VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • “Uvođenje sankcija promišljeno sa pola mozga”

    “Uvođenje sankcija promišljeno sa pola mozga”

    Predsednik Privredne komore Austrije Harald Marer smatra da je ekonomska situacija, zbog energetske krize, teža nego za vreme pandemije.

    On kritikuje Evropsku komisiju da je, prilikom uvođenja sankcija protiv Rusije, “razmišljala samo jednom polovinom mozga”.

    “Ako se preduzeća moraju zatvarati, jer Komisija smatra da je ‘previše nobl i predobra’ da promeni dizajn cene struje onda je to jedna vrsta atentata na celokupnu evropsku konkurentnost”, rekao je Marer austrijskom radiju “Oe1”.

    On je ukazao da brojna preduzeća, zbog visoke cene energije, razmišljaju da smanje proizvodnju.

    Rekao je da je još od proleća upozoravano da bi moglo doći do takve situacije ako se ne bude na vreme na evropskom nivou delovalo.

    “Mnoga izvozna preduzeća na međunarodnom tržištu više nisu konkurentna, jer cene, koje moraju proslediti dalje, niko globalno ne želi da plati”, kazao je Marer.

    Istakao je da se radi o energetsko intenzivnim preduzećima u metalurškoj industriji, papirnoj industriji, kartonaži i hemijskoj industriji.

    Cene, dodaje, ne pogađaju samo velika preduzeća već problem imaju srednje i male pekare, stolarske radnje i trgovina.

    Evropskoj komisiji prebacuje da je sankcije uvela bez ikakvih potrebnih propratnih mera, i da se njihovo tumaranje nastavlja, sada i određivanjem gornje granice za ruski gas.

    “Tema je visoka cena gasa na međunarodnoj berzi, a ne primarno riski gas. Mislim da samo žele usvoje nove sankcije, bez ideje da se pomogne”, kazao je on.

    Ocenio je da bi bilo važno da se cena struje odvoji od cene gasa.

  • Putin razmatra sve faktore prije odluke da li ide na samit G20

    Putin razmatra sve faktore prije odluke da li ide na samit G20

    Svi faktori, “uključujući i bezbjednosni faktor”, biće uzeti u obzir pri donošenju odluke da li će ruski predsjednik Vladimir Putin učestvovati na samitu G20 u Indoneziji, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Da bismo se opredijelili za format našeg učešća, treba uzeti u obzir sve faktore, uključujući bezbjednosni faktor”, rekao je Peskov u intervjuu za TV program “Moskva.Kremlj.Putin.”, čiji je dio objavljen danas na novinarskom Telegram kanalu, prenosi TAS S.

    Peskov je ovo odgovorio na pitanje novinara da li je lično prisustvo ruskog lidera na sastanku G20 previše opasno u trenutnoj situaciji.

    On je podsjetio da postoji poziv Putinu za dolazak na Bali, gdje će se u novembru održati samit G20.

    “Zahvalni smo zemlji domaćinu predstojećeg samita na pozivu koji je upućen”, dodao je portparol Kremlja.

    Planirano je da Samit Grupe 20 sa direktnim učešćem lidera bude održan od 15. do 16. novembra na Baliju, a domaćin tog skupa, predsjednik Indonezije Džoko Vidodo izjavio je ranije da su predsednici Ukrajine i Rusije, Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prihvatili njegov poziv da prisustvuju.

  • Erdogan poručio Putinu: Turska može posredovati u sukobu oko nuklearke u Zaporožju

    Erdogan poručio Putinu: Turska može posredovati u sukobu oko nuklearke u Zaporožju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da Turska može posredovati u vezi sa situacijom u nuklearnom elektrani u Zaporožju.

    “Turska može posredovati u sukobu oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporizhzhia, koju su okupirale moskovske trupe”, rekao je Erdogan u subotu Putinu.
    “Predsjednik Erdogan je izjavio da Turska može igrati ulogu posrednika u nuklearnoj elektrani Zaporožje, kao što je to učinila u dogovoru o žitu”, navelo je tursko predsjedništvo, pozivajući se na sporazum o izvozu žitarica koji su Kijev i Moskva potpisali u julu s Ujedinjenim nacijama i Turska kao garantima.


    Erdogan je prošlog mjeseca upozorio na opasnost od nuklearne katastrofe kada je posjetio Lavov tokom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    “Zabrinuti smo. Ne želimo još jedan Černobil”, rekao je turski lider.

    Rusija je danas saopćila kako je jučer osujetila pokušaj Ukrajinaca da zauzmu elektranu u Zaporožju.

  • Sahranjen Mihail Gorbačov

    Sahranjen Mihail Gorbačov

    Posljednji lider Sovjetskog sveza Mihail Gorbačov sahranjen je danas na moskovskom groblju Novodevičje, javlja agencija RIA Novosti.

    Gorbačov je sahranjen pored supruge Raise, koja je preminula prije 23 godine.

    Komemoracija Gorbačovu, koji je preminuo u utorak u 92. godini, održana je u moskovskom Domu saveza.

    Prvobitno je planirano da ispraćaj traje od 10.00 do 14.00, ali je vreme u kojem su brojni građani i zvaničnici mogli da se oproste od Gorbačova skraćeno do 13.00.

    Kako je ranije saopšteno RIA Novostima u “Gorbačov fondu”, ispraćaj je organizovala jedna od službi predsjedničke administracije Rusije.

    Agencija TAS S navodi da su tokom sahrane bili prisutni članovi ruske Počasne garde.

    Ranije, Rojters je izvestio da je jedan od rijetkih evropskih lidera koji je došao na ispraćaj Gorbačova bio Viktor Orban, a komemoraciji su prisustvovali ambasadori i predstavnici diplomatskih misija SAD, Njemačke, Japana, Velike Britanije, kao i zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

  • Rusi od SAD tražili 56 viza za odlazak Lavrova u UN, još nisu dobili nijednu

    Rusi od SAD tražili 56 viza za odlazak Lavrova u UN, još nisu dobili nijednu

    Rusija je zatražila 56 viza od Sjedinjenih država kako bi se omogućio ulazak u zemlju ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu i njegovoj delegaciji, koja planira da putuje u Njujork na godišnji skup svjetskih lidera u UN ovog mjeseca (13-27. septembar), ali zasad nije dobila nijednu, javlja Rojters.
    Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je naveo u pismu generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu da je situacija „alarmantna“, jer je Vašington tokom prethodnih mjeseci konstantno odbijao da izda vize brojnim ruskim delegacijama za događaje u okviru UN.

    Portparol Stejt departmenta, međutim, odgovara da SAD vrlo ozbiljno smatraju svoje obaveze kao domaćin Ujedinjenih nacija i da su podaci o vizama povjerljivi, tako da ne može da komentariše pojedinačne slučajeve.

    Prema dogovoru u UN iz 1947. godine, od SAD se uopšteno traži da dozvoli ulazak u UN stranim diplomatama, ali Vašington kaže da može da odbije vize kada su u pitanju određeni razlozi, kao što su „bezbjednost, terorizam i strana politika“.

    “Obradimo stotine viza svake godine za delegacije Ruske Federacije koje prisustvuju raznim događajima u UN”, rekao je portparol Stejt departmenta, dodajući da aplikacije treba da se podnesu što ranije, kako bi se omogućila blagovremena obrada.

    “Ovo je veoma važno zbog ruskih nezakonitih akcija protiv naše ambasade u Moskvi, uključujući prinudno isključenje lokalnog osoblja, kao i osoblja iz trećih zemalja, što je jako oštetilo rad naše misije i naše kapacitete za obradu viza”, dodao je portparol.

    Nebenzja kaže da su zahtjevi za vize na vrijeme podnijeti američkoj ambasadi u Moskvi, a portparol generalnog sekretara UN nije odgovorio na zahtjev za komentar.

  • Berlin: Spremni za obustavu ruskog gasa

    Berlin: Spremni za obustavu ruskog gasa

    Njemačko energetsko regulatorno tijelo Bundesnecagentur saopštilo je da je sada bolje pripremljeno za obustavu ruskog gasa, ali je apelovalo na građane i kompanije da smanje potrošnju energije, odgovarajući na današnju najavu Gasproma da će Sjeverni tok 1 biti isključen na neodređeno.

    “Povodom ruske odluke da ne dozvoli da gas teče Sjevernim tokom 1 na neodređeno, terminali prirodnog gasa, skladišta i zahtjevi za značajne uštede energije postaju mnogo važniji”, naveo je predsjednik Bundesnecagentura Klaus Miler.

    On je dodao da je dobro da je Njemačka sada bolje pripremljena, ali i da je sada na građanima i kompanijama da paze na potrošnju.

    Gasprom je nešto ranije objavio da je zbog curenja na gasovodu kod Sankt Peterburga došlo do obustave Sjevernog toka 1 na neodređeno vrijeme.

  • Medvedev: Tetka Von der Leyen želi ograničiti cijene ruskog gasa, onda njega u EU više neće biti

    Medvedev: Tetka Von der Leyen želi ograničiti cijene ruskog gasa, onda njega u EU više neće biti

    Nekadašnji predsjednik Rusije i zamjenik šefa Vijeća nacionalne sigurnosti Dmitrij Medvedev komentarisao je odluku zemalja G7 da podrže uvođenje ograničenja cijena na uvoz ruskog gasa.

    Odluka najbogatijih zemalja svijeta naišla je na veliko negodovanje ruskih zvaničnika pa i samog Medvedeva koji je rekao kako takav potez može stvoriti dodatni problem, naročito ukoliko se Evropska unija odluči da i zvanično uvede takvu odluku.

    “Došlo je vrijeme da Evropska unija nametne gornju granicu cijene gasa koji se uvozi iz Rusije. To je rekla tetka Von der Leyen. Jednostavno je, bit će to kao i sa naftom. Ruskog gasa u Evropi više neće biti”, rekao je Medvedev.

    Podsjetimo, nakon što su zemlje G7 podržale odluku o uvođenju gornje granice na cijenu ruske nafte i gasa, ovaj potez podržala je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    “Naporno smo radili na okončanju naše zavisnosti od ruskog gasa, okrećući se drugim dobavljačima. Kao rezultat toga, Norveška sada isporučuje više gasa u Evropu nego Rusija. Također, SAD snabdijeva Evropu sa značajnim količinama tečnog gasa”, navela je ona.

    Osim ograničenja gornje cijene nafte i gasa, ministri zemalja G7 su potvrdili namjeru da zabrane morski transport ruske nafte i naftnih derivata ukoliko se oni ne budu kupovali po ograničenoj cijeni.

    “Zemlje G7 su također potvrdile da će, osim ograničenja na naftu, razviti mehanizme koji će ranjivim zemljama omogućiti da zadrže pristup energetskim tržištima uključujući i rusko”, piše ruska agencija RIA.

  • Grosi otkrio kada će podnijeti izvještaj o Zaporožju

    Grosi otkrio kada će podnijeti izvještaj o Zaporožju

    Šef Međunarodne agencije za atmosku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas da planira da sljedeće nedjelje podnese izvještaj o bezbjednosti nuklearne elektrane Zaporožje koja je od marta pod kontrolom ruskih snaga.

    Nakon što je sa misijom IAEA boravio u Energodaru, gdje se nalazi elektrana Zaporožje, Grosi je u Beču održao konferenciju za novinare i saopštio da je šest članova IAEA ostalo u Zaporožju, najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, prenio je Rojters.

    On je dodao da će se broj članova misije IAEA smanjiti na dva i da se njihovo prisustvo u Zaporožju planira na duže vrijeme.

    “Vojne aktivnosti i operacije se povećavaju u tom dijelu zemlje i to me zabrinjava. Očigledno je da je statistička vjerovatnoća da će doći do veće materijalne štete i dalje prisutna”, kazao je Grosi, prenio je AP.

    On je rekao da je granatiranje počelo u avgustu i da je “prilično jasno da je to sve češći trend”, ali nije odredio krivca za nanijetu štetu.

    Misija IAEA na čelu sa Grosijem stigla je 1. septembra sa teritorije pod kontrolom Ukrajine u dio Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom kako bi pregledala nuklearnu elektranu.

    Misija je došla da procijeni fizičku štetu na postrojenju, utvrdi operativnost bezbjednosnih sistema u elektrani, procijeni uslove rada za zaposlene i preduzme hitne mjere kako bi osigurala bezbjednost nuklearnog objekta.

  • Oglasila se Bijela kuća nakon odluke o ograničavanju cijena ruske nafte

    Oglasila se Bijela kuća nakon odluke o ograničavanju cijena ruske nafte

    Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je danas da će globalno ograničenje cijene ruske nafte značajno smanjiti prihode Rusije u borbi protiv Ukrajine, javlja Rojters.

    Ona je dodala da će ograničenje cijena dati brojnim zemljama poziciju da sklope bolje sporazume sa Rusijom i da će Bijela kuća raditi narednih nedjelja na tome da se odredi gornja granica cijene ruske nafte.

    Ranije u toku dana, grupa ministra finansija G7 složila se da uvede ograničenje na cijenu ruske nafte.

    Ministarka finansija SAD Dženet Jelen rekla je danas će Rusiji biti povoljno da prodaje naftu po cijeni koju ograničavaju zapadne zemlje, jer bi u suprotnom morala da zaustavi proizvodnju, a njena sposobnost da ponovo pokrene proizvodnju bi pretrpjela trajnu štetu.

    Jelen je za “MSNBC” rekla da će plan G7 o ograničenju cijene smanjiti sredstva Moskvi za operaciju u Ukrajini.

    “Za njih će ekonomski mnogo bolje biti ukoliko odaberu da prodaju naftu po ograničenim cijenama, nego da ugase proizvodnju”, rekla je Jelen.

  • Važan trenutak za Ukrajinu

    Važan trenutak za Ukrajinu

    Zapadni zvaničnici rekli su da se “nadaju i očekuju” da će ukrajinske snage uspeti u ofanzivi pokrenutoj ove nedelje na teritoriju na jugu Ukrajine.

    Zvaničnici su operaciju u oblasti Herson, zapadno od reke Dnjepar, opisali kao “ograničeni” i “važan” trenutak napada za Ukrajinu nakon više od šest meseci odbrane od ruske invazije velikih razmera.

    “Verovatno će potrajati, ali će biti smrtonosno”

    Govoreći danas, rekli su da će verovatno potrajati, da će biti smrtonosno i upozorili su da se ne treba očekivati “džinovski napredak”. Zapadni zvaničnici su rekli da je važno razmotriti misiju – zvanično pokrenutu u ponedeljak – kroz sočivo onoga što bi mogla “razumno da postigne”.

    Ukrajinski vojni komandanti su namerno koncentrisali svoje snage protiv ciljeva na jugu, pri čemu se oslobađanje grada Hersona smatralo ključnim ciljem, umesto da ciljaju na pokretanje ofanzivnih misija duž čitavog fronta istok-jug dužine 2.415 kilometara.

    Ofanziva „treba da se proceni u oblasti oko Hersona, zapadno od reke Dnjepar – to je trenutno polje operacija“, rekao je jedan zvaničnik.

    “Pravimo korak po korak i gledamo kako će se ponašati ukrajinske snage u narednih nekoliko dana”, rekao je on.

    Drugi zvaničnik je nastavio: “Bila bi zaista, zaista značajna stvar da ukrajinske snage – kako se nadamo i očekujemo da hoće – postignu uspeh koji je upravo opisan.

    “To neće završiti rat, ali…”
    “To neće okončati rat, ali bi to bilo zaista, zaista značajno, delom zbog geostrateškog značaja samog Hersona, ali i kao demonstracija da je Rusija veoma, veoma, veoma daleko od toga da ovaj rat ide onako kako ona želi”, rekao je.

    Ukrajina je novinarima ograničila pristup ofanzivi tako da nije bilo moguće samostalno proceniti kako se bitka odvija. Zapadni zvaničnici su rekli da su “znaci trenutno dobri”.

    “Moraćemo da sačekamo i vidimo”
    “Sigurno postoje znaci da se Rusi povlače, ali sama Ukrajina je već rekla da je planirana ofanziva, spora operacija slamanja ruskih snaga, za koju će biti potrebno vreme i trud, tako da mislim da ne treba očekivati džinovske poteze. to će potpuno promeniti sliku i da budemo iskreni, moraćemo da sačekamo i vidimo“, rekli su oni.

    Zvaničnici su rekli da veruju da je Rusija imala oko 20.000 vojnika u toj oblasti nakon što je pojačala svoje redove u iščekivanju ukrajinskog kontranapada.