Oznaka: Rusija

  • Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Dok se EU prepire oko gasa, ukrajinski predsednik Zelenski vjerovatno se sprema da povrati Herson.

    Područje oko Dnjepra danas je isto tako strateški važno kao što je bilo i u Drugom svetskom ratu.

    Bili su to odlučujući meseci u Drugom svetskom ratu, u tadašnjoj sovjetskoj Ukrajini: 1943, pre gotovo 80 godina, Crvena armija je, pretrpevši ogromne gubitke, potisnula nemački Vermaht natrag preko Dnjepra.

    Nakon poraza u Staljingradu, Hitlerova Nemačka i njeni rumunski saveznici su početkom februara 1943. još držali takozvanu Votanovu liniju odbrane. Do početka novembra 1943, Crvena armija je uspela da se utvrdi zapadno od reke, u dužini od 450 kilometara. Na sovjetskoj strani je u višemesečnim borbama ubijeno ili ranjeno 1,2 miliona vojnika.

    Milion ukrajinskih vojnika?
    Ta istorijska referenca mogla bi da ima ulogu i u današnjim svakodnevnim video-porukama ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. On već nedeljama najavljuje kontraofanzivu oko Hersona na jugu zemlje i pominje brojku od oko milion vojnika. To ne može da se potvrdi iz nezavisnih izvora. Na početku invazije 24. februara, ruska vojska stacionirala je u regionu do 150.000 vojnika.

    Pre osamdeset godina, ishod bitke na Dnjepru u južnoj Ukrajini bio je prekretnica. Verovatno bi bio i danas. Prvih dana ruske invazije, vojnici Kremlja okupirali su južni ukrajinski grad Herson, koji se nalazi zapadno od Dnjepra. U njemu je živelo nešto manje od 300.000 stanovnika.

    Američki vojni stručnjak Majkl Kofman iz Istraživačkog programa za ruske studije u Centru za pomorske analize smatra da bi Ukrajinci uspešnom kontraofanzivom u ovom trenutku mogli da onemoguće dalje ofanzive ruske vojske u smeru lučkog grada Odese.

    Ruska armija u teškoj situaciji
    Činjenica je da ukrajinska vojska trenutno pokušava da ciljanim napadima topovskim sistemima HIMARS koje su joj isporučile SAD u regionu Hersona uspostavi stratešku poziciju za dalji tok rata do jeseni. Ako Ukrajina bude uspešna, ona bi mogla da ostvari isto tako važnu pobedu kao što je bilo potiskivanje ruske vojske iz grada Harkova na severu zemlje. A ako se ruske oružane snage odupru, to bi bio težak udarac za Ukrajinu. To bi moglo i da je košta podrške na Zapadu.

    Vlada u Kijevu može ujedno da računa na podršku mnogih građana Hersona. Na početku ruskog agresorskog rata ljudi su tamo demonstrirali protiv ruskih okupatora ispred administrativnog sedišta hersonske oblasti, koja ima ukupno više od milion stanovnika. Vojnicima Kremlja su dovikivali: “Gubite se” i “Herson je ukrajinski!”


    Krajem jula, ukrajinska vojska oštetila je tri važna mosta u blizini Hersona, koji je okupirala ruska 49. armija. Do tada su se ruski vojnici u Hersonu snabdevali preko tih mostova. Očigledno je presudan bio drugi noćni napad HIMARS-ima između 26. i 27. jula 2022. i to na najvažniji od tri rečna prelaza: most Antonivka kod Hersona koji je dugačak više od hiljadu metara. Oštećen je toliko da teška oprema preko njega više ne može da se prevozi.

    Veliki broj informacija koje prenose zaraćene strane nije moguće nezavisno proveriti, ali video-snimci objavljeni na društvenim mrežama nakon bombardovanja pokazuju da se, umesto mostova, sada koristi ruski pontonski trajekt. A to je za Ukrajince laka meta.

    Britansko Ministarstvo odbrane po prvi put je prenelo da ukrajinska “kontraofanziva u Hersonu uzima sve više maha”. Prema tom izveštaju, ruska 49. armija u Hersonu sada je “veoma ranjiva”. Štaviše, “grad Herson (…) sada je praktično odsečen od ostalih okupiranih teritorija. Njegov gubitak značajno bi omeo pokušaje Rusije da okupaciju prikaže kao uspeh”, navode britanski autori analize. Neki noviji video-snimci na društvenim mrežama pokazuju da ruska strana već reaguje i da navodno prevozi tešku opremu prema Hersonu.

    Ko kontroliše Herson?
    U glavnom gradu Kijevu Mihajlo Podoljak je veoma samouveren. Savetnik šefa kabineta predsednika Zelenskog u intervjuu za DW osvrnuo se i na vojni uspeh sa Zmijskim ostrvom u Crnom moru. Reč je o malom ostrvu uz obale Ukrajine i Rumunije s kojeg može da se kontroliše morski put do Bosfora. Ruska vojska napustila je to ostrvo posle teškog ukrajinskog granatiranja krajem juna. Prema navodima Kremlja – kao “gest dobre volje”. Sada će Moskva da “shvati da je potrebno pokazati još jedan gest dobre volje i da će napustiti Herson”, rekao je Podoljak, misleći pritom na granatiranje važnog mosta u blizini Hersona.

    Ali, i ruska vojska je sposobna da izvodi ciljane udare u južnom regionu. Sajmon Ostrovski sa američkog TV kanala ABC, koji je bio u tom regionu, potvrdio je da je bilo nekoliko uspešnih rušenja skladišta ukrajinske vojske u gradu Mikolajivu. Odatle Ukrajinci organizuju snabdevanje fronta kod Hersona. “Izgleda da su ruski raketni napadi na Ukrajinu ciljani i oni nanose veliku štetu, ne samo civilnom stanovništvu, već i (ukrajinskim) ratnim nastojanjima”, preneo je Ostrovski.


    Region Hersona od velike je strateške važnosti za Ukrajinu. Osim pšenice, tu se proizvodi i suncokretovo ulje. Prema ukrajinskim izvorima, Rusija je tu ukrala pola miliona tona žitarica, kao i desetine hiljada tona suncokretovog ulja i đubriva. Kijev tvrdi da je uz pomoć GPS-lokatora uspeo da dokaže da su trupe Kremlja i ruski kriminalci odatle ukrali i visokokvalitetne poljoprivredne mašine. Bez tog plodnog područja na jugu, Ukrajina teško da bi mogla da preživi.

    Proterivanje ruskih okupatora iz regionalne prestonice Hersona preko Dnjepra u smeru istoka ujedno je i preduslov da Kijev potisne Rusiju sa kopnene veze sa Krimom, koji je nezakonito pripojen 2014. godine. U svojim video-porukama, ukrajinski predsednik Zelenski izjavljuje da je prekretnica za kojom Ukrajinci čeznu sada dosegnuta – i nastavlja da traži više teškog naoružanja sa Zapada.

  • “Amerika je direktno umješana u rat”

    “Amerika je direktno umješana u rat”

    Rusija tvrdi da su SAD “direktno umješane” u rat u Ukrajini.

    Uloga američke obaveštajne službe stavljena je pod lupu, nakon što je Rusija optužila Belu kuću da dostavlja obaveštajne podatke koje Kijev koristi za izvođenje raketnih udara dugog dometa, prenosi londonski Gardijan.

    Rusko ministarstvo odbrane tvrdi je da je Vašington “direktno umješan” u rat i da je preneo obaveštajne podatke koji su doveli do “masovne smrti civila”.

    “SAD su odgovorne za ukrajinske raketne napade na naseljena područja u istočnom Donbasu i drugim regionima. Ovo nepobitno dokazuje da je Vašington, suprotno tvrdnjama Bele kuće i Pentagona, direktno umešan u sukob u Ukrajini”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane.

    Bajdenova administracija je do sada dala više od 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući dodatnu tranšu od 550 miliona dolara koja je juče predstavljena, iako Vašington snažno negira da učestvuje u sukobu ili da je u ratu sa Rusijom.

    Komentari Kremlja usledili su nakon intervjua koji je Telegrafu dao Vadim Skibicki, vršilac dužnosti zamenika šefa vojne obaveštajne službe Ukrajine.

    On je rekao da su artiljerijski sistemi velikog dometa HIMARS proizvedeni u SAD bili izuzetno efikasni u uništavanju ruskih skladišta goriva i municije.

  • Putin u petak sa Erdoanom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovaraće u petak, 5. avgusta, sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoanom u Sočiju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Turski i ruski lider razgovaraće, između ostalog, o bilateralnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju u Ukrajini i Siriji. Među temama je i ekonomska saradnja.

    “Ovo će biti dobra prilika da se uporede bilješke o efikasnosti mehanizma izvoza žita iz ukrajinskih luka, da se vidi koliko je to efektno. I, naravno, da se razmijene mišljenja o svjetskim pitanjima”, rekao je Peskov.

    On je dodao da je raspored prilično gust.

    Peskov je napomenuo da, osim toga, Putin ima zakazan veliki broj razgovora, radnih sastanaka koji su nevidljivi za javnost, a kojih će biti mnogo tokom dana, prenio je TASS.

  • Zelenski: Pakao koji se ne može opisati

    Zelenski: Pakao koji se ne može opisati

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom noćnom video-obraćanju naciji, situaciju u istočnom regionu Donjeck, opisao kao pakao.

    “Napadi na Pisku i Avdijivku su pakao koji ne mogu opisati riječima. Uprkos pošiljkama američkih raketa, još ne možemo da potpuno slomimo rusku nadmoć u artiljeriji i ljudstvu”, rekao je Zelenski, prenosi Kijev independent.

    Zelenski je u nedjelju saopštio da je ukrajinska vlada odlučila da sprovede obaveznu evakuaciju stanovništva iz istočne Donjecke oblasti, mjesta žestokih borbi s ruskim snagama.

    Zelenski je tada naveo da stotine hiljada ljudi i dalje živi u oblastima Donbasa, gdje su borbe žestoke i da mnogi odbijaju da odu, ali da “bi to trebalo da urade”.

  • “Uništili smo”

    “Uništili smo”

    Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je Rusija uništila šest raketnih sistema Himars američke proizvodnje od početka najnovije ruske invazije na Ukrajinu.

    Interfax javlja da je Šojgu također tvrdio da je uništeno pet sistema za lansiranje protubrodskih raketa Harpoon.

  • “Azov” teroristička organizacija

    “Azov” teroristička organizacija

    Vrhovni sud Rusije, po zahtevu tužilaštva, doneo je odluku kojom se ukrajinski bataljon “Azov” označava terorističkom organizacijom. Ovom odlukom se bataljon “Azov” označava kao teroristička organizacija i njegove aktivnosti na teritoriji Rusije se zabranjuju, saopštio je sudija, prenosi RIA Novosti.

    Protiv jednog broja militanata Azova u Rusiji su već pokrenuti krivični postupci po članovima o ekstremizmu, najamništvu i slično. Sada se militanti Azova mogu krivično goniti kao saučesnici, učesnici i organizatori terorističke organizacije za šta je predvidjena kazna od 10 do 20 godina zatvora.

    Istovremeno, zakon oslobađa od odgovornosti osobe koja su dobrovoljno prestale da učestvuju u takvoj organizaciji, pre hapšenja i otpočinjanja istražnih radnji.

  • Rusija zaprijetila prekidom diplomatskih odnosa sa SAD-om: Spremni smo na sve

    Rusija zaprijetila prekidom diplomatskih odnosa sa SAD-om: Spremni smo na sve

    Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova komentarisala je trenutne odnose Moskve s Washingtonom te je poručila kako je Rusija spremna na sve scenarije u odnosima s SAD-om.

    Između ostalog, Zaharova je rekla da će se odnos Rusije prema SAD-u definirati na osnovu ponašanja Washingtona prema Moskvi.

    “Američki zakonodavci, uključujući i Nancy Pelosi, prošli su kroz sve raspoložive sankcije upućene prema Rusiji što se uglavnom pokazalo kao neefikasno. Već su počeli razvijati, po njihovom mišljenju, moćno oružje poput proglašavanja Rusije sponzorom terorizma”, rekla je Zaharova.

    Ukoliko se SAD odluči na taj korak, Zaharova ističe kako je Moskva spremna na sve opcije u diplomatskim odnosima.

    “Moraju znati, spremni smo na bilo šta i na svaki razvoj situacije ukoliko Washington odluči da prekine interakciju s Moskvom. Preživjet ćemo”, poručila je ruska zvaničnica.

    Kada bi Sjedinjene Američke Države proglasile Rusiju kao državu koja sponzorira terorizam, Zaharova je pojasnila koji bi bili naredni koraci Moskve.

    “Logičan slijed takvog koraka mogao bi biti prekid diplomatskih odnosa nakon čega Washington riskira da konačno pređe tačku bez povratka sa svim posljedicama koje iz toga proizilaze”, zaključila je Marija Zaharova.

  • Bocan-Harčenko: “Prištinski režim, kao i kijevski, oružje u rukama SAD i EU”

    Bocan-Harčenko: “Prištinski režim, kao i kijevski, oružje u rukama SAD i EU”

    Iza konflikta Prištine i Beograda stoje EU i SAD kojim odgovara napetost na Balkanu, izjavio je danas ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko i istakao da je prištinski režim, kao i kijevski, samo oružje u rukama Zapada.

    Harčenko je za TV Salavjov lajv rekao da iza provokacija na Kosovu stoji Priština, a iza nje, naravno SAD, kao i EU koja, uprkos svojim interesima, ispunjava direktive Vašingtona.

    – A Vašingtonu odgovara tinjajući konflikt, njima odgovara održanje situacije na granici propasti – dodao je on.

    Prema njegovim riječima, u datom slučaju EU, kao i u onom u vezi sa Ukrajinom, antiruskim sankcijama, uprkos svojim interesima, ispunjava direktivu Vašingtona.

    On je rekao da je laž kada SAD i EU kažu da ništa ne mogu da urade sa Prištinom, da je premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti van kontrole.

    Bocan-Harčenko ističe da je prištinski režim, kao i kijevski, oružje u rukama Vašingtona i EU, koji sprovodi američku liniju na Balkanu.

    – Glavni cilj tog tinjajućeg konflikta je Srbiju, koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podigao sa koljena, staviti ponovo na koljena, da se iskoristi Kosovo, pitanje BiH, Republike Srpske za pritisak na Vučića i Beograd da se privole antiruskim sankcijama – rekao je Bocan-Harčenko.

    Vlasti samoproglašenog Kosova saopštile su u petak, 29. jula, da od 1. avgusta neće priznavati dokumente izdate u Srbiji, te da će oni koji ih posjeduju dobiti privremene dozvole prilikom dolaska na Kosovo i Metohiju.

    U isto vrijeme, vlasti u Prištini planirale su da započnu obaveznu ponovnu registraciju vozila sa registarskim tablicama Srbije, što bi uticalo na Srbe na sjeveru Kosmeta i iz još nekoliko gradova.

    Saopštenje je dovelo do tenzija na graničnom prelazu. Srbi su blokirali puteve na sjeveru Kosmeta, što je navelo Prištinu da odgodi uvođenje ograničenja ulaska do 1. septembra.

  • Zaharova: Slanje tenkova Kijevu, velika greška Skoplja

    Zaharova: Slanje tenkova Kijevu, velika greška Skoplja

    Moskva je osudila kao veliku grešku odluku Sjeverne Makedonije da tenkove T-72 pošalje Ukrajini, rekavši da će to samo da podstakne kriminalne aktivnosti kijevskog režima, izjavila je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Smatramo ovo velikom greškom Sjeverne Makedonije”, rekla je ona.

    Zaharova je istakla da je vođeno duhom svoje odanosti NATO-u, Skoplje odigralo ulogu u slanju oružja Ukrajini, “podstičući tako zločinačke aktivnosti kijevskog režima protiv civila Donbasa”.

    Ona je upozorila “ljude koji se zalažu za demokratiju” da ne eskaliraju stvari dalje.

    Državna televizija Srbije javila je 29. jula da je Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije potvrdilo da šalje tenkove T-72 u Ukrajinu, prenio je TASS.

    Makedonski vrh saopštio je da se radi o tenkovima “treće generacije” u službi jedinice koja će uskoro biti demontirana. Nije precizirano koliko je tenkova donirano.

  • Promocija potencijala Srpske u Rusiji

    Promocija potencijala Srpske u Rusiji

    Delegacija Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske otputovala je u Rusiju, gdje će tokom narednih nekoliko dana održati nekoliko sastanaka u Moskvi i Nižnjem Novgorodu sa predstavnicima Privredne komore Rusije, Privredne komore Nižnjeg Novgoroda i brojnim ruskim privrednicima.

    Delegacija IRB-a Srpske, na čelu sa vršiocem dužnosti direktora Draženom Vrhovcem, ovim aktivnostima nastavlja sa intenzivnom promocijom investicionih profila Republike Srpske i njenih opština i gradova, saopšteno je iz IRB-a Srpske.

    Tokom posjete, planirani su i zvanični sastanci sa rukovodstvom oblasti Nižnjeg Novgoroda.

    Ruskim privrednicima i investitorima biće predstavljene investicione mogućnosti, potencijali i kapitalni projekti Republike Srpske, opština i gradova, kao i aktivnosti koje IRB Srpske sprovodi na snažnoj promociji potencijala Republike Srpske.

    “Cilj tih aktivnosti je veći priliv kvalitetnih direktnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku, nova zapošljavanja i jačanje privrednog ambijenta”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se podsjeća da su u okviru ovih aktivnosti predstavnici IRB-a u junu boravili u Beču, gdje su investicione mogućnosti predstavljene uglednim austrijskim privrednicima i predstavnicima poslovne dijaspore.

    “Nakon posjete Beču, Republiku Srpsku su već posjetile dvije grupe zainteresovanih austrijskih investitora”, navodi se u saopštenju.

    Ključni događaj u promociji investicionih profila Republike Srpske biće održan početkom septembra na Drugoj investicionoj konferenciji “Invest Srpska 2022”, koja će okupiti domaće i strane investitore, poslovnu i naučnu zajednicu, te donosioce odluka na različitim nivoima vlasti Srpske i regiona.

    Konferencija će u potpunosti biti posvećena direktnim investicijama u Republiku Srpsku.

    IRB Srpske će učestvovati i na Međunarodnom sajmu u Solunu, od 10. do 18. septembra, s ciljem predstavljanja potencijala Republike Srpske, njenih opština i gradova privrednicima i organizacijama iz Grčke, kao i potencijalnim investitorima iz drugih zemalja.

    “Namjera kojom smo se vodili prilikom kreiranja investicionih profila Republike Srpske, kao i naših opština i gradova, bila je da na jednom mjestu kompletiramo sve privredne potencijale Republike i olakšamo pristup informacijama zainteresovanim investitorima”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da će investicioni profili, koji će biti predstavljeni na sajmovima, kongresima, konferencijama, u predstavništvima, ambasadama i na svakom mjestu gdje postoji šansa za kvalitetnu promociju Republike Srpske, biti dostupni i na engleskom jeziku, te da je u planu prevod i na druge strane jezike.