VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Prepolovljen izvoz

    Prepolovljen izvoz

    Izvoz ključnih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda opao je za skoro polovinu od početka ruskog napada u februaru ove godine u odnosu na isti period 2021.

    Izvoz je opao jer su zbog borbi luke bile blokirane, a ogromne količine useva su ostale nepožnjevene ili uništene.

    Poljoprivredni izvoz Ukrajine je pao između 24. februara i 15. avgusta ove godine na 10 miliona tona sa oko 19,5 miliona tona u istom periodu prošle godine, pokazali su podaci Ministarstva poljoprivrede objavljeni kasno sinoć, prenosi Rojters.

    Predviđa se da će žetva žitarica u 2022. pasti na oko 50 miliona tona sa prošlogodišnjih rekordnih 86 miliona tona.

    Prema podacima ministarstva, od 24. februara do 15. avgusta Ukrajina je izvezla 3,8 miliona tona kukuruza, 1,4 miliona tona semena suncokreta, skoro milion tona suncokretovog ulja i oko 640.000 tona pšenice.

    Ova zemlja, čija proizvodnja hrane, prema vladinim podacima, može da prehrani do 400 miliona ljudi, izvozila je i ječam, sojino zrno i ulje, suncokretovu i sojinu sačmu.

    Krajem jula, tri ukrajinske crnomorske luke su deblokirane u skladu sa sporazumom između Moskve i Kijeva, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske.

    Ali pored deblokade luka, ukrajinski poljoprivredni izvoz je znatno manji nego pre sukoba, kada je Ukrajina izvozila do šest miliona tona žitarica mesečno.

    Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo prošle nedelje da je ukrajinski izvoz žitarica u sezoni 2022/23. do 19. avgusta pao za 51,6 procenata u odnosu na godinu ranije, na 2,99 miliona tona.

    Izvoz žitarica za sezonu 2021/22, koja je završena 30. juna, zabeležio je rast od 8,5 odsto na 48,5 miliona tona, zahvaljujući velikom obimu isporuka pre ruske invazije, dodaje Rojters.

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.

  • Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan obratio se juče videopozivom u sklopu samita platforme za Krim i tom prilikom poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini.

    Ova izjava je izuzetno zanimljiva kada se zna da je Erdogan u jako dpbrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kada se zna da je Rusija 2014. godine izvršila vojnu invaziju i preuzela Krim Ukrajini.

    “Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacuje nezakonitu aneksiju Krima”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    “Povratak Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, u suštini je zahtjev međunarodnog prava”, rekao je Erdogan.

    Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam Ukrajine za privlačenje veće globalne pažnje na rusku ilegalnu aneksiju Krima 2014. godine.

    Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti da podržava Krimsku platformu koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem.

    “Turska ne priznaje aneksiju Krima i od prvog dana otvoreno govori da je ovaj korak nelegitiman i nelegalan. Ovo je principijelan stav koji ima ne samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je on.

    Predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine “kritična” ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost.

    “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnika krimskih Tatara također je među prioritetima Turske,” rekao je on.

    Erdogan je takođe ponovio svoje očekivanje da će biti oslobođen Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija uhapsila tokom 2021.

    “Krimski Tatari, koji su trpili velike bolove kroz istoriju, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će nastaviti da stoji uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu”, dodao je on.

  • Dodik: Prenijeću Putinu kako su se zapadnjaci raspojasali u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će tokom posjete Moskvi u septembru prenijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su se “zapadnjaci raspojasali u BiH”, da misle da je to njihovo bunjište i da tu mogu da čeprkaju i rade šta hoće.

    Dodik je, komentarišući dokument SDA u kom pozivaju SAD, Britance i EU da intervenišu u BiH, istakao da muslimani pokušavaju da iskoriste priču o Ukrajini da bi realizovali ciljeve vezane za BiH koje su utvrdili još 2018. godine, a to je da u BiH nema entiteta.

    “Njihovi saveznici sve ovo vreme su bili upravo oni koje oni pozivaju. Međutim, formalno-pravno, garant Dejtonskog sporazuma je i Rusija. Nju ne pozivaju. Nema tu ni Kine koja je članica Saveta bezbjednosti. Svoj napad su usmjerili isključivo na Srbiju i Hrvatsku”, rekao je Dodik za “Sputnjik”.

    Prema njegovim riječima, muslimani hoće ekskluzivno BiH za sebe.

    “Na sceni je izraziti muslimanski nacionalizam koji ide za tim da BiH prekrajaju na svoj način. Za to su im logistika bili Amerikanci, a najviše Britanci dok je EU bila izvršilac radova”, dodao je Dodik.

    Dodik je rekao da je na dnevnom redu tokom predstojeće posjete Rusiji puno pitanja koja su početa u njegovom prethodnom razgovoru s ruskim predsjednikom Putinom.

    “Sad bismo htjeli da sagledamo sav kontekst naših odnosa. Računamo na saradnju i podršku i same Rusije. Jednako smo spremni da sa stanovišta svog kapaciteta podržimo sva nastojanja da Rusija obezbijedi stabilno i bezbjedno okruženje i smatramo da je to potpuno legitimno. U tom kontekstu razgovaraćemo i o ekonomskoj saradnji”, naveo je Dodik.

    On je ukazao na opstrukcije na nivou BiH u vezi s određenim razvojnim projektima poput gasova, u čemu im asistiraju stranci, neizabrani navodni visoki predstavnik.

    “U tom pogledu želim da upoznam svakog svog sagovornika, pa ću sa time upoznati naravno i predsjednika Putina vezano za tu praksu. U okolnostima u kojima se dešava problem sa Ukrajinom zapadnjaci su se do te mere raspojasali ovdje da više ne drže ni do međunarodnog prava, ni do bilo čega drugog. Isključili su Rusiju i Kinu iz bilo kakvih procesa, misle da je ovo njihovo bunjište i da ovdje mogu da čeprkaju i da rade šta hoće”, rekao je Dodik.

    Govoreći o Kosovu, Dodik je rekao da premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti tamo ne odlučuje nego radi prema instrukcijama svojih britanskih i drugih šaptača.

    “Oni su odlučni da tretiraju Kosovo kao državu. Mi smo to gledali ovdje u BiH. To je gotovo isti koncept po kome oni žele da naprave unitarnu, centralizovanu zemlju. A uvijek su iza toga stajali stranci”, naveo je Dodik.

    Prema Dodikovim riječima, nemaju nikakvog razloga da vjeruju zapadnjacima.

    “Naravno, mi političari moramo da sarađujemo, ali tim ponudama Danajaca apsolutno se ne treba zanositi. Raduje me da vidim odlučnost naših ljudi na Kosovu, odlučnost državnih organa Srbije”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska stoji na principima srpske nacionalne i državne politike.

    “I mi imamo pravo kao i svi narodi da imamo jedinstvenu nacionalnu politiku odbrane naših interesa. Zato sam zahvalan /predsjedniku Srbije Aleksandru/Vučiću što je onako eksplicitno rekao da se kolone neće desiti i da će to spriječiti”, naveo je Dodik.

  • “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    Američki advokat Ramon Marks piše za ‘National Interest’ kako Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima.

    Američki časopis National Interest objavio je članak o utjecaju rata u Ukrajini na položaj Sjedinjenih Američkih Država i njihove strateške saveze.

    U članku napisanom za NI američki advokat Ramon Marks kaže da, bez obzira na to ko će izaći kao pobjednik u aktuelnom ratu u Ukrajini, SAD je strateški gubitnik u ovom sukobu.

    Mišljenje temelji na tome da će, između ostalog, rat potaknuti Rusiju da izgradi bliže odnose s Kinom i drugim zemljama u Euroaziji, uključujući Indiju, Iran, Saudijsku Arabiju i ostale arapske zaljevske države.

    Moskva će se trajno udaljiti od evropskih zemalja i od Amerike.

    Rusija najveći izvoznik nafte u Kinu
    Vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nastojati potkopati ulogu SAD-a u vođenju svijeta, koristeći sve karte koje su im dostupne, kao što su to učinili bivši američki predsjednik Richard Nixon i američki državni sekretar Henry Kissinger kada su igrali na “kartu Kine” da izoliraju Sovjetski savez tokom Hladnog rata.

    Autor članka ističe da se Moskva, koja je, nakon sankcija koje su joj nametnute, shvatila da se više ne može osloniti na Evropu kao najvećeg potrošača ruske energije, okrenula prema Aziji, posebno Kini i Indiji, kako bi povećala prodaju nafte i plina tim zemljama.

    Od početka rata u Ukrajini Rusija je postala najveći izvoznik nafte u Kinu, zamijenivši Saudijsku Arabiju.

    Marks kaže da bi jačanje energetskih odnosa između Kine i Rusije pomoglo u zbližavanja dviju zemalja kao strateških saveznika “bez ograničenja” na geografskom prostoru Euroazije.

    Kina će, zahvaljujući tome što ima pouzdanog ruskog dobavljača energije, koji je i geografski blizu, također dobiti veću stratešku fleksibilnost u odnosima sa SAD-om i njihovim indo-pacifičkim regionalnim saveznicima, a sve na štetu zapadnih demokratija.

    Ističe da su ruske energetske trgovinske aktivnosti s Indijom doživjele značajan skok od početka rusko-ukrajinskog rata.

    Prema podacima koje je objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), “Indija je glavni kupac prekoatlantskih roba koje Evropa više ne želi”.

    Nova realnost u multipolarnom svijetu
    U članku se navodi da Indija nije bila među zemljama uvoznicama ruske nafte prije rata u Ukrajini, ali sada uvozi više od 760.000 barela ruske nafte dnevno.

    U članku se predviđa da će ovisnost Indije o ruskoj nafti naštetiti naporima SAD-a, Australije i Japana da približe New Delhi zemljama koje idu putem demokratije u Indo-pacifičkoj regiji.

    Autor članka kaže da su navedene tačke strateške činjenice koje je SAD-u teško usvojiti.

    Zaključuje da Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će zbog toga prije ili kasnije morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima kako bi se mogla nositi s novom realnošću u multipolarnom svijetu.

  • Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da će ponovo uspostaviti ukrajinsku vlast nad Krimom, što je, kako kaže, potez za koji će pomoći ponovnom uspostavljanju “svjetskog reda i zakona”.

    On je na međunarodnoj konferenciji o Krimu rekao da bi vraćanje ukrajinske kontrole nad poluostrvom, koje je Rusija anektirala 2014. godine, bio “najveći antiratni korak”, prenio je Rojters.

    “Sve je počelo na Krimu i završiće se na Krimu”, kazao je Zelenski u uvodnom obraćanju na međunarodnom samitu Krimske platforme.

    Za “prevazilaženje terora, vraćanje garancija i bezbjednosti našem regionu, Evropi, cijelom svijetu, neophodno je izvojevati pobjedu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je Zelenski.

    On kaže da je “neophodno osloboditi Krim od okupacije” i da će to biti “oživljavanje svjetskog zakona i reda”.

    Zelenski je rekao da na samitu učestvuju predstavnici oko 60 država i međunarodnih organizacija, uključujući oko 40 predsednika i premijera, a skoro svi su učestvovali onlajn.

    “Uprkos ruskim prijetnjama, Ukrajina je dovoljno jaka da vidi izglede za Krim pod svojom kontrolom”, naveo je Zelenski.

  • Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zapad planira širenje dezinformacija o tome da Rusija navodno priprema sabotažu na jednom od komercijalnih brodova koji prevoze žitarice iz Ukrajine, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ministarstvo je ukazalo na novi porast antiruske retorike od šefa britanske diplomatije Liz Tras i njenog konkurenta za poziciju britanskog premijera Rišija Sunaka.

    Zaharova je rekla da zapadni zvaničnici planiraju “provokativne akcije da bi ocrnili Rusiju u očima svjetske zajednice”.

    “Konkretno, priprema se medijska priča o tome da je Moskva navodno nezadovoljna rezultatima sporazuma o hrani i isporukama ukrajinskog žita preko mora i da priprema sabotažu protiv jednog od komercijalnih brodova”, navodi Zaharova u saopštenju.

    Ona je dodala da Moskva upozorava Zapad da ne preduzima opasne provokativne akcije u vezi sa brodskim prevozom hrane i da će, ako do toga dođe, odgovornost snositi organizatori provokacija.

  • Putinova “čestitka” biće paklena?

    Putinova “čestitka” biće paklena?

    Među ukrajinskim, ali i američkim zvaničnicima raste strah da bi ruski predsednik mogao da pojača ruske napade na Ukrajinu tokom državnog praznika.

    “Definitivno moramo biti spremni za moguće raketne udare”, rekao je prošle nedelje Jurij Ihnat, portparol komande Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine, upozoravajući da Rusija voli da iskoristi posebne datume za takozvane “čestitke”.

    Sličnog mišljenja je i vojni ekspert Oleg Ždanov, koji pretpostavlja da trenutni smanjeni intenzitet raketnih udara na Ukrajinu može ukazivati na to da Rusija čuva snagu za poseban dan, piše “Blic”.

    I SAD imaju obaveštajne podatke da Rusija uskoro planira nove napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte, saopštio je Rojtersu jedan zvaničnik američke administracije.

    “Imamo informacije da Rusija pojačava pripreme i da će u narednim danima pokrenuti napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte. S obzirom na ruske rezultate u Ukrajini, zabrinuti smo zbog kontinuirane pretnje koju ruski udari predstavljaju za civile i civilnu infrastrukturu”, rekao je u ponedeljak ovaj zvaničnik pod uslovom anonimnosti.

    Upozorio i Zelenski
    I ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na potencijalno ozbiljne napade uoči 31. godišnjice nezavisnosti Kijeva, 24. avgusta.

    Zelenski je pozvao na oprez, rekavši da bi Moskva mogla da pokuša nešto “izuzetno prljavo” uoči srede, kada Ukrajina obeležava Dan nezavisnosti.

    Ukrajinski predsednik je rekao da je razgovarao sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom o svim pretnjama, a poruka je poslata i turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

  • Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je danas da među državama Zapada i NATO-a postoje one koje ne žele da se sukob u Ukrajini završi.

    Čavušoglu je rekao da ne želi da kaže koje su to zemlje, ali da to dobro zna generalni sekretar UN.