Oznaka: Rusija

  • Rusi su ušli

    Rusi su ušli

    Tim ruske pešadije umarširao je u Avdijevku peške, demonstrirajući sve opasnosti brutalne, četvoromesečne bitke za uništeni grad.

    Taj grad se nalazi severozapadno od Donjecka koji je okupirala Rusija u istočnoj Ukrajini, piše Forbs.

    Ukrajinski dron primetio je šest ruskih vojnika koji se približavaju gradu sa severa. Ali jedan dron – ili više njih – napao je Ruse granatama, nanevši im gubitke. Ali tek pre nego što su Rusi stigli do 700 metara od ulice Hruševskog, glavne rute snabdevanja u centar grada Avdijevke, gde je bila stacionirana umorna 110. mehanizovana brigada ukrajinske vojske otkako je Rusija proširila svoj rat protiv Ukrajine pre dve godine.

    Kao što je već poznato, 110. brigadi i njenim susednim jedinicama ponestaje pešadije, municije i vremena, jer ruska vojska sve više vojnika ubacuje u mašinu za mlevenje mesa u Avdijevki.

    Od prvog napada na Avdijevku početkom oktobra, ruska 2. i 41. kombinovana armija pretrpele su razorne gubitke od ukrajinskih mina, artiljerije, dronova, pešadije i mehanizovanih kontranapada.

    Samo u prva dva meseca Rusi su izgubili 13 hiljada vojnika koji su ili poginuli ili teško ranjeni, a stotine borbenih vozila su takođe uništene ili napuštene. Ali ruski gubici su se od tada možda udvostručili.

    Uprkos svemu, Kremlj je zauzimanje ili uništenje Avdijevke učinio svojim glavnim ciljem dok njegova treća godišnja zimska ofanziva u Ukrajini kulminira. Rusi su napredovali nekoliko stotina metara duž nekoliko drugih sektora fronta. Ali severno i južno od Avdijevke, gurali su napred miljama.

  • Zaharova: Putinov intervju izazvao histeriju u Bijeloj kući i Stejt departmentu

    Zaharova: Putinov intervju izazvao histeriju u Bijeloj kući i Stejt departmentu

    Inntervju ruskog predsednika Vladimira Putina američkom novinaru Takeru Karslonu izazvao je histeriju u Bijeloj kući i u Stejt departmentu, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    “Reakcija Amerikanaca toliko razotkriva lažljivost u njihovom pristupu da se u to teško može povjerovati. Evo pogledajte, tamo sada vlada histerija”, rekla je ona za list Izvestija.

    Zaharova je dodala i da Bijela kuća, Stejt departiment i svi mejnstrim mediji sada vrište jedni za drugima samo jedno – nemojte da gledajte i neka američki novinar ne radi intervju – dodala je ona.

  • EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU je prošle godine uvezla je iz Rusije samo 42,9 milijardi metara kubnih gasa, saopštio je portparol Evropske komisije za energetiku Tim Mekfi.

    Mekfi je rekao novinarima da su 2021. dobili 150 milijardi metara kubnih ruskog gasa, u 2022. goidni to je palo na 78,8 milijardi metara kubnih, a za cijelu 2023. to je palo na 42,9 milijardi metara kubnih.

    Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je uvela niz mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje gasa i ograničavanje upotrebe ruskih energetskih resursa u bloku, uključujući ograničenje cijene gasa, ali je izbjegla potpuno blokiranje isporuke ruskog gasa Evropi.

  • Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Američka administracija Joea Bidena rekla je da će staviti veto na samostalni zakon koji podržavaju republikanci u Zastupničkom domu, a koji bi pružio pomoć Izraelu, budući da podupire širi zakon koji pruža pomoć Ukrajini i Izraelu i osigurava nova sredstva za sigurnost granica.
    “Administracija snažno potiče oba doma Kongresa da odbace ovu političku smicalicu i umjesto toga brzo pošalju dvostranački Zakon o dodatnim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost u hitnim slučajevima na predsjednikov stol”, stoji u saopćenju Ureda za upravljanje i budžet.

    Dužnosnici iz administracije demokratskog predsjednika mjesecima su radili s demokratima i republikancima iz Senata na zakonskom paketu vrijednom 118 milijardi dolara koji je otkriven u nedjelju, a koji kombinira milijarde dolara hitne pomoći za Ukrajinu, Izrael i partnere u indo-pacifičkoj regiji, s revizijom useljeničke politike SAD-a.

    Račun uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, 14,1 milijardu dolara za Izrael u ratu u Gazi i oko 20 milijardi dolara za nove napore na provođenju zakona duž američko-meksičke granice.

    Čelnici Predstavničkog doma republikanaca rekli su nekoliko dana prije njegove objave u nedjelju navečer da će odbaciti dvostranački zakon Senata i umjesto toga glasati o zakonu koji predviđa pomoć samo Izraelu.

    Prijedlog zakona predstavljao je skretanje udesno u pregovorima Senata o graničnim mjerama, ali je konzervativna reakcija bila intenzivna. Ocijenili su prijedlog granične politike nedostatnim, s Donaldom Trumpom na čelu.

    “Ovo je dar demokratima. A ovo je na neki način prebacivanje najgore granice u povijesti na pleća republikanaca. To je stvarno ono što oni žele. Oni to žele za predsjedničke izbore kako bi sada mogli kriviti republikance za najgoru granicu u povijesti”, kazao je Trump.

    Mnogi republikanci u Senatu, čak i oni koji su izrazili podršku pomoći Ukrajini i obrisima promjena granične politike u ponedjeljak su sumnjali da će podržati paket. Navečer je zakazan privatni republikanski sastanak kako bi se o tome raspravljalo.

    Ipak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer krenuo je prema ključnom testnom glasovanju u srijedu.

    “Akcije koje će se ovdje dogoditi u sljedećih nekoliko dana tačka su prekretnice u povijesti. Sigurnost naše nacije i svijeta visi o koncu”, kazao je Schumer.

    Schumer je blisko sarađivao s čelnikom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom na paketu sigurnosnih granica nakon što je republikanac iz Kentuckyja inzistirao na uparivanju kao načinu za dobivanje potpore za pomoć Ukrajini. Demokratski čelnik pozvao je svoje kolege preko puta da “utišaju političku buku” i glasaju za.

    “Godinama, godinama naši republikanski kolege zahtijevaju da popravimo granicu. I cijelo vrijeme su govorili da to treba učiniti putem zakona. Tek nedavno su to promijenili kada se čini da bismo mogli doista donijeti zakonodavstvo,” rekao je Schumer.

  • Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    EU priprema novi paket sankcija Rusiji, koji će uključivati ograničenja protiv pojedinaca i entiteta, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    “Pripremamo novi paket sankcija Rusiji. Rad (na paketu sankcija) je u toku, to će uticati na mnoge ljude i institucije na osnovu ličnih mjera, na firme iz različitih zemalja koje učestvuju u zaobilaženju sankcija”, rekao je Borelj na konferenciji za novinare u Varšavi, prenosi Srna.

    On je dodao da još nema konačnog sporazuma o sankcijama među članicama EU.

  • “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    Ukrajina treba regrutirati nove vojnike kako bi mogla uspješno odbiti ruske napade. To je u ponedjeljak izjavio brigadni general njemačkog Bundeswehra Christian Freuding.

    “Ukrajina će definitivno morati mobilizirati više vojnika, ako ni zbog čega drugog, a ono da pokrije dosadašnje gubitke”, rekao je general u ponedjeljak medijima grupe Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND).

    Ukrajinske trupe također treba obnoviti, jer su neke od njih na već 24 mjeseca. O metodama mobilizacije trenutno se raspravljaju u Ukrajini.

    General Freuding podsjetio je i na navodni razlaz između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i vrhovnog komandanta oružanih snaga Valerija Zalužnog.

    “Ne vidimo iza kulisa, ali naravno pratimo rasprave vojnog i političkog vodstva i, naravno, nadamo se da će Ukrajina održati jedinstvo koje joj je dalo snagu u odbrani tijekom proteklih mjeseci i godina. Raspava je vrhunac demokratske države, ali ne pridonosi njezinoj odbrani”, rekao je brigadni general.

    Ukrajina se odupire ruskoj vojnoj agresiji od 24. februara 2022. godine.

  • Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično.

    Ruska strana u određenim delovima fronta koristi više i do pet puta više granata.

    Oružane snage Ukrajine su zbog nedostatka ljudi i municije predale inicijativu ruskim snagama, sada se ukopavaju i bore da zadrže položaje, piše “Njujork tajms”.

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično, a nedostaju joj i komponente za popravku i održavanje oklopnih vozila, piše američki list.

    “Nemamo dovoljno opreme, dovoljno ljudi da krenemo u napad. Zato je sada glavni cilj da zadržimo postojeće položaje”, priznaje potporučnik Oružanih snaga Ukrajine. Ukrajinske artiljerijske jedinice su se požalile da u određenim delovima fronta ruska vojska ispali i do pet puta više granata od ukrajinskih oružanih snaga.

    “Ukrajinske snage, kako bi nadomestile taj nedostatak, koriste dronove kamikaze, ali oni nisu toliko efikasne”, rekao je ukrajinski major Sergej Bets.

    Ukrajinska vojska od četvrtog juna prošle godine neuspešno pokušava da izvede dugo najavljivanu kontraofanzivu koja joj, uprkos velikim gubicima, nije donela nikakvog uspeha na frontu.

  • Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Ako ste se pitali zašto nema dokaza da ukrajinski tenkovi Čalendžer 2 učestvuju u borbama, intervju sa jednim od članova posade tenka dao je neke odgovore.

    Oni su za Forbs rekli da iz svojih tenkova, sakrivenih pod okriljem drveća na teritoriji pod ukrajinskom kontrolom, otvaraju vatru na rusku teritoriju na udaljenosti od tri kilometra, dok dronovi usmeravaju napade.

    Očigledno, oni to često rade – noću.

    Mete su ruski utvrđeni položaji, ali “još ne vozila“, kaže jedan član posade.

    Tenkovi Čelendžer 2, od kojih se 14 nalazi u ukrajinskoj 82. brigadi, podržavaju pešadiju. Ovo je suprotno od uobičajene doktrine gde pešadija podržava tenkove.

    U tom smislu, Čelendžeri više funkcionišu kao mobilno oružje nego kao pravi tenkovi – brzi napadi su retki i daleko od njih.

    Ekipa objašnjava zašto.

    “Kretanje po terenu je teško“, kaže jedan. “Za naše tlo ovaj tenk (koji ima 71 tonu) je težak“, prenosi Forbs.

    To “naše tle“ je poljoprivredni region Zaporožje na jugu zemlje, gde se 82. brigada prošlog leta uključila u ukrajinsku kontraofanzivu kako bi konsolidovala nove položaje stvorene ukrajinskim napredovanjem oko grada Robotine, 15-ak kilometara južno od nekadašnjeg linija fronta.

    Jedan čelendžer je pogođen ruskom protivtenkovskom raketom dok je u orbiti Robotine usred bela dana krajem avgusta ili početkom septembra. Dok je posada bežala, magacin municije tenka se navodno zapalio, što je izazvalo eksploziju koja je uništila tenk.

    To je jedini verifikovani gubitak Čelendžera u ukrajinskoj službi.

    Drugi su navodno i dalje aktivni, podržavajući ukrajinsku pešadiju koja pokušava da proširi radijus oko Robotina i odbrani grad od ruskih kontranapada. Pucanje sa drveća na ruska utvrđenja udaljena tri kilometra možda zvuči dosadno, ali nije. Stalno im prete ruski projektili, dronovi i artiljerija.

    Ipak, tenkisti 82. brigade kažu da su se navikli, iako se nisu opuštali.

    “Prva misija je uvek najstrašnija“, kaže jedan. “A posle… ljudi mogu da se naviknu na sve.

    Nejasno je da li isto misle i Rusi, koji su meta Čelendžera. Ovi britanski tenkovi su najteži u čitavom ratu i izgledaju impozantno čak i na velikim udaljenostima.

    “Čuli smo njihovu radio komunikaciju koju smo presreli“, kaže jedan član posade.

    “Uočeno je kretanje vozila“, navodno je rekao jedan ruski posmatrač. “Kakvo vozilo?” upitao je drugi. “Ne znam“, odgovori prvi. “Ogroman je i glasan!”

  • Rusi kreću u veliki napad, 40.000 vojnika je spremno?

    Rusi kreću u veliki napad, 40.000 vojnika je spremno?

    Ukrajina tvrdi da je Rusija okupila 40.000 vojnika i 500 tenkova naspram istočnog grada Кupjanska.

    Očigledno je da tolika vojska ima za cilj da povrati ogroman deo Harkovske oblasti koju su Rusi nakratko okupirali 2022. godine – sve dok Ukrajina tokom kontraofanzive nije oslobodila veći deo regiona.

    Sve istočno od velike reke Oskil predstavlja cilj Moskve.

    “Ruska Federacija planira da zauzme celu Donjecku i Lugansku oblast i deo Harkovske oblasti do reke Oskil do marta 2024. godine”, objasnio je ukrajinski centar za odbrambene strategije.

    Reka teče kroz Кupjansk sa severa.

    Magazin Forbs navodi da je mart krajnji rok jer će tada biti održani predsednički izbori u Rusiji i da bi delić Harkova bio poklon ruskom predsedniku Vladimira Putinu.

    Kupjansk i okolinu brani oko 10 ukrajinskih brigada sa oko 20.000 vojnika i stotinama tenkova i drugih borbenih vozila i haubica. Međutim, vojnici i vozila nisu problem za Ukrajince.

    Problem je municija.

    Sjedinjene Američke Države su bile jedan od najvećih donatora granata od 155 milimetara za najbolje ukrajinske velike topove, ali su republikanci u američkom Кongresu prošle jeseni prekinuli pomoć Ukrajini.

    Dnevna količina granata ukrajinskih snaga pala je za dve trećine na samo 2.000 komada dnevno. Ruske snage u međuvremenu ispaljuju čak 10.000 granata dnevno i to prema navodima Forbsa zahvaljujući stalnom snabdevanju municijom iz Severne Кoreje.

    Nova prednost Rusije u vatrenoj moći omogućava joj da koncentriše artiljeriju bez mnogo straha od ukrajinske protivbaterijske vatre i da usmeri koncentrisane baterije na naseljene centre .

    “Situacija osnažuje Rusiju da primeni dobro poznati pristup sistematskog uništavanja urbanih područja čineći ih neodbranjivim”, objasnio je ukrajinski analitički tim Frontelidžens insajt.

    Rušenje je već počelo.

    “Naši satelitski snimci otkrivaju trajnu i intenzivnu artiljerijsku štetu oko Кupjanska”, navodi Frontellidžens insajt.

    Institut za proučavanje rata u Vašingtonu upozorava da će nedostatak artiljerije i kašnjenja u zapadnoj bezbednosnoj pomoći stvoriti neizvesnost u ukrajinskim operativnim planovima.

    “To bi moglo da natera ukrajinske snage da donesu teške odluke o davanju prioriteta određenim sektorima fronta u odnosu na sektore gde ograničeni teritorijalni zastoji najmanje štete”, navodi Institut za proučavanje rata.

  • Zelenski: Zapamtite, meta nije samo Ukrajina

    Zelenski: Zapamtite, meta nije samo Ukrajina

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je važno održati konsolidaciju slobodnog sveta i učiniti sve da Ukrajina može da pobedi Rusiju.

    On je u večerašnjem video obraćanju naveo da je u toku rad sa timovima evropskih država na jačanju Ukrajine, razvoju novih odbrambenih paketa i implementaciji novih bezbednosnih rešenja.

    “Zapamtite: u ratu koji je započela Rusija na ukrajinskom frontu, meta nije samo naša država i naša nezavisnost. Zato je ključno održati što veću konsolidaciju slobodnog sveta i učiniti sve što je moguće i nemoguće da Ukrajina nanese poraze Rusiji”, poručio je Zelenski, prenosi Ukrinform.

    Ukrajinski predsednik je istakao da Moskva ne razume nijedan drugi jezik i da Ukrajina nastavlja rad sa partnerima u vezi sa novim sankcijama Rusiji i blokiranjem ruskih šema za zaobilaženje sankcija.

    “Aktivno se bavimo konfiskacijom ruske imovine rasute po raznim jurisdikcijama. Zahvalan sam svima koji nam pomažu u nastojanjima da oduzmemo rusku imovinu”, naglasio je Zelenski.