Oznaka: Rusija

  • Rusija preuzima kontrolu nad još jednim projektom?

    Rusija preuzima kontrolu nad još jednim projektom?

    Moskva će preuzeti kontrolu i nad projektom nafte i gasa Sahalin-1, nedelju dana nakon što je saopšteno da preuzima susedni Sahalin-2.

    To je izjavio šef komiteta za energetiku u donjem domu ruskog parlamenta Pavel Zavaljni, izveštava Rojters.

    Pored Rosnjefta, učesnici u naftno-gasnom projektu Sahalin-1 su američki Ekson mobajl, japanski SODECO i indijska kompanija ONGC Videš.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je potpisao prošle nedelje dekret kojim se preuzima puna kontrola nad gasnim i naftnim projektom Sahalin-2, što je potez koji bi mogao da izbaci iz tog projekta britanski Šel i japanske investitore.

    “Bili smo prinuđeni da donesemo odluku da prebacimo Sahalin-2 iz režima podele proizvodnje (šering sporazum) u rusku jurisdikciju zbog sankcija… Očigledno, isto će se desiti i sa Sahalinom-1”, rekao je Zavaljni na onlajn brifingu za medije.

    On je dodao da kada se “uvode sankcije, kada kompanije praktično nisu u mogućnosti da aktivno učestvuju u nekom projektu, to nama stvara različite rizike i primorani smo da donosimo takve odluke”.

    S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da o tome nije doneta bilo kakva odluka, napominje Rojters.

    Prema agenciji Tas, Peskov je kazao da za sada nisu dostupni nikakvi konkretni detalji povodom pada proizvodnje i situacije s projektom Sahalin-1.

    “Donose se pojedinačne odluke o svakom slučaju ponaosob. Rusija se rukovodi isključivo svojim interesima jer su se mnogi partneri u ovim projektima pretvorili u neprijateljske partnere i imaju previše negativan stav prema Rusiji”, dodao je Peskov.

    Ranije danas zamenik ruskog premijera Jurij Trutnjev saopštio je da je proizvodnja nafte na Sahalinu-1 pala na samo 10.000 barela dnevno sa 220.000 barela dnevno zbog “ograničenja”, aludirajući na sankcije.

    Ekson mobajl je odlučio da se povuče iz tog projekta u martu nakon uvođenja zapadnih sankcija Moskvi zbog napada na Ukrajinu, podseća britanska agencija.

    Jedan zvaničnik u japanskom Ministarstvu industrije izjavio je da vlada prikuplja informacije kako bi proverila činjenice i namere Moskve u vezi sa projektom Sahalin-1.

    Japan je u maju izvestio da će postepeno ukinuti uvoz ruske nafte nakon što se dogovorio sa drugim zemljama Grupe sedam (G7) o uvođenju sankcija.

    Rusija je bila peti najveći dobavljač sirove nafte u Japanu 2021. godine. Najveća japanska rafinerija nafte Eneos holdings već je prestala da kupuje rusku naftu, a i druga po veličini, Idemicu Kosan, objavila je da ne planira kupovinu ruske sirove nafte.

  • “Spremaju Bjeloruse da se uključe u rat”

    “Spremaju Bjeloruse da se uključe u rat”

    Ukrajinski generalštab tvrdi da ruske specijalne službe objašnjavaju bjeloruskim vojnicima da se, ukoliko bude potrebno, uključe u rat u Ukrajini.

    Kako prenosi ukrajinska “Pravda”, prema rečima načelnika generalštaba Ukrajine Oleksija Hromova, zaposleni u ruskoj Federalnoj službi bezbednosti i još nekim službama iz Rusije objašnjavaju beloruskoj vojsci o eventualnoj potrebi da upadnu na teritoriju Ukrajine.

    Dodaje se da vlasti takođe regrutuju bivše vojne pilote, sa ciljem da ih privuku da se bore u Ukrajini.

  • Zaharova: Džonsona pogodio bumerang koji je sam bacio

    Zaharova: Džonsona pogodio bumerang koji je sam bacio

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je komentarišući ostavku britanskog premijera Borisa Džonsona, da ga je pogodio bumerang koji je on bacio u “slučaju Skripalj”, a naravoučenije je – ne pokušavajte da uništite Rusiju.

    Prema njenim riječima “očigledno je da su liberalni režimi u najdubljoj političkoj, ideološkoj i ekonomskoj krizi”.

    • Situacija britanskog poluživota je alarmantna. Nedostatak kontrole i haos glavne su ocjene eksperata – rekla je Zaharova.

    Naglasila je da je Borisa Džonsona pogodio bumerang koji je sam bacio.

    Podsjetila je da je Džonson svojevremeno na isti način ostavio Terezu Mej kada je ona pretjerala u slučaju Skripalj i počela da se zaglavljuje.

    • Džonson je pobjegao sa broda koji tone kladeći se na svoju vlastitu karijeru. Ovaj put njegovi drugovi su ga predali i to na koji način – rekla je ona.

    Istakla je da je pouka – ne pokušavajte da uništite Rusiju.

    • Rusija se ne može uništiti, ali možete slomiti zube pokušavajući – rekla je Zaharova, prenosi RIA “Novosti”.
  • Rusi priznali: “Ubili smo”

    Rusi priznali: “Ubili smo”

    Rusko ministarstvo obrane danas je objavilo da su ubili ukrajinske vojnike koji su podigli ukrajinsku zastavu na Zmijskom ostrvu.

    “U noći između 6. i 7. jula kijevski režim, opterećen ratnim porazima i velikim povlačenjem ukrajinskih snaga u Donbasu, pokušao je simbolički postaviti zastavu na Zmijsko ostrvi”, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

    “Oko 5 sati ujutru nekoliko ukrajinskih vojnika iskrcalo se na ostrvo i napravili su fotografije sa zastavom. Avion ruskog ratnog vazduhoplovstva odmah je lansirao visoko prezicne rakete na ostrvo, koje su ubile vojnike. Preživeli su pobegli u smeru ostrva Primorskoje u regiji Odesa”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva obrane.

    Šef kabineta ukrajinskog predsednika Andrej Jermak objavio je na Telegramu video snimak trojice vojnika koji su podigli veliku ukrajinsku zastavu na ostrvu, sa kojeg su se ruske snage povukle 30. juna, preneo je Rojters.

    Prethodno je portparol vojne administracije Odese Serhij Bratčuk saopštio da su ruske snage jutros raketirale Zmijsko ostrvo i obližnji grad Odesu.

    On je na Telegram kanalu naveo da su dve rakete nanele “značajnu štetu” pristaništu na ostrvu, preneo je Gardijan.

    Ovo malo ostrvo strateški je važno zbog blizine morskih puteva do ukrajinske luke Odesa, navodi britanska agencija.

  • Matvijenko: Ostavka rusofoba Džonsona neizbježna, slična sudbina prijeti i drugim EU liderima

    Matvijenko: Ostavka rusofoba Džonsona neizbježna, slična sudbina prijeti i drugim EU liderima

    Predsjednica Savjeta Federacije Rusije Valentina Matvijenko izjavila je da britanski premijer Boris Džonson bio glavni rusofob i jastreb. Prema ocijeni Matvijenko, njegova ostavka je neizbježna zbog velikog nepovjerenja građana.

    “Britanske vlasti su antiruskim raspoloženjem uticali na opadanje standarda sopstvenih građana i to je dovelo do ostavke premijera. Džonson je diskreditovao samog sebe kao političar i premijer u očima građana i po mom mišljenju zaslužuje adekvatnu ocijenu”, istakla je Matvijenko.

    Ona nije isključila da sudbina Džonsona može da snađe i druge evropske lidere.

    “Oni (evropski lideri) ne razmišljaju o posljedicama, o tome do čega će to dovesti u njihovim zemljama. Uvjerena sam da Džonsona neće jedinog snaći takva sudbina”, istakla je ona.

    Britanski mediji su ranije danas javili da je Džonson pristao da podnese ostavku na mjesto lidera konzervativaca, a obraćanje se očekuje za nekoliko sati.

    Džonson će ostati premijer do jeseni, navode mediji, dodajući da će trka za lidera Konzervativne partije biti održana ovog ljeta. Novi premijer će, kako se očekuje, biti imenovan do konferencije torijevaca u oktobru.

  • “Rusi se spremaju”

    “Rusi se spremaju”

    Ruske vlasti imaju plan da pod svoju kontrolu stave i privatne biznise, kako bi se cela ekonomija postavila na jače ratne temelje.

    Stručnjaci ocenjuju da to navodi na samo jedan zaključak, a to je da se Moskva sprema za dugotrajan rat za kontrolu Ukrajine.

    Predloženi novi zakoni imaju za cilj da podrže vojsku i zadovolje “kratkoročno povećanu potrebu za popravkom oružja i vojne opreme”, navodi se u obrazloženju priloženom uz prijedloge zakona koji prolaze kroz Dumu, donji dom ruskog parlamenta.

    Mere su odgovor na činjenicu da je plan Moskve za brzu pobedu nakon njene invazije na Ukrajinu propao, pri čemu je sukob postao rat iscrpljivanja fokusiran na istočni region Donbasa, te da se predviđa da će sankcije uzeti težak danak po rusku ekonomiju.

    “Rusija već četiri meseca sprovodi specijalnu vojnu operaciju pod ogromnim pritiskom sankcija”, rekao je zamenik premijera Jurij Borisov. “Teret ruskog odbrambeno-industrijskog kompleksa značajno se povećao”, dodao je on Dumi u utorak tokom rasprave o nacrtu zakona.

    “Da bi se osiguralo snabdevanje oružjem i municijom potrebno je optimizovati rad odbrambeno-industrijskog kompleksa i preduzeća koja rade u saradnji sa odbrambenom industrijom”, rekao je.

    Prvi nacrt zakona, koji je već prošao drugo čitanje u donjem domu parlamenta, omogućiće vladi da obaveže preduzeća da ispunjavaju državne ugovore o odbrani, a ministarstvu odbrane i drugim organima daje pravo da menjaju uslove ugovora. To bi omogućilo vlastima, na primer, da prisile fabriku da preusmeri proizvodnju prema vojnim potrebama i da kontroliše koliko određenog proizvoda ili usluge pruža posao.

    Mere su, međutim, prvenstveno usmerene na preduzeća koja se već nalaze na listi dobavljača sektora odbrane, rekao je Borisov.

    “Zakonima nije predviđena obavezna konverzija civilnih malih i srednjih preduzeća za potrebe Oružanih snaga”, rekao je on.

    Drugim predlogom zakona uvešće se izmene saveznog zakona o radu kako bi se vladi dalo pravo da poveća kontrolu nad radnom snagom. Vlastima će biti dozvoljeno da “uspostave zakonske uslove radnih odnosa u pojedinačnim organizacijama”, uključujući postavljanje “uslova angažovanja na radu van utvrđenog radnog vremena, noću, vikendom i neradnim praznicima, i obezbeđivanje godišnjih plaćenih odmora”.

    Time se želi odgovoriti na nedostatak stručnjaka u odbrambenim preduzećima koja ispunjavaju državne ugovore, rekao je Borisov. Zaposlenima koji su primorani da rade prekovremeno biće plaćeni za prekovremeni rad.

    Zakoni moraju proći i kroz gornji dom, nakon čega ih može potpisati predsednik Vladimir Putin. Nove mere su “posebno” neophodne zbog sankcija, navodi se u obrazloženju.

  • “Blumberg”: Kako je Putin nadigrao zapad

    “Blumberg”: Kako je Putin nadigrao zapad

    Manevrom ruskog predsjednika Vladimira Putina izbjegnuta je teška recesija u privredi, jer visoka cijena nafte nadoknađuje efekat sankcija, piše “Blumberg”.

    “Moskva je uspjela da izbjegne veliku recesiju zahvaljujući mjerama preduzetim za stabilizaciju rublje i značajnim prihodima od izvoza”, navodi se u tekstu.

    U članku se napominje da se po svemu sudeći nisu ostvarile prijetnje Zapada kako će te mjere pričiniti veliku štetu Rusiji.

    Umjesto toga, Rusija se suočava sa mnogo blažom recesijom nego što su mnogi analitičari u početku očekivali. Tome je, prema njihovom mišljenju, doprinio rast proizvodnje nafte, koji je oslabio uticaj američkih i evropskih sankcija.

    U tekstu se navodi da je Moskva pokazala nevjerovatnu sposobnost da izdrži sankcioni nalet Zapada, kojem sa druge strana, prijete ekonomski i politički problemi.

    Poslije početka ruske vojne specijalne u Ukrajini s ciljem demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, Zapad je pojačao sankcioni pritisak na Moskvu. Mnoge zemlje su najavile zamrzavanje ruske imovine, sve su glasniji pozivi da se potpuno blokira uvoz ruskih energenata.

    Ove mjere su se ispostavile kao problem za sam Zapad – povećale su inflaciju i cijenu hrane i goriva.

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin istakao je da su sankcije zadale ozbiljan udarac cjelokupnoj globalnoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, aktuelna dešavanja povlače crtu pod globalnom dominacijom Zapada i u politici i u ekonomiji, prenosi RIA “Novosti”.

  • “Evropa mora da se pripremi…”

    “Evropa mora da se pripremi…”

    Evropska unija mora da se pripremi za potencijalnu potpunu obustavu isporuka ruskog gasa, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “To je razlog zbog kojeg Komisija radi na vanrednom evropskom planu. Mi ćemo tokom jula predstaviti taj plan i neophodne instrumente za njegovu realizaciju”, rekla je Ursula fon der Lajen na sednici Evropskog parlamenta u Strazburu.

    Ona je optužila Rusiju da energiju koristi kao oružje, napominjući da je sada 12 zemalja Evropske unije direktno pogođeno delimičnim ili potpunim isključenjem ruskog gasa, prenosi Sputnjik.

    Šefica Evropske komisije je navela da zemlje-članice Evropske unije imaju svoje nacionalne vanredne programe, ali da su neophodni i šira evropska saradnja i zajednička dejstva svih 27 članica.

    “Moramo biti uvereni da će u slučaju potpunog isključivanja gas nastaviti da stiže tamo gde je najneophodniji. Moramo biti uvereni da se možemo pouzdati u evropsku solidarnost. I moramo zaštiti jedinstveno tržište, kao i lanac industrijskog snabdevanja”, rekla je Ursula fon der Lajen.

    Ona je, takođe, konstatovala da je Evropska unija smanjila svoju zavisnost od ruskih energenata.

    “Udaljavamo se od Rusije da bismo se okrenuli pouzdanim izvorima, koji ulivaju poverenje”, rekla je Ursula fon Der Lajen, navodeći da je, počev od marta, uvoz energenata u Evropsku uniju iz razih zemalja, ne računajući Rusiju, porastao za 75 odsto u poređenju s prethodnom godinom.

    Prema njenim rečima, uvoz tečnog prirodnog gasa iz SAD u EU se gotovo utrostručio, dok se uvoz gasa iz Rusije smanjio za trećinu u poređenju s prošlom godinom.

  • “Zelenski, bježi”

    “Zelenski, bježi”

    Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov poručio je Zelenskom da pobegne, nakon izjave da će vratiti Lisičansk pod kontrolu Ukrajine.

    Podsetimo, prošle nedelje ruske snage su potpuno oslobodile Lugansku Narodnu Republiku, uzevši Lisičansk pod svoju kontrolu.

    Generalštab ukrajinskih trupa je dan kasnije, u nedelju uveče, priznao povlačenje njihovih jedinica iz grada. Kasnije je to potvrdio i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali je rekao da će Oružane snage Ukrajine uskoro “ponovo preuzeti kontrolu” nad Lisičanskom.

    “Zelenski kaže da će zauzeti Lisičansk, a njegov banderizam govori suprotno. Moj savet vam je – bežite! Vi ste dobri u tome”, napisao je Kadirov na svom kanalu na Telegramu.

    Kadirov je juče objavio i šaljivi snimak na kojem “Zelenski” u njegovom prisustvu potpisuje “kapitulaciju” Ukrajine.

  • “Sudbinu cijele Ukrajine odlučivaće region Donjecka”

    “Sudbinu cijele Ukrajine odlučivaće region Donjecka”

    Ukrajinski guverner regiona Donjecka Pavlo Kirilenko saopštio je da je neophodna evakuacija 350.000 stanovnika ove oblasti da bi se spasli životi i omogućilo ukrajinskoj vojsci da bolje brani gradove od ruskog napredovanja, prenosi Gardijan.
    “Sudbinu cijele zemlje odlučivaće region Donjecka”, rekao je guverner u Kramatrosku, administrativnom centru pokrajine i centru regionalnog štaba ukrajinske vojske, navodi britanski list.

    Poziv je došao dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio pobjedu u zauzimanju regiona Luganska.

    Region Luganska i susjednog Donjecka formiraju Donbas, industrijski bazen na istoku Ukrajine koji ruske snage namjeravaju da osvoje u cjelosti.

    Još jedan grad regiona Donjecka, Slovjansk nasao se na putu ofanzive Moskve, a juče je bio pod neprekidnim ruskim bombardovanjem.

    Gradonačelnik Vadim Ljah saopštio je da je “masovno granatiran” Slovjansk, grad koji je imao oko 107.000 stanovnika prije nego što su Rusi napali Ukrajinu prije više od četiri mjeseca, navodi britanski list.

    Ukrajinska vojska je u nedjelju povukla svoje trupe iz grada Lisičanska dok su ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i Putin saopštili da je zauzimanjem tog grada Moskva dobila kontrolu nad cijelim regionom Luganska.