Oznaka: Rusija

  • Rusija smatra da treba primiti Indiju i Brazil u Savjet bezbjednosti

    Rusija smatra da treba primiti Indiju i Brazil u Savjet bezbjednosti

    Rusija smatra da Savjet bezbjednosti UN treba proširiti i uvesti neke azijske, afričke i i južnoameričke zemlje, jer bi tako ovaj organ UN odražavao težnje naroda cijelog svijeta i postao demokratskiji.

    Ruski ambasador u Kini Andrej Denisov ističe da se Savjet bezbjednosti UN trenutno, praktično, pretvorio u scenu na kojoj zapadne kolege “provode propagandu”, iznoseći svoje stavove kao konačnu istinu.

    On je na plenarnoj sjednici Globalnog mirovnog foruma UN u Pekingu ocijenio da takvi destruktivni koraci dodatno udaljavaju članove Savjeta bezbjednosti UN, čineći njegov rad manje efikasnim.

    – U tom kontekstu posebno je važna potreba za reformom UN. Rusija se zalaže za proširenje Savjeta bezbjednosti UN na osnovu širokog konsenzusa. Za to je potrebno povećati udio afričkih, azijskih i latinoameričkih država – navodi Denisov.

    Istovremeno, Rusija nije spremna da podrži uključivanje Njemačke i Јapana u Savjet bezbednosti UN, jer to ni na koji način neće promijeniti unutrašnju ravnotežu.

    – Otvoreni smo za mogućnost pridruživanja Indije i Brazila Savjetu bezbjednosti UN. Dosljedno se zalažemo da Savjet bezbjednosti UN bude što reprezentativniji u trenutnim okolnostima – zaključuje ruski diplomata, a prenosi “Sputnjik”.

  • Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britanci tvrde: Ovo je vjerovatno naredni ruski cilj

    Britansko ministarstvo odbrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih vojnih obavještajaca.

    U izvještaju se navodi da će sad, kad su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska, posljednjeg većeg grada u regiji Lugansk koji je bio pod kontrolom Kijeva, “gotovo sigurno” prebaciti na pokušaj osvajanja regije Donjeck, prenosi “Index.hr”.

    Velik dio Donjecka je i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga.

    “Borba za Donbas bila je teška i iscrpljujuća te je vrlo vjerovatno da će tako ostati i u narednim sedmicama”, navodi se u izvještaju.

    Britanski obavještajci ističu da ruska invazija i dalje ima “razarajući učinak” na ukrajinski poljoprivredni sektor te da je uzrokovala značajne poremećaje u lancima snabdijevanja sjemenom i gnojivom.

  • “Da, ovo je pobjeda Rusije”

    “Da, ovo je pobjeda Rusije”

    Odbrambeno-bezbednosni analitičar Majkl Klark prokomentarisao je pad Lisičanska u ruske ruke i posledice koje će to imati na razvoj situacije u Ukrajini.

    Komentarišući u intervjuu za Skaj njuz pad Lisičanska, on je rekao da su Ukrajinci imali jake odbrambene pozicije, ali da su Rusi uspeli da ih opkole manevrima koje ranije nisu mogli da izvedu.

    “Da, to je poraz, ali Ukrajinci nisu pretrpeli ogromne gubitke jer su dobro organizovali povlačenje“, rekao je Klark.

    Analitičar je dodao da je pad Lisičanska “značajna pobeda” Rusije i da se ruske snage sada suočavaju sa okupacijom gradova Slovjanska i Kramatorsk u Donjeckoj oblasti.

    “Najznačajnija pobjeda od 25. marta”

    “Ukrajinci su izgubili Lugansk, manji od dva regiona koji zajedno čine Donbas. Veći region je Donjeck, a Rusi su do sada zauzeli oko polovinu tog regiona. Neće osvojiti ceo dok ne zauzmu Slavjansk. i Kramatorsk, a to neće biti lako”, rekao je Klark.

    “Da, ovo je pobeda Rusije i najznačajnija pobeda od 25. marta, kada su rekli da je Donbas glavna meta. Međutim, rekli su da žele ceo Donbas, a to neće dobiti bez. Slovjansk i Kramatorsk.

    Podsetimo, Rusi su 25. marta odustali od pokušaja da zauzmu prestonicu Kijev i drugi po veličini grad Harkov i saopštili da im je prioritet “oslobođenje” Donbasa.

  • Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Ruska energetska kompanija Rosnjeft saopštila je da je otkrila ogromno nalazište nafte u Pečorskom moru koje sadrži oko 82 miliona tona nafte.

    Polje je otkriveno zahvaljujući kampanji bušenja u Medinsko-Varandejskoj oblasti, prenosi RT.”Tokom testiranja dobijen je slobodan protok nafte sa maksimalnim protokom od 220 kubnih metara dnevno”, navodi se u saopštenju kompanije u sredu, uz napomenu da je “nafta lagana, sa niskim sadržajem sumpora, niskog viskoziteta”.

    Rosnjeft je napomenuo da su istražni radovi u vodama Pečorskog mora dokazali “značajan naftni potencijal Timan-Pečorske provincije i postali osnova za nastavak proučavanja i razvoja regiona”.

    Kompanija navodno kontroliše ukupno 28 ofšor licenci na Arktiku, od kojih osam u Pečorskom moru.

  • Ukrajina potvrdila: “Povlačenje iz Lisičanska”

    Ukrajina potvrdila: “Povlačenje iz Lisičanska”

    Ukrajinci su bili primorani da se povuku iz istočnog grada Lisičanska, poslednjeg uporišta Kijeva u Luganskoj oblasti, saopštila je ukrajinska vojna komanda.”Nastavak odbrane grada doveo bi do fatalnih posledica. Kako bi se sačuvali životi branilaca Ukrajine, doneta je odluka o povlačenju”, navedeno je u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, prenosi Rojters.Rusi su ranije danas objavili da su preuzeli kontrolu nad Lisičanskom, ali je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao na konferenciji za novinare sa australijskim premijerom Entonijem Albanizom da se i dalje vodi bitka za Lisičansk.Prethodno je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu obavestio predsednika Rusije Vladimira Putina o, kako je navedeno, oslobađanju samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) i uspostavljanju pune kontrole nad Lisičanskom.

  • Zelenski: I dalje se vodi bitka za Lisičansk

    Zelenski: I dalje se vodi bitka za Lisičansk

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski negirao je danas da su ruske snage u potpunosti zauzele Lisičansk, poslednje uporište ukrajinskih snaga u Luganskoj oblasti.

    Zelenski je na konferenciji za novinare sa australijskim premijerom Entonijem Albanizom rekao da se i dalje vodi bitka za Lisičansk, grad u Luganskoj oblasti nad kojim Rusija tvrdi da je preuzela kontrolu, prenosi AP.

    I portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Jurij Sak ranije danas je za Bi-Bi-Si rekao da Lisičansk nije pod potpunom kontrolom ruskih snaga.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu obavestio je prethodno danas predsednika Rusije Vladimira Putina o, kako je navedeno, oslobađanju samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR), prenose ruske agencije.

    Ministar je obavestio predsednika o uspostavljanju pune kontrole nad gradom Lisičanskom.

  • Zaharova: “Pariz narušio poverljivost razgovora”

    Zaharova: “Pariz narušio poverljivost razgovora”

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova danas je, komentarišući razgovor predsednika Francuske i Rusije Emanuela Makrona i Vladimira Putina koji je snimio francuski režiser Gi Lagaš, a čiji su transkript objavili francuski mediji, rekla da to pokazuje kako u Francuskoj tumače reč “diplomatija”.

    Zaharova je u intervjuu za televiziju Rusija-1 ocenila da je Pariz narušio poverljivost razgovora između dvojice lidera.

    “Kada se vode razgovori na najvišem nivou, prirodno, to je poverljivo, to su prirodno razgovori iza zatvorenih vrata. Ispostavilo se da su pre nekoliko meseci, kada je Makron pozvao ruskog predsednika, ceo razgovor zabeležili novinari, koji su ga snimali. Ovo je primer da oni ovako tumače reč diplomatija”, rekla je Zaharova, prenosi TAS S.

    Zaharova je ocenila da je reč o potezu bez presedana, dodaju RIA Novosti.

    Francuski režiser Gi Lagaš snimio je dokumentarni film “Predsednik, Evropa rat” koji se bavi diplomatskim pokušajima Makrona da reši ukrajinsku krizu, uključujući njegovim razgovorima sa ruskim predsednikom i drugim liderima.

    Film je prikazan na televiziji Frans 2 u četvrtak, a francuski mediji preneli su u celosti transkript razgovora Makrona i Putina, koji su dvojica lidera vodila 20. februara, četiri dana pre početka rata u Ukrajini.

    Lagaš je, kako je ranije objavio Dojče vele, prvobitno planirao da snimi film o funkcionisanju Evropske unije kada je Francuska preuzela predsedavanje Savetom EU u januaru ove godine, ali je promenio planove kada je eskalirao rizik od sukoba u Evropi.

    U filmu se u jednom trenutku tokom telefonskog razgovora 20. februara čuje kako je Makron podigao glas kada ga je Putin optužio da pokušava da revidira sporazum iz Minska, a Putin je rekao da treba uzeti u obzir predloge proruskih snaga u istočnoj Ukrajini.

    “Ne znam gde je vaš avokat naučio pravo da kaže da u suverenoj zemlji, pravne dokumente predlažu separatističke grupe, a ne demokratski izabrane vlasti”, rekao je Makron Putinu tokom razgovora.

    Na to je Putin odgovorio da ukrajinska vlada nije demokratski izabrana.

    “Ona je došla na vlast tokom krvavog puča. Ljudi su živi spaljeni, to je bilo krvoproliće. Zelenski je jedan od odgovornih”, rekao je Putin misleći na spaljivanje zgrade u Odesi 214. godine, tokom kojih je poginulo oko 50 ljudi.

    Makron je rekao da će pozvati Zelenskog da “smiri sve”, i to ne samo među ukrajinskim oružanim snagama, već i na društvenim medijima, ali je pozvao i Putina da apeluje na uzdržanost među svojim vojnicima na granici.

    Na kraju, Makron je predložio Putinu da se sastane u Ženevi sa Bajdenom, na šta se Putin u načelu saglasio, ali je rekao da će razgovarati sa svojim pomoćnicima i insistirao da sastanak treba da bude temeljno pripremljen.

  • Gradonacelnik: Snažno granatiranje Slavjanska, mnogo žrtava

    Gradonacelnik: Snažno granatiranje Slavjanska, mnogo žrtava

    Grad Slavjansk, na istoku Ukrajine, snažno je granatiran iz višecevnih raketnih bacača, mnogo ljudi je poginulo i ranjeno, izjavio je danas gradonačelnik Vadim Ljah.

    “Ima 15 požara. Mnogo je poginulih i ranjenih“, naveo je Ljah na Telegramu, prenosi Rojters. On je dodao da je to najsnažnije granatiranje Slavjanska u poslednje vreme, navodi Rojters.

  • Zaharova: Kijev provocira

    Zaharova: Kijev provocira

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova smatra da udari ukrajinskih snaga po stambenim kvartovima imaju za cilj da pokušaju da isprovociraju Moskvu da uzvrati takvim udarima. Zaharova je za TV Rusija 24 rekla da akcije Kijeva nisu samo koordinirane sa Zapadom, već da ih Zapad, najverovatnije, podstiče, prenosi RIA Novosti.

    “To se radi kako bi nas primorali da uzvratimo takvim udarima, a zatim još više širili antirusku histeriju”, kazala je Zaharova. Rusija je prethodno saopštila da je ukrajinska strana noćas granatirala ruski Belgorod, u blizini granice sa Ukrajinom, i da su u granatiranju poginule četiri osobe.

  • Ukrajinski dronovi postaju sve neefikasniji, Rusija pronašla način da ih zaustavi

    Ukrajinski dronovi postaju sve neefikasniji, Rusija pronašla način da ih zaustavi

    Ukrajinske bespilotne letjelice postaju sve neefikasnije kako Rusija pojačava svoje elektronsko ratovanje i protuzračnu odbranu, piše Business Insider.

    U prvim danima rata u Ukrajini, dronovi su se pojavili kao neočekivani uzrok pobjeda Ukrajinaca protiv ruskih snaga.

    Priče o uspjehu dominirale su ciklusom vijesti, prikazane na više video klipova široko distribuiranih na društvenim mrežama i prikazivale ukrajinske dronove kako desetkuju haotično rusko napredovanje.

    Ukrajinske ad-hoc zračne snage dronova, od malih potrošačkih dronova koji se obično koriste za osmatranje do čuvenih dronova Bayraktar TB2 turskog dizajna, zaslužne su za uništavanje Putinovih tenkova i oklopa.

    Ali Rusija je naučila iz poraza u prvim mjesecima invazije. Stručnjaci su za Insider rekli da oružje čudesnih dronova postaje sve neefikasnije jer je Rusija poboljšala svoje odbrambene sisteme i obara i ometa mnoge ukrajinske bespilotne letjelice.

    “Ono što se sada dešava je da su rusko elektronsko ratovanje i protuzračna odbrana postali bolje organizovani i bolje opremljeni u poređenju sa ranijim mjesecima rata”, rekao je Samjuel Bendet, analitičar i stručnjak za bespilotne i robotske vojne sisteme, u Centru za pomorsku analizu.

    Ruske snage koriste radare za rano upozoravanje da identifikuju dronove i sisteme za elektronsko ratovanje kako bi ometali i poremetili njihovu komunikaciju, rekao je Bendett.

    Oni takođe koriste različita oružja poput mitraljeza i sistema protivzračne odbrane, kao što je raketni sistem Tor, da obaraju dronove.

    Nedavni snimci ruskog Ministarstva odbrane tvrdili su da prikazuju sistem elektronskog ratovanja Krasukha-S4 u akciji, kako ruši ukrajinski dron.

    Prema Marku Cancianu, analitičaru Centra za strateške i međunarodne studije, Ukrajina je ranije bila u stanju da koristi dronove tako efikasno jer Rusija nije organizovala svoje odbrambene sisteme.

    “Dronovi su mogli da odigraju takvu ulogu jer su Rusi bili spori u postavljanju sistema protuzračne odbrane. Sporo su uspostavili kombinovanu operaciju (oklop, pešadija, artiljerija, izviđanje, inženjeri, protuzračna odbrana) koju je zahtijevala njihova doktrina”, rekao je on.

    Rusija je bolje organizovala i pozicionirala svoju kopnenu protuzračnu odbranu u regionu Donbasa, gdje se fokus rata pomjerio.

    Ukrajinske snage sada ograničavaju upotrebu dronova jer ih ruske trupe lakše osujećuju, a gubitak dronova može biti skup.

    Dok bespilotne letjelice za jednokratnu upotrebu kao što su Switchblade i Phoenix Ghost koštaju po nekoliko hiljada dolara, TB2 dronovi mogu koštati negdje između 1-2 miliona dolara.

    Ukrajina je dobila oko 50 dronova TB2 od turske oružane kompanije Baykar od početka ruske invazije. Nemilosrdno efikasni u prvim danima rata, dronove TB2 Rusi su počeli obarati, a ukrajinska vojska smanjuje njihovu upotrebu.

    Nedavno su se pojavili izvještaji da SAD planiraju prodati Ukrajini američke dronove General Atomics MQ-1C Grey Eagle , koji imaju veće sposobnosti od TB2.

    Međutim, dva neimenovana pilota ukrajinskog ratnog zrakoplovstva izjavila su za The War Zone da se ne zalažu za dronove zbog njihove visoke cijene od 10 miliona dolara svaki, jer će vjerovatno biti oboreni u svojoj prvoj misiji.

    Prema Cancianu, ruska protuzračna odbrana je gotovo u potpunosti kratka, a rakete srednjeg dometa i dronovi su posebno ranjivi jer lete nisko i sporo.

    “Ukrajinski piloti s kojima sam razgovarao kažu da je zbog toga uloga dronova sada ograničena”, rekao je.

    Umjesto toga, ukrajinske snage su se zalagale za moderne borbene avione svojih zapadnih saveznika.

    Dok ukrajinski dronovi postaju manje efikasni u ovoj novoj fazi rata, Rusija koristi isto toliko, ako ne i više njihovih dronova, posebno za obavještajne, nadzorne i izviđačke misije, rekao je stručnjak CNA Bendett.