Šamani su obučavani za sletanje i specijalne operacije, korišćenje padobrana, ronjenje i planinarenje, a Zgodni i Dvadeset dva su rekli da su potpuno iznenađeni početkom ruske invazije. Svaki dan bi nam govorili da invazija počinje sutra, a onda se to ne bi dogodilo“, rekao je Zgodni. “Kada je konačno počelo, nisam im verovao.”

    Jedinica se već prvog dana našla pod vatrom. Oni su hitno raspoređeni na položaje na aerodromu Hostomel, gde su odbili napad ruskih specijalnih snaga, Specijalnih snaga. “Zauzeli smo položaje u hangarima i kasarnama i upali u razmenu vatre koja je trajala četiri sata, sve dok nas nisu smenile jedinice Garde”, opisao je Zgodni Prvi dan rata, kojeg pamti kao “potpuni haos”, dok je Ukrajinska vojska je još uvek pokušavala da koordiniše.vašu odbranu. Ali bitka je na kraju bila odlučujuća – aerodrom je ostao u rukama Ukrajine, a ruskim snagama nije dat preko potreban vazdušni most za snabdevanje svojih trupa u napadu na Kijev.

    Šamani su se zatim preselili u selo Moshchun, gde su zaustavili pokušaj ruske pešadije da pređe reku Irpin, ključnu tačku u odbrani Kijeva. Sačekali su da ruski vojnici uđu u centar sela i onda su ih zaskočili. “Gucali smo sa 5-10 jardi”, rekao je Dvadeset dva. “Uvek smo se trudili da ostanemo blizu – da ih uhvatimo za pojas – jer u tom slučaju ne mogu da koriste svoju artiljeriju. Imaju mnogo više artiljerije od nas, ali njihov moral je veoma nizak.”

    Ukrajinska vojska se do sada u velikoj meri oslanjala na svoje specijalne snage za odbranu države. Šamani su učestvovali bukvalno u svakoj bitci u odbrani Kijeva i vršili gerilske napade na ruske trupe koje su se kasnije povukle sa severozapada zemlje – od Černobila do Belorusije.

    “Imamo dovoljno ljudi, ali nemamo pravo oružje”

    Specijalne snage se koriste za pripremu redovnih vojnika za operacije, podizanje njihovog morala, pokazivanje kako da se pravilno zakopaju na svojim položajima ili kako da ih podrže vatrom dok sami krenu u napad. “U slučaju da nemamo dovoljno resursa, dolaze specijalne snage i organizuju rat na liniji fronta”, rekao je Dvadeset dva. “Donosimo komunikacione uređaje, opremu za izvlačenje ranjenika, ulazimo pre pešadije i izlazimo posle nje, koordiniramo svaki element u okruženju.”

    S obzirom na to koliko su sveprisutni, nije ni čudo što su pretrpeli najteže gubitke među svim ukrajinskim trupama. Kažu da je oko polovine njihovih prijatelja ubijeno poslednjih nedelja kako bitka za Donbas odmiče. “Imamo dovoljno ljudi, ali nemamo pravo oružje za sve”, rekao je Dvadeset dva. „Ovo je rat artiljerije i avijacije, potrebno nam je više i jednog i drugog.

    Dvadeset dvoje je nedavno ranjeno u napadu na ruski rov – geler ga je pogodio u ruku, ali ga je umesto operacije samo pokrio flasterom. “Pokušavamo da se prišunjamo, približimo im. Veoma je teško, imate mnogo opreme, treba vam mnogo municije, veoma je teško i, kada pokušate da puzite, veoma glasno”, rekao je on. “Ali uspeli smo da ih iznenadimo. Prvi koji me je video poludeo je, nije nas očekivao, uplašio se i pucao sam na njega sa nekih sedam metara, ispod pancira”, rekao je i hladno opisao kako se najbolje ubija. protivnika. “Uvek gađaš loptice, tu nema dovoljno zaštite. To je stopostotna smrt: uništiš mu arterije i razbiješ mu karlicu. Ne može da pobegne, ne može da trči, ne može da puzi, ne može Ne možete mu čak ni pružiti prvu pomoć – ne možete koristiti ni zavoj ni stezaljku.

    Pre rata, Zgodni je planirao karijeru u IT-u, a Dvadeset dva je želela da otvori lanac teretana. Obojica su otišli ​​u vojsku pre osam godina, kada su imali samo 18 godina. “Borim se jer želim da vidim nešto drugo, civilni život. Da sledeća generacija ne mora da se bori u ruskom ratu. Uskoro 26. Bar se nadam”, rekao je on. Dvadeset dva.

  • Pogođen tržni centar u kojem je bilo više od hiljadu ljudi

    Pogođen tržni centar u kojem je bilo više od hiljadu ljudi

    Pripadnici ruske vojske izvršili su novi raketni napad na centar Ukrajine, a ovaj put meta je bio tržni centar u kojem se u trenutku napada nalazilo, prema procjenama iz Ukrajine i preko hiljadu građana.

    Prema pisanju britanskih medija raketa je pogodila tržni centar u gradu Kremenčuk koji se nalazi u regiji Poltava u centralnom dijelu Ukrajine.

    “Predsjednik Zelenski je na Telegramu rekao da je u tržnom centru u trenutku udara bilo oko 1.000 građana. Strahuje se da ima mnogo povrijeđenih i poginulih”, navodi BBC.

    Također, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je naglasio kako ovakav napad nema nikakvo opravdanje jer tržni centar nije bio vojna meta.
    “On nije predstavljao nikakvu opasnost za rusku vojsku i nije bio od strateške vrijednosti za Ruse. Ljudi su željeli samo da žive normalnim životom, upravo je to ono što ljuti okupatore. Iz bespomoćnosti, Rusija nastavlja napadati obične ljude. Uzalud je očekivati da će to biti razumno ili humano”, poručio je.

    Povodom napada se oglasio i gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Meletskij koji je rekao da je u trenutku napada u centru bila velika gužva i da su se brojne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca uputile prema ovoj lokaciji.

  • Putinov preokret u ratu?

    Putinov preokret u ratu?

    Činilo se da su ruske snage mjesecima bezuspešno pokušavale da ostvare svoje primarne ciljeve u Ukrajini.

    Bili smo svedoci potpunog povlačenja ruskih snaga sa severa i zapada nakon neuspešnog pokušaja proboja ka Kijevu, nakon čega su se Rusi fokusirali na Donbas na istoku, gde su se borbe odugovlačile i činilo se da nijedna strana nije uspela da postigne značajniji uspeh.

    Ali sada se čini da ruske snage uzimaju maha i rat se okreće u Putinovu korist, kažu analitičari.

    Penzionisani britanski general Ričard Barons, bivši komandant britanske vojske, rekao je za “Skaj njuz”: “Kratkoročno, izgleda da je tako. Rusija je do sada okupirala nešto manje od četvrtine Ukrajine”.

    “Rusi znaju da Ukrajinci nemaju vojne kapacitete da ih isteraju iz zemlje i osećaju da se svet polako zamara da vidi posledice rata”, dodao je on.

    Prošle nedelje ukrajinske snage su se u potpunosti povukle iz Severodonjecka, jednog od dva najveća preostala grada u istočnoj oblasti Luganska, koju je kontrolisao Kijev.

    “Sada je sve pitanje vremena za Rusiju”

    Rusi su konsolidovali svoje snage i na jugu, ali iako su Rusi tamo vojno napredovali, Moskva je svesna da, strateški, gubi rat, tvrdi Barons.

    “Rusija je potpuno izolovana od međunarodne zajednice. Njena ekonomija će ove godine pasti za čak 15 odsto”, dodao je on.

    “Ako Ukrajina uspe da se naoruža i opremi, ona bi u dogledno vreme mogla da preokrene situaciju u ratu i počne da proteruje ruske snage iz zemlje”, rekao je Barons i dodao: “Zato je sada sve stvar vremena za Rusiju”.

    Penzionisani britanski general kaže da je osvajanje Severodonjecka “značajna pobeda”, ali Ruse čeka žestoka bitka u susednom Lisičansku. Lisičansk je poslednji veći grad u Lugansku pod kontrolom ukrajinskih snaga.

    “Rusi nikada ne bi trebalo da misle da će napredovati dalje u Donbasu bez plaćanja veoma visoke cene, kako u ljudstvu, tako i u opremi”, rekao je Barons.

    Oni takođe znaju da će njihova sposobnost da zauzmu ceo Donbas biti ograničena zbog intenziteta ukrajinskog otpora“, zaključio je britanski general.

  • Borelj žali što je ruski patrijarh izostavljen sa liste sankcionisanih

    Borelj žali što je ruski patrijarh izostavljen sa liste sankcionisanih

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je danas žaljenje što je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril skinut sa liste sankcionisanih, pošto je isključen iz šestog paketa sankcija Rusiji.

    Krajem maja postigli smo dogovor o šestom paketu sankcija Rusiji. Ali trebalo nam je mjesec dana da taj paket usvojimo, pređemo. Žao mi je što su neke konačne odredbe izmijenjene u posljednjem trenutku, patrijarh Kiril je izostavljen sa spiska sankcionisanih, uprkos tome što je njegovo ime na listi – nije bilo predmet spora tokom rasprava u Evropskom savjetu – napisao je Borelj na svom blogu.

    Mađarska se usprotivila stavljanju patrijarha na listu nakon što je premijer te zemlje Viktor Orban rekao da bi ograničenja za crkvene lidere trebalo da budu isključena, jer oni učestvuju u postizanju mira, podsjeća TASS.

  • Zelenski: “Nije vreme za pregovore sa Rusijom”

    Zelenski: “Nije vreme za pregovore sa Rusijom”

    G7 izražava “veliku zabrinutost” zbog najave Rusije da bi mogla da prebaci svoje rakete, koje mogu da nose nuklearne bojeve glave, u Belorusiju i zahteva da se Ukrajinci koji su nasilno odvedeni u Rusiju odmah puste. Nemački kancelar Olaf Šolc poručio je putem Tvitera da će G7 nastaviti da vrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je liderima G7 da nije vreme za pregovore sa Rusijom i da Ukrajina prvo treba da konsoliduje svoje pozicije, saopštio je kabinet francuskog predsednika. Zelenski je zatražio punu podršku svojoj zemlji kako bi se ponovo uspostavio teritorijalni integritet.

    Francuski predsednik Emanuel Makron je “veoma jasno rekao da ništa što se tiče Ukrajine neće biti odlučeno bez Ukrajine” i da je na Kijevu da odluči “u kom trenutku će stupiti u pregovore sa Rusijom”, dodala je Jelisejska palata.

  • “Najveća i najdirektnija pretnja”

    “Najveća i najdirektnija pretnja”

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definisana kao “najveća i najdirektnija pretnja našoj bezbednosti”.

    U poslednjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine, Rusija je definisana kao strateški partner NATO-a.

    “To neće biti slučaj u strateškom konceptu o kojem ćemo se dogovoriti u Madridu. Očekujem da saveznici jasno stave do znanja da Rusija predstavlja direktnu pretnju našoj bezbednosti, našim vrednostima, međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.

  • Zelenski o okončanju rata

    Zelenski o okončanju rata

    Pojavljuju se novi detalji o govoru ukrajinskog predsednika na samitu G7.

    Dvojica evropskih diplomata kažu da je Zelenski rekao liderima da želi da okonča rat do kraja ove godine, pre nego što nastupi zima

  • Ruska roba može kroz Kalinjingrad?

    Ruska roba može kroz Kalinjingrad?

    Rukovodstvo Litvanije usaglasilo je danas u konsultacijama sa Evropskom komisijom osnovne principe i smernice za tranzit ruske robe za enklavu Kalinjingrad.

    Kjastutis Budris, savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Litvanije, izjavio je posle sastanka u predsedničkoj palati da su konsultacije održane u svetlu ažuriranja preporuka EK o primeni sankcija, prenosi Interfaks.

    Budris nije govorio o konkretnim principima.

    Litvanija je 18. juna saopštila da zabranjuje tranzit robe pod sankcijama EU preko svoje teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad.

    To je dovelo do zaoštravanja odnosa između Vilnjusa i Moskve, a Rusija je najavila odgovor na ovaj potez Litvanije.

    Interfaks navodi da je zbog te zabrane, prema podacima regionalnih vlasti od 23. juna prevoz robe železničkim i drumskim putem ka Kalinjingradskoj oblasti iz drugih regiona Ruske Federacije i obratno smanjen za oko 30 odsto.

    Kalinjingrad, smešten između članica EU i NATO – Poljske i Litvanije, snabdeva se iz Rusije, železnicom preko Litvanije.

    U toj enklavi se nalazi štab ruske Baltičke flote.

    Kalinjingrad je Crvena armija zauzela od nacističke Nemačke u aprilu 1945. godine, a ustupljen je Sovjetskom savezu posle Drugog svetskog rata.

  • Oslobođeni svi taoci iz “Azota”

    Oslobođeni svi taoci iz “Azota”

    U ovom trenutku ukrajinski neonacisti nikoga ne drže kao taoca u fabrici „Azot“, izjavio je ambasador LNR u Rusiji Rodion Mirošnik.

    “Ukrajinski militanti nikoga ne drže kao taoce. Teritorija industrijske zone ‘Azota’ potpuno je oslobođena od ukrajinskih snaga. Ljudi tamo ostaju iz više razloga. Prvo, određeni broj ljudi jednostavno nema gde da ode i ne žele da napuštaju teritoriju Severodonjecka. Takvih je oko 30 odsto. Odnosno to su ljudi koji su rešili da za sada ostanu u skloništima. Naši vojnici im sada donose hranu, vodu i lekove”, rekao je Mirošnik za televiziju „Rusija 24“.