Oznaka: Rusija

  • Turci zaplijenili ruski brod sa žitom

    Turci zaplijenili ruski brod sa žitom

    Turska je zaplijenila brod koji plovi pod ruskom zastavom nakon pritužbi Kijeva da je umiješan u “ilegalan” transport ukrajinskog žita, rekao je ukrajinski ambasador u Turskoj Vasilij Bodnar.
    Zaplijena je izvršena nakon što su ukrajinske diplomate zatražile od turskih vlasti da zaustave brod “Žibek Žoli” tvrdeći da prevozi “ukraden” poljoprivredni proizvod, prenosi “Raša tudej”.

    Bodnar je na društvenoj mreži “Tviter” naveo da je brod isplovio iz luke Berdjansk i da je stigao u tursku luku Karasu.

    Na brod je navodno natovareno oko 4.500 tona žitarica u Berdjansku.

  • Peskov: Ukrajina mora da prihvati ruske zahtjeve da bi sklopila mir

    Peskov: Ukrajina mora da prihvati ruske zahtjeve da bi sklopila mir


    Da bi Ukrajina sklopila mir, moraće da prihvati ruske zahtjeve, uključujući priznanje crnomorskog poluostrva Krima kao ruske teritorije i ustupanje Donjecke i Luganske pokrajine, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
    Peskov je za državnu televiziju poručio da zapadne zemlje sprečavaju mirovne pregovore sa Ukrajinom i time produžavaju sukob u toj zemlji, prenosi agencija RIA Novosti.

    “U ovom trenutku zapadne zemlje su stavile sve svoje opklade na nastavak rata”, rekao je portparol Kremlja.

    Pozivajući se na izjave zapadnih političara koji su rekli da ne žele da prisiljavaju Ukrajinu da pregovara, Peskov je rekao da Zapad pod vođstvo SAD nije dozvolio Ukrajini da “razmišlja o miru, niti da razgovara o tome”.

    “Bez obzira na to, trenutak za pregovore će doći”, poručio je Peskov.

  • Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačke zalihe ruskog plina trenutno su jako male te zbog toga ova država već počinje sa strategijom koja bi trebala funkcionisati i pomoći građanima ukoliko dođe do nestašice.

    Njemački energetski regulator naveo je prioritetne oblasti koje bi imale zaštićen pristup struji ako ove zime dođe do ozbiljnih nestašica plina, od domaćinstava i bolnica do farmaceutskih kompanija i proizvođača papira.

    “Proizvodi i usluge za zabavu će biti manje važni… Bazeni očigledno nisu kritični, kao ni pravljenje čokoladnih keksa. Ukoliko dođe do nestašice, prvo ćemo smanjiti industrijsku potrošnju”, rekao je Klaus Mueller, šef nadzornog tijela njemačke Federalne mrežne agencije.

    Mueller kaže i da je sloboda štampe od velike važnosti u kriznim situacijama, te da smatra da će potražnja za informacijama biti velika i da će zbog toga ovaj sektor morati funkcionisati.

    Njemačka je prošlog mjeseca pokrenula dva plana za hitne slučajeve nakon što je Rusija smanjila svoju isporuku preko gasovoda “Sjeverni tok 1”.

    Grad Hamburg dodijelit će toplu vodu za privatna domaćinstva i tako ograničiti maksimalnu temperaturu grijanja u slučaju akutne nestašice plina.

    Vlada apeluje na građane i velike kompanije da smanje potrošnju gasa i pomognu državi da tako napuni svoje kapacitete gasa do zime. Međutim, razmatraju se i nove mjere ukoliko se desi da gasa nestane.

    “U slučaju akutne nestašice gasa, topla voda može biti dostupna samo u određeno doba dana u hitnim slučajevima”, rekao je senator za okoliš iz Hamburga Jens Kerstan, a prenosi list Welt am Sonntag.

  • Putin prvi put napustio Rusiju od početka invazije na Ukrajinu

    Putin prvi put napustio Rusiju od početka invazije na Ukrajinu

    Na početku svog rata protiv Ukrajine ruski predsjednik Vladimir Putin djelovao je napeto, ljutito, pa čak i dezorijentisano. Provodio je dane daleko od očiju javnosti, prijetio Zapadu nuklearnim udarima, a obrušio se i na Ruse koji su protiv rata, nazivajući ih “ološem”.

    Međutim, u junu se pojavio “novi” Putin, koji veoma podsjeća na njegov predratni imidž: opušten, strpljiv i samouvjeren.

    On se ležerno uporedio s Petrom Velikim, prvim ruskim carem. Obraćajući se na ekonomskoj konferenciji u Sankt Peterburgu, odbacio je ideju da bi sankcije mogle da izoluju Rusiju i ocijenio da one još više štete Zapadu. A u srijedu je, osmjehujući se, koračao preko osunčanog aerodroma u Turkmenistanu, skinuo jaknu prije nego što je ušao u svoju blindiranu limuzinu ruske proizvodnje i krenuo na samit pet zemalja.

    Povratak u rutinu
    Posjeta Tadžikistanu i Turkmenistanu je prvo Putinovo putovanje u inostranstvo od invazije na Ukrajinu i njegovo prvo višednevno putovanje u inostranstvo od pandemije – očigledno smišljeno kao odgovor na samit NATO u Španiji, gdje su zapadne zemlje najavljivale novu stratešku viziju, sa Moskvom kao primarnim protivnikom.

    Putin je takođe poslao poruku Rusima i svijetu da se Kremlj, uprkos borbama u Ukrajini, vraća u rutinu.

    Putovanje je bilo najnoviji korak u široj transformaciji Putina, koja je postala očigledna posljednjih nedjelja. Prethodno je učestvovao na samitu BRIKS; doduše, on se održao virtuelno.


    Ruski lider polako napušta režim ratne krize, navodi “Njujork tajms”, i vraća se auri mirnog, paternalističkog lidera koji štiti Ruse od opasnosti svijeta. Takvo ponašanje sugeriše da Putin misli da je stabilizovao svoje ratne napore i svoj ekonomski i politički sistem nakon početnih vojnih neuspjeha Rusije i lavine zapadnih sankcija.

    – Prvi šok je prošao i ispostavilo se da stvari nisu sve tako loše – rekao je Abas Galjamov, bivši pisac Putinovih govora, opisujući predsjednikovu perspektivu.

    Noć izvan Rusije
    Promjena kod Putina takođe ilustruje da se on vraća svojim starim instinktima u pokušaju da ignoriše rizike koji i dalje lebde nad njegovim planovima: Ukrajina koja ne pokazuje znake da odustaje od borbe; vanredno jedinstvo i širenje NATO; krhki mir na domaćem frontu gdje se posljedice sankcija i efekti smrti i razaranja rata još dešavaju.

    – On razumije da je njegov legitimitet zasnovan na tome da bude jak i aktivan, da djeluje i pobjeđuje. Paraliza i odsustvo iz javnosti su za njega kao smrt. Dakle, savladao je sebe i sada pokušava da uradi ovo – rekao je Galjamov, sada politički konsultant koji živi u Izraelu.

    Ključna poruka Putina ove nedjelje je da je globalna izolacija Rusije daleko od potpune – i da deklaracije na samitu NATO – riješenost da se podrži Ukrajina i ojača istočni bok alijanse – njega mnogo ne zabrinjavaju.


    Putinovo putovanje u Centralnu Aziju bilo je značajno ne samo zato što je to bio prvi put da je napustio zemlju otkako je započeo invaziju 24. februara, već i zato što je preduzimao vanredne mjere predostrožnosti u vezi s pandemijom. Nakon što je u utorak odletio u Dušanbe, u Tadžikistanu, na sastanak s predsjednikom zemlje Emomalijem Rahmonom, Putin je tamo i prenoćio. Prvi put je poznato da je proveo noć van Rusije od januara 2020. godine.

    Pokloni
    Putin je u srijedu doletio u Turkmenistan na okupljanje lidera pet zemalja koje okružuju Kaspijsko more, među kojima su i Azerbejdžan, Kazahstan i Iran. Samit je imao praktičan značaj jer Rusija pokušava da proširi svoj uticaj u ekonomski vitalnom, energetski bogatom regionu, istovremeno nastojeći da popuni vakuum moći, koji je za sobom ostavilo američko povlačenje iz obližnjeg Avganistana.


    Treba istaći da je ovo okupljanje uslijedilo i nakon konflikta Putina s kazahstanskim kolegom.

    Samit je takođe bio od simbolične važnosti za Putinovu publiku kod kuće, nudeći sliku diplomatske aktivnosti i ruske meke moći baš u trenutku kada su se zapadni lideri okupili u Madridu. Putin je poklonio dvije ručno rađene sablje i šah sa Urala Gurbanguliju Berdimuhamedovu, ekscentričnom bivšem lideru ostrvskog Turkmenistana koji je slavio svoj 65. rođendan; na skupu sa kaspijskim liderima, Putin je pozvao na veću regionalnu saradnju, uključujući kaspijski filmski forum.

    Nakon toga, Putin je održao kratku konferenciju za novinare za nekoliko novinara koji su ga pratili, odbacivši ideju da je njegova invazija na Ukrajinu imala suprotan efekat, jer je navela Švedsku i Finsku da teže pridruživanju NATO. Ukrajina, koja je saveznik Zapada, insistirao je on, bila bi mnogo veća prijetnja od dvije nordijske zemlje.

    Periodi tišine
    On je takođe komentarisao fizički izgled zapadnih lidera, reagujući na ovonedjeljnu šalu britanskog premijera Borisa Džonsona o tome da ga fotografišu golih grudi kao što je to radio Putin.

    – Mislim da bi to bio odvratan prizor, u svakom slučaju – kontrirao je Putin.

    Za Tatjanu Stanovaju, dugogodišnjeg stručnjaka za Kremlj sa sjedištem u Francuskoj, Putinovo ponašanje predstavlja najnoviju iteraciju u njegovoj redovnoj oscilaciji između perioda intenzivne tajnovitosti i intenzivne javne aktivnosti.

    Putin često održava tišinu nedjeljama u periodima visokog pritiska – takav je bio uoči zimske invazije, nakon što je više od mjesec dana javno govorio o Ukrajini. U nedjeljama nakon invazije više puta su prolazili dani da se nije pojavio pred kamerama.

    U drugim slučajevima Putin umije da zaređa sa javnim pojavljivanjima na nepolitičkim događajima, kao što je to uradio u junu kada je proveo više od 90 minuta na sjednici gradske skupštine s mladim preduzetnicima, i nedjelju dana kasnije, kada je skoro četiri sata bio na sceni Međunarodnog ekonomskog foruma u ​​Sankt Peterburgu.

    – Poslije nekih veoma glasnih i šokantnih koraka, potrebna mu je povratna informacija. Počinje da se aktivno pojavljuje u javnosti, počinje da se otvara, počinje da bude otvoreniji. Kao da izlazi na svjetlo da vidi šta je zapravo uradio – kaže Stanovaja.

    Imperija laži
    Putinova izolacija je pojačana pandemijom, a praćena je, bilo autentično ili namjerno, izlivima izuzetnog bijesa i nezadovoljstva usmjerenim na Zapad. U svom govoru u kojem je objavio početak invazije, on je Zapad predvođen Amerikancima nazvao „imperijom laži“ i zaprijetio svim zemljama koje pokušaju da se umiješaju u „posljedice sa kojima se nikada niste suočili u svojoj istoriji“. Putin se u martu obrušio na prozapadne Ruse kao na „ološ i izdajnike“ koje bi društvo ispljunulo „kao muvu“, prenosi Blic.

    Zloslutni jezik, u kombinaciji sa zapadnim isporukama oružja Ukrajini i ruskim neuspjesima na bojnom polju, podstakao je mnoge analitičare, uključujući Stanovaju, da zaključe kako je Putin razmišljao o ograničenoj upotrebi nuklearnog oružja kako bi natjerao Zapad da se pokori.

    Od nedavno Putin manje prijeti i vraća se svom opuštenijem imidžu. Opušten u svojoj gradskoj kući, ruski lider je uporedio svoju borbu sa osvajačkim ratovima Petra Velikog u 18. vijeku, jasno stavljajući do znanja da sebe vidi kao istorijsku ličnost u višegodišnjoj potrazi za vraćanjem izgubljenih zemalja, i slave, u Rusiju.

    Ipak, predviđanja da će Putin zvanično objaviti rat i uvesti vojni rok nisu se ostvarila. A zapadni koraci koje su drugi ruski zvaničnici opisali kao neprijateljske, poput davanja Ukrajini statusa kandidata za Evropsku uniju i pozivanja Švedske i Finske u NATO, nisu izazvali nikakvu oštru odmazdu od njega.


    Govor bez Ukrajine
    Umjesto toga, izgleda da je njegova strategija sada da sačeka da se stvari završe, očekujući da će odlučnost Zapada posustati pod ekonomskim pritiskom i da će se vlada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog raspasti dok Rusija napada njegove snage i gradove. Stanovaja smatra kako Putin očekuje da američki predsjednik Džo Bajden postavi granice američkoj pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao širi sukob.

    – On se kladi da će s vremenom vlasti u Kijevu morati da prihvate sve – rekla je Stanovaja o Putinu.

    Kako je navela, Rusija je pomno pratila izjave Bajdenove administracije i donijela odluku.

    – U redu, pravila igre su uspostavljena. Ona su nam prihvatljiva. Tako da možemo da se smirimo i jednostavno sačekamo – rekla je ona.

    Taj pristup, naravno, nosi velike rizike. Očekivanje Putina da će mnogi Ukrajinci pozdraviti Ruse kao oslobodioce razotkrilo je njegovo izopačeno razumijevanje zemlje. A unutar Rusije, posljedice sankcija se i dalje dešavaju.


    Ipak, Putin nije pomenuo Ukrajinu ili svoj obračun sa Zapadom u svom osmominutnom govoru u Turkmenistanu u srijedu, što je još jedan znak kako on planira povratak na uobičajeni posao. Umjesto toga, govorio je o ruskim naporima da poboljša transport i turizam u regionu i da se pozabavi zagađenjem i ribarstvom.

    Prvi kaspijski brod za krstarenje, rekao je on, isploviće sljedeće godine iz ruske oblasti Astrahan u delti rijeke Volge. Ime broda je: Petar Veliki.

  • Progovorio “Vagnerovac”

    Progovorio “Vagnerovac”

    Bivši plaćenik ruske privatne vojske Vagner napisao je knjigu u kojoj svedoči o tesnim vezama te jedinice i Kremlja.

    On je jedan od retkih koji su o tome progovorili. Moskva je uvek negirala da ima išta sa Vagnerom.

    Ni Kremlj više ne poriče postojanje borbene jedinice ruskih plaćenika pod nazivom Vagner. Ali jedva da je iko od pripadnika te grupe bilo šta govorio o onome što je ona činila u čitavom nizu sukoba, od Sirije pa do Ukrajine.

    Zato je knjiga “Vagner: Putinova tajna armija“ vojnog veterana i bivšeg plaćenika Marata Gabidulina prvo svedočanstvo takve vrste. Gabidulina su navodno zlodela jedinice Vagner konačno naterala na razmišljanje.

    U knjizi opisuje kako je izgledala vojna pomoć Rusije Bašaru al Asadu ili separatistima na istoku Ukrajine.

    “Spašavanje režima Al Asada je omogućilo da se Rusija predstavi kao zaštitnica kriminalaca svih vrsta“, piše Gabidulin.

    Isto tako svedoči da su svoju ulogu ruski plaćenici imali i u sukobima u Sudanu, Maliju ili Libiji.

    Ovog februaru se o plaćeničkoj vojsci Vagner oglasio i ruski predsednik Vladimir Putin, ponavljajući zvanični stav da “ruska država nema nikakve veze“ sa njima. Tvrdio je da takve privatne vojske “imaju komercijalne interese“ i da “same pregovaraju, a lokalni vlastodršci ih pozivaju na državnom nivou i zahvaljuju im na učinku“, rekao je Putin na pitanje o akciji ruskih plaćenika u Maliju.

    “Kuvar“ i pukovnik na čelu
    Drukčije se može videti u dokumentarnom filmu “Vagner, Putinova vojska iz senke“, koji su snimile francuske autorke Ksenija Bolhakova i Aleksandra Žise. Razgovarale su i sa Maratom Gabidulinom, a i drugi sagovornici tvrde da ruski predsednik ne govori istinu.

    Kažu, Vagner je itekako povezan s državnim vrhom Rusije i na mnogim misijama je upravo po nalogu Kremlja.

    “Slanjem takvih plaćenika država štedi u kasnijem plaćanju penzija i plata koje bi inače morala da plaća regularnim vojnicima. A tako joj je moguće i da poginuli iz te jedinice jednostavno nestanu“, pišu francuske novinarke u predgovoru knjige.

    Glave te organizacije koja na svojim promotivnim spotovima pokazuju i portret nemačkog kompozitora Riharda Vagnera su ruski “preduzetnik“ Jevgenij Prigožin i ruski pukovnik Dmitrij Utkin.

    Upravo je on obožavatelj Vagnera, ali ne samo zbog muzike: “Utkin se divi Adolfu Hitleru i nacističkom rajhu“, pišu Bolhakova i Žise, a poznato je Hitlerovo divljenje Vagneru.

    Vojnu karijeru je Utkin ostvario u ruskoj vojnoj tajnoj službi GRU, a 2014. je osnovao jedinicu veterana ruskih specijalaca pod svojim ratnim imenom – Vagner.

    Ne manje važna figura je Prigožin (62), za kojim je raspisana poternica Sjedinjenih Država. Kaže se da je on glavna spona Vagnera i Kremlja. I on potiče iz Sankt Peterburga, baš kao i Putin: “Bivši razbojnik koji je postao jedan od najmoćnijih ljudi Rusije je čisti proizvod podzemlja sačinjenog od paravojski radnika obezbeđenja, špijuna, pripadnika tajnih službi, mafijaša i bivših robijaša“, navodi se o njemu.

    Prigožin je Putina, u doba dok je ovaj radio u gradskoj upravi Sankt Peterburga, često gostio u svom restoranu, zato i nosi nadimak „Putinov kuvar“.

    “To smo sve mi, a ne vojska“
    Procenjuje se da danas Vagner raspolaže s oko pet hiljada ljudi, a njihove plate su za ruske okolnosti solidne. Gabidulin kaže da je mesečno lako zarađivao i po 3.000 evra do 2019. kad je napustio organizaciju.

    Veliki deo njegove knjige su svedočanstva s bojišta, ali su tu i žalopojke o navodno lošem naoružanju kojim su opremljeni, o greškama u zapovedništvu, i ponekad izuzetno nasilnom ponašanju najsurovijih saboraca.

    Jedan od razloga njegovog odlaska i sadašnjeg svedočanstva za Gabidulina je Putinov rat protiv Ukrajine, što smatra greškom. Kaže da nikad nije hteo da se bori protiv “braće“ u Ukrajini.

    Ali u knjizi nema pokajanja, više opravdanja. Gabidulin takođe traži zvanično priznanje tih boraca privatnih vojnih kompanija.

    Tvrdi da se ruska vojska često kiti uspesima koje su zapravo postigli plaćenici, kao što je to bilo u Siriji u borbama protiv Islamske države. Zato misli da su oni zaslužili “mesto u knjigama istorije“.

    “Ovoj novoj strukturi u Rusiji će trebati još mnogo vremena da se dokaže da nisu stecište odbačenih i rulje, nego organizacija koja se sastoji od pravih profesionalaca: radnika rata“, smatra Gabidulin.

  • Napad na ruski grad

    Napad na ruski grad

    Najmanje tri osobe danas su poginule, a desetine stambenih zgrada su oštećene u ruskom gradu Belgorodu, saopštio je lokalni guverner, nakon ranijih izveštaja o nekoliko eksplozija u tom gradu koji se nalazi blizu granice sa Ukrajinom.

    Najmanje 11 stambenih zgrada je oštećeno i 39 privatnih stambenih objekata, uključujući pet koji su potpuno uništeni, rekao je Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti. Izveštač Rojtersa nije bio u mogućnosti da nezavisno proveri ove izveštaje, a iz Ukrajine nije bilo reakcije na te informacije, dok TAS S prenosi da su u eksplozijama ranjene četiri ocobe.

  • Rusi spremaju osvetu Zapadu

    Rusi spremaju osvetu Zapadu

    Zvanična Moskva bi takvim potezom izazvala ekonomsku katastrofu, a sama bi uspela da izdrži posledice, tvrdi američka banka.

    Ako američke i evropske sankcije izazovu ruski osvetnički rez u isporuci nafte, globalne cene tog energenta mogle bi da dostignu “stratosferski” nivo od 380 dolara po barelu, upozoravaju analitičari američke investicione banke džej-Pi Morgan Čejs, prenosi Jutarnji list.

    Rusija bi, s obzirom na svoju snažnu fiskalnu poziciju, mogla sebi da priušti, ocenjuju, da smanji dnevnu proizvodnju za 5 miliona barela bez da njena privreda pretrpi preveliku štetu, napisali su analitičari, a prenosi Bloomberg. Ali za veliki deo ostatka sveta taj potez bi mogao biti strašan.

    Nestanak 3 miliona barela nafte dnevno sa svetskog tržišta mogao bi cenu na londonskoj berzi dovesti na 290 dolara po barelu, dok bi najcrnji scenario smanjenja od 5 miliona barela vodio ceni od 380 dolara.

    Zemlje članice G7 rade, naime, na razradi komplikovanog mehanizma koji bi ograničio cenu koju ruska nafta može postići, a razlog tome je da se pojača pritisak na rusku vojsku u Ukrajini.

    “Verovatno je da bi se, u slučaju ograničenja cene, Rusi odlučili na osvetu smanjivanjem proizvodnje kako bi Zapadu naneli bolan udarac. Trenutna napetost na globalnom tržištu nafte je na ruskoj strani”, kažu analitičari JP Morgan Chasea u depeši poslatoj svojim klijentima.

  • “Lisičansk je naš”

    “Lisičansk je naš”

    Ramzan Kadirov, lider Čečenske republike oglasio se nakon što je najavio opkoljavanje Lisičanska.

    Lisičansk je poslednji veliki grad koji se nalazio pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga.Kadirov je na svom Telegram kanalu podelio video sa naslovom “Lisičansk je naš”, a uz to podelio je i poznate detalje.

    Jedinice pod komandom pomoćnika šefa Čečenske Republike Apte Alaudinova i drugog korpusa narodne milicije LNR prošle su kroz ceo grad došle do samog njegovog centra.
    Druge divizije savezničkih trupa takođe su uspešno ušle u grad sa boka, oslobađale četvrt za četvrtom i uništavajući banderovske osvajače.
    Civili su ostali u gradu, ukrajinski vojnici im nisu dali priliku da napuste grad.
    Stanovnici oslobođenog Lisičanska odahnuli su. Oni izražavaju zahvalnost oslobodiocima – biće i video o tome.
    Da bi se uspostavio život u gradu, potrebno je osigurati da nema pretnje po civilno stanovništvo. Omiljena taktika nacista je postavljanje mina koje mogu raznijeti civile. Stoga je čišćenje grada sada prioritet.

    Posebno je zanimljivo to što je Kadirov samo sat vremena ranije najavio napad i opkoljavanje ovog grada, a veoma brzo je saopštio i da je ruska vojska ušla u centar.

    Ukrajinci priznali poraz
    Separatisti koji imaju podršku ruske vojske danas su “potpuno” opkolili Lisičansk, na istoku Ukrajine, javila je agencija TASS.

    Danas su narodna milicija Luganska (vojska separatista) i ruske oružane snage zauzele poslednja strateške uporišta, rekao je predstavnik Luganske separatističke vojske Andrej Maročko.

    On je rekao da se sa zauzetih položaja vidi da je Lisičansk potpuno opkoljen. Lisičansk je poslednji veći grad u regionu Luganske oblasti pod kontrolom ukrajinske vojske.

  • Ukrajinci o Krimskom mostu

    Ukrajinci o Krimskom mostu

    Ukrajina i dalje planira da napadne najduži most u Evropi koji povezuje Krim sa ruskim Krasnodarskim krajem, rekao je Aleksej Arestovič, glavni pomoćnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog.

    U petak su se pojavili alarmantni izveštaji o velikim perjanicama dima koji je dolazio iz oblasti u blizini Krimskog mosta, takođe poznatog kao Kerčki most. Međutim, krimske vlasti su kasnije navele da nema razloga za paniku, objašnjavajući da ruska policija održava vežbe u blizini jednog od delova 19 kilometara dugačke strukture.

    Na pitanje o tim vežbama tokom intervjua sa aktivistom Markom Fejginom na Jutjubu, Arestovič je rekao da su vlasti “bile u pravu što su se pripremale”.

  • Eksplozije ne prestaju

    Eksplozije ne prestaju

    Snažne eksplozije potresle su ukrajinski grad Nikolajev u subotu rano ujutro, rekao je gradonačelnik Oleksandar Senkevič.Sirene za vazdušni napad oglasile su se pre eksplozija širom Nikolajevske oblasti, koja se graniči sa ključnom ukrajinskom izvoznom lukom Odesom. “U gradu se čuju jake eksplozije! Ostanite u skloništima!”, napisao je gradonačelnik Mikolajiva Senkevič na Telegramu.

    Još nije poznato šta je izazvalo eksplozije, a Rojters nije mogao nezavisno da proveri istinitost izveštaja.

    Eksplozije su sravnile sa zemljom deo stambene zgrade u petak dok su stanovnici spavali, što je poslednja u nizu ruskih raketnih napada, za koje Ukrajina tvrdi, da su usmereni na civile. U svom kasnonoćnom video obraćanju u petak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski osudio je napade kao “svesni, namerno usmereni ruski teror, a ne grešku ili slučajan raketni napad”.

    Kijev tvrdi da je Moskva pojačala svoje raketne napade dugog dometa, pogađajući civilne ciljeve daleko od linija fronta. Rusija kaže da je gađala vojna mesta. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov citirao je predsednika Vladimira Putina koji je rekao „da ruske oružane snage ne napadaju civilne ciljeve“.

    Ruski projektil pogodio je prepun tržni centar u centralnoj Ukrajini ranije ove nedelje, pri čemu je poginulo najmanje 19 ljudi. Hiljade civila je ubijeno otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara u, kako Moskva naziva “specijalnom operacijom” za iskorenjivanje nacionalista. Ukrajina i njeni zapadni saveznici kažu da je to ničim izazvan agresorski rat.

    Stanovnici Serhijevke u blizini Odese nastavili su u subotu da pomažu spasilačkim službama u potrazi za preživelima u ruševinama devetospratnice, čiji je deo uništen u ranim jutarnjim napadima u petak. Udarni talas oštetio je zidove i prozore susedne stambene zgrade od 14 spratova. Pogođeni su i obližnji turistički kampovi.

    Serhij Bračuk, portparol regionalne administracije Odese, rekao je da je potvrđeno da je 21 osoba, uključujući 12-godišnjeg dečaka, ubijena u Serhijevki. Među poginulima je i radnik Centra za rehabilitaciju dece, koji je u tom odmaralištu otvorila susedna Moldavija.

    Napad na Serhijevku usledio je ubrzo nakon što je Rusija povukla svoje trupe sa Zmijskog ostrva, strateški važnog ostrva oko 140 km jugoistočno od Odese koje je zauzela prvog dana rata.