Oznaka: Rusija

  • Ruski gigant tužio Vladu Njemačke

    Ruski gigant tužio Vladu Njemačke

    Najveća ruska naftna kompanija Rosnjeft pokrenula je tužbu protiv Vlade Njemačke zbog zapljene podružnica u toj zemlji.

    Rosnjeft tvrdi da je odluka Njemačke da imenuje stečajne upravnike u Rosnjeftu Njemačka, koji upravlja svom imovinom kompanije, uključujući tri rafinerije nafte, nepravedna s obzirom na to da je kompanija uvek ispunjavala svoje obaveze isporuke nafte, javlja Anadolu Agency (AA).

    S tim u vezi, ruska kompanija podnela je tužbu Federalnom upravnom sudu (BVerwG) u Lajpcigu protiv nemačkog Ministarstva ekonomije i zaštite klime, prenosi portal biznisinfo.ba.

    Njemačka vlada je 16. septembra imenovala stečajnog upravnika u Rosnjeftu Nemačka, podružnici Rosnjefta u zemlji, opravdavajući to energetskom krizom u zemlji.

    Kontrola nad rafinerijom PCK u Švetu, glavnim dobavljačem dizela i benzina za Berlin, takođe je data Saveznoj mrežnoj agenciji (Bundesnetzagentur), koja je ranije kupila udeo Rosnjefta Nemačke u rafineriji MiRo u gradu Karlsrue i rafineriji Bajernojl u Fohburgu.

  • Rusi napali Zaporožje

    Rusi napali Zaporožje

    Ruske snage jutros su ponovo raketirale grad Zaporožje, saopštio je načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Staruh.

    Istovremeno, sekretar Gradskog veća Zaporožja Anatolij Kurtev izjavio je da su pogođeni infrastrukturni objekti, prenosi Unian.

    Nakon napada došlo je do požara, utvrđuje se da li ima povređenih.

    Šef regionalne vojne uprave Oleksij Kuleba naveo je da Rusi jutros rraketirale naselje u Kijevskoj oblasti.

    Naveo je da su spasioci na terenu i da prema prvim informacijama nema povređenih, prenosi Unian.

    Kuleba je dodao da je upozorenje na napad iz vazduha još na snazi i pozvao građane da ne napuštaju skloništa.

  • Medvedev: Rusija će masovno proizvoditi bespilotne letjelice

    Medvedev: Rusija će masovno proizvoditi bespilotne letjelice

    Rusija će pokrenuti masovnu proizvodnju bespilotnih letelica, jer su se pokazale veoma efikasnim u vojnoj operaciji u Ukrajini, rekao je danas zamenik predsednika Saveta za nacionalnu bezbednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    On je istakao da su se bespilotne letelice (UAV) dokazale u savremenim sukobima i da je njihovo korishćenje u ratu u Ukrajini “hitna potreba”, prenosi Tas s.

    “Rusija tek treba da pokrene masovnu proizvodnju bespilotnih letelica različitih tipova”, rekao je Medvedev

    On je istakao da je izvršena posebna inspekcija Specijalnog tehnološkog centra LLC u Sankt Peterburgu, koji je po državnom odbrambenom nalogu ispitao bespilotne letelice “Orlan”.

    Dodaje se da je na forumu “Armija – 2022” u avgustu Ministarstvo odbrane Rusije potpisalo ugovore za nabavku dronova “Orlan”, “Inokhodets” i “Eleron”, kao i s pomenutim tehnološkim centrom za proizvodnju sistema opremljenih bespilotnim letelicama Orlan-10 i Orlan-30.

  • Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija će preusmeriti isporuke nafte ne samo u azijske zemlje već i u Afriku i Latinsku Ameriku, izjavio je Aleksandar Novak na forumu Ruska energetska nedelja.

    Što se tiče preusmeravanja, veći deo naše nafte biće usmeren ka azijsko-pacifičkom regionu, ka Indijiu, Pakistanu i drugime zemljama na tom pravcu. Konkretno, ka zemljama Afrike i Latinske Amerike, odnosno ka onima kojima su potrebni naši energetski resursi“, rekao je Novak, prenosi Tas.

    On je takođe najavio proširenje ruskih lučkih kapaciteta.”Kada je reč o transportu, tu su luke i naftovodi. Embargo se ne odnosi na isporuke naftovodima, već samo na morski transport. Bez obzira na to, svi naši logistički centri koji se trenutno koriste biće i dalje u upotrebi i biće prošireni. Planiramo da proširimo kapacitete luka Ust-Luga, Novorosijsk i u Primorskom regionu za oko 40 miliona metričkih tona; što je prilično veliki obim”, rekao je Novak.

  • Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije objavilo je podatke o broju nuklearnih bojevih glava i drugog teškog naoružanja koje posjeduju Rusija i SAD, a sve u skladu s pravilima i obavezama koje proističu iz ugovora START.

    Kako se navodi, Sjedinjene Američke Države i Rusija su u septembru 2022. godine razmijenili informacije o strateškom ofanzivnom oružju što uključuje podatke o teškim bombarderima, interkontinentalnim balističkim projektilima kao i o balističkim raketama koje se lansiraju iz podmornice.

    Prema podacima koji su objavljeni na službenoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Rusije, ova država posjeduje 540 razmještenih interkontinentalnih balističkih raketa, balističkih raketa koje se lansiraju iz podmornica te teških bombardera.

    S druge strane, podaci pokazuju kako Sjedinjene Američke Države broje 659 projektila koji se ubrajaju u ove kategorije.

    Kada je riječ o bojevim glavama raspoređenim na interkontinentalnim balističkim projektilima, projektilima koje se lansiraju iz podmornica te nuklearnih bojevih glava koje su raspoređene na avione, Rusija raspolaže s 1.549 ovakvih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države posjeduju 1.420.

    Na kraju, u sklopu ugovora, strane su bile dužne objaviti i podatke o neraspoređenim lanserima interkontinentalnih balistički projektila, neraspoređenim lanserima projektila iz podmornice te neraspoređenim teškim bombarderima. U ovom segmentu, Rusija posjeduje 759 ovakvih lansera dok su Sjedinjene Američke Države prijavile 800.

    Inače, novi ugovor START stupio je na snagu 5. februara 2021. godine te su se strane složile da ugovor traje do 4. februara 2026. godine.

    Tokom sklapanja dogovora, Sjedinjene Američke Države i Rusija su se obavezale da će ograničiti broj nuklearnog naoružanja i to tako da će imati do 700 raspoređenih interkontinentalnih i drugih raketa, 1.550 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na interkontinentalne i druge projektile te 800 neraspoređenih lansera i teških bombardera.

    Od 2011. godine, Rusija i SAD su u sklopu ogovora obavili ukupno 18 inspekcija nuklearnog naoružanja te su tom prilikom razmijenili 24.672 obavještenja.

  • Putin: Kraj za dve nedelje

    Putin: Kraj za dve nedelje

    Predsednik Rusije Vladimir Putin prokomentarisao je moguće pregovore sa Ukrajinom.

    Kako je naveo, predsednik Turske je odigrao značajnu ulogu po nizu pitanja i na tome mu je Rusija zahvalna.”On je bio aktivni učesnik dogovora o izvozu pšenice. Na posredničku ulogu su spremni i Ujedinjeni Arapski Emirati, za šta smo mu mi takođe zahvalni. Indija i Kina takođe uvek govore da treba uspostaviti dijalog, ja znam njihovu poziciju, ali znamo i poziciju Kijeva – kažu da hoće pregovore a sad su zvanično doneli odluku da pregovore zabranjuju. Mi smo uvek govorili da smo otvoreni za dogovor”, rekao je Putin na samitu “Rusija-Centralna Azija”.

    On je istakao da će uskoro biti kraj delimične mobilizacije.

    “Mobilisano je 222.000 od 300.000 je mobilisano, u roku od dve nedelje proces će biti završen”, naveo je predsednik Rusije.

    Putin o NATO: “Opasan korak”
    Predsednik Rusije osvrnuo se i na nedavne raketne udare na ciljeve u Ukrajini.

    “Od 29 objekata koje je planirano da budu uništeni nije pogođeno sedam. Nema potrebe za intenzivnim udarima. Postavljaju se drugi zadaci. Bar zasad. A dalje ćemo videti”, istakao je Putin.

    On je, takođe, istakao da bio sukob NATO i Rusije bio veoma opasan korak.

    “Direktan sukob snaga NATO i ruske vojske je veoma opasan korak, on će dovesti do globalne katastrofe, nadam se da će biti pameti da se tako nešto ne preduzima. Nismo postavili zadatak da uništimo Ukrajinu”, naveo je Putin.

    Osvrnuo se i na eksploziju na Krimskom mostu.

    “Posle terorističkog akta na Krimskom mostu odgovarajuće službe su dobile zadatak da ojačaju kontrolu, osiguraju bezbednost svih infrastrukturnih objekata i na objektima energetike, na transportnim objektima”, rekao je predsednik Rusije je i naveo da je FSB konstatovala da je eksplozivna naprava za napad na Krimski most najverovatnije dopremljena morskim putem, ali za sada nije poznato da li je korišćen brod za prevoz žita.

    Putin poručio Njemcima: “Odlučite”
    Putin je prokomentarisao i odnos Njemačke kada je reč o vojnoj operaicji u Ukrajini.

    “U Nemačkoj sami treba da odluče da li je za njih važnije ispunjavanje nekih obaveza ili interesi građana. U ovom slučaju, izgleda da su stavili na prvo mesto obaveze prema NATO-u. Smatram da je to greška i za tu grešku plaćaju biznis, ekonomija i građani. Ali sa interesima Nemačke malo ko računa inače ne bi dizali u vazduh Severni tok”

    Putin: Što da pričam sa Bajdenom?
    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne vidi potrebu u ovom trenutku da razgovara sa američkim kolegom Džoom Bajdenom.

    “Njega treba pitati da li je spreman da održi razgovor sa mnom ili ne. Da budem iskren, ne vidim uopšte nikakvu potrebu za tim. Ne postoji platforma za bilo kakve pregovore, bilo kada”, rekao je Putin, upitan da li je moguće da se susretne sa Bajdenom na samitu G20 u Indoneziji, preneo je TASS.

    Bajden je nedavno izjavio da ne vidi dobar razlog da se susretne sa Putinom polovinom sledećeg meseca na samitu G20 u Indoneziji.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov prethodno je rekao da Rusija neće odbiti eventualni susret Putina i Bajdena, ukoliko uopšte dodje do takvog predloga.

  • Putin želi mir?

    Putin želi mir?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je, povodom sukoba na prostora ZND, da treba težiti tome da se traži izlaz iz situacije uz maksimalne napore.

    On je, između ostalog, pozvao predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikolu Pašinjana da održe sastanak u Rusiji.

    Putin je poručio da je Rusija uvek iskreno težila ka rešavanju svakog konflikta, uključujući i Nagorno-Karabah.

    On je pozvao sve lidere ZND da dođu u Sankt Peterburg uoči 2023. godine.

    Ruski predsednik je rekao i da zemlje ZND preduzimaju energične napore kako bi se prešlo na obračun u nacionalnim valutama.

    “Aktivirane su zajedničke aktivnosti u cilju zamene uvoza, jačanju tehnološkog i finansijskog suvereniteta. Konkretno, preduzimaju se energični napori kako bi se prešlo na obračun u nacionalnim valutama između država ZND”, rekao je Putin.

    Predsednik Rusije je predložio da 2025. godina u ZND bude godina u kojoj će se obeležiti 80. godišnjica pobede u Drugom svetskom ratu i borbe protiv nacizma.

    “Manifestacije 2025. godine povodom 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu imaće za cilj da pošalju jasan signal u borbi protiv nacizma”, rekao je on.

    U Astani se održava samit Zajednice nezavisnih država. Prvi deo samita je u užem sastavu, prisustvuju samo lideri, a kasnije će im se pridružiti i delegacije.

  • Preokret?

    Preokret?

    Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je izveštaj obaveštajnih službi koji danas govore o ruskoj ofanzivi kod grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti.

    “U poslednja tri dana proruske snage su taktički napredovale ka centru grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti”.

    Britanci navode da su delovi Drugog armijskog korpusa i proruske milicije Luganske oblasti verovatno napredovali do sela Opjtine i Ivangrada južno od grada.

    “Dakle, ovo su retki ruski pomaci od početka leta. Od početka jula bilo je malo, ako ih je uopšte bilo, naselja koje su zauzele regularne ruske ili separatističke snage. Međutim, snage predvođene privatnom vojnom kompanijom Vagner postigle su neke lokalizovane uspehe u Donbasu. Vagner će verovatno ostati u velikoj meri uključen u borbe u Bahmutu”, pišu Britanci.

    Kako kažu, Rusija verovatno gleda na zauzimanje Bahmuta kao uvod u napredovanje na gradsko područje Kramatorsk-Slovenska, najznačajnije naseljeno mesto u Donjeckoj oblasti, koje drži Ukrajina.

    Rusija nastavlja da sprovodi ofanzivne operacije u centralnom Donbasu i veoma sporo napreduje.

    “Međutim, njihov ukupni operativni plan je potkopan ukrajinskim pritiskom na severni i južni bok, kao i velikim nedostatkom municije i ljudstva”, zaključuju Britanci.

  • Na korak do totalnog rata Rusije i Ukrajine?

    Na korak do totalnog rata Rusije i Ukrajine?

    Ministar spoljnih poslova Slovačke Rastislav Kačer ne očekuje da će Rusija aktuelni konflikt u Ukrajini da proširi.

    On ocenjuje da su “svi u Evropi deo tog rata”.

    On je za bečki dnevnik “Prese” rekao da konvencionalne ruske snage ne mogu ni da postignu osnovne ratne ciljeve” kao i da čak gube već osvojene teritorije.

    Istovremeno nije potpuno isključio mogućnost da zemlje, poput Slovačke, zbog velike vojne pomoći Ukrajine, budu neposredno uvučene u rat i postanu cilj napada.

    “Pojedini strateški ciljevi su blizu nas. Na primer pista za sletanje u Ušgorodu je do 500 metara udaljena od naše državne granice. Na početku rata bilo je vazdušnih napada na ciljeve nedaleko od poljske i slovačke granice. Ali mi smo članica NATO, i među nama vlada apsolutni konsenzus da bi napad na jednog od nas značio napad na ceo NATO”, podvukao je on.

    Kačer je odbacio kritike na račun ekonomskih sankcija protiv Rusije.

    “Ako se sada žalimo što će nam pasti životni standad za pet odsto, što se još nije dogodilo, onda ako zbog inflacije od 10 odsto možemo manje namirnica kupovati ili manje se grejati, treba imati u vidu da u Ukrajini hiljade ljudi umire ili mora da beži iz svojih kuća sa samo jednom plastičnom kesom. Ako tada budemo imali problem sa našom minimalnom žrtvom onda je to cinično i nehumano”, poručio je on.

    Rekao je da su tako cinični sve više političari koji populistički pale atmosferu mržnje, kako ne bi ni taj minimum posledica izdržali i doprineli oslobođenju Ukrajine.

    Kačer smatra da je mirno rešenje u Ukrajini moguće jednostavno postići.

    “Za to je potrebno samo jedno, a to je da Rusija prestane da napada i povuče svoje snage iz Ukrajine. Ne mogu zamisliti da možemo navesti Ukrajinu na neku drugu vrstu diplomatskog rešenja. Isključivo je na Ukrajini da kaže šta je za nju prihvatljivo “, naglasio je on.

  • Moskva – Borelj paranoiše

    Moskva – Borelj paranoiše

    Tvrdnje visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja o mogućnosti nuklearnog napada Rusije na Ukrajinu, nisu ništa drugo do paranoja.

    To je izjavio danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Hajde da paranoju oko ruskog nuklearnog napada ostavimo njegovoj savesti”, rekao je Medvedev, komentarišući Boreljovu izjavu, preneo je Tass.

    Borelj je kazao da će Zapad snažno, ali ne nuklearnim oružjem, vojno odgovoriti u slučaju ruskog nuklearnog napada na Ukrajinu.