VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija je saopštila da su ukrajinske snage pokušale da zauzmu atomsku centralu Zaporožje na istoku Ukrajine koja je pod kontrolom ruskih trupa, ali da je pokušaj odbijen poslije nekoliko sati borbe.

    • Nakon granatiranja grada, pokrenut je kopneni napad, uključujući pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje. Bitka je trajala nekoliko časova, najmanje tri i po časa – izjavio je lokalni zvaničnik Vladimir Rogov, koga je postavila Rusija.

    On je dodao da je napad “odbijen”, javila je agencija RIA Novosti.

    Istovremeno je guverener Hersona Vladimir Saldo saopštio da vlasti planiraju “premještanje” oko 50.000 do 60.000 ljudi na lijevu obalu rijeke Dnjepar i u ruske regione i da će relokacija trajati oko šest dana, prenio je TASS.

    Saldo je ranije rekao da postoji mogućnost da će se Herson naći pod vatrom ukrajinskih snaga i da ukrajinska strana gomila trupe za veliku ofanzivu.

  • “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    Rusija nije prijetila i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem, izjavio je Konstantin Voroncov, zamjenik direktora Departmana za neširenje i kontrolu nad naoružanjem Ministarstva inostranih poslova Rusije.
    „Rusija nije i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem. Istovremeno, ozbiljnu zabrinutost su izazvale izjave kijevskih vlasti o mogućnosti revizije nenuklearnog statusa Ukrajine, što bi označilo pokušaj dobijanja nuklearnog oružja nauštrb režima Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Uzimajući u obzir nedavne izjave Kijeva da je neophodno da NATO članice preventivno napadnu Rusiju nuklearnim oružjem, ovo je dvostruko nedopustivo i kategorički neprihvatljivo“, objasnio je Voroncov na sjednici Prvog komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Prethodno je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio da NATO treba da nanese „preventivne“ udare na Rusiju, a ne da „čeka ruske nuklearne udare“. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da Ukrajina stvara rizike povezane sa primjenom oružja za masovno uništenje, o čemu svjedoči izjava predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog o „preventivnom napadu“ NATO-a na Rusiju.

    Kijev krši Budimpeštanski memorandum
    Diplomata je takođe odgovorio i na replike brojnih zapadnih zemalja, koje su optužile Rusiju da krši Budimpeštanski memorandum.

    On je odgovorio da sam Kijev dugi niz godina nije poštovao budimpeštanske obaveze, a naročito one koje su predviđale suprotstavljanje porastu agresivnog nacionalizma i šovinizma.

    „U Kijevu su otvoreno podsticali nacionalizam, posebno njegove radikalne oblike. Glorifikacija nacističkih zločinaca postala je dio državne politike i ideologije. Upravo je razulareni nacionalni radikalizam primorao stanovnike mnogih ukrajinskih oblasti da brane svoja osnovna prava i vitalne interese putem realizacije prava na samoopredeljenje“, ocijenio je Voroncov.

    Nakon raspada SSSR-a Kijev je naslijedio značajan arsenal nuklearnog naoružanja. Ipak, 1994. godine su Ukrajina, Rusija, SAD i Velika Britanija potpisale Budimpeštanski memorandum, koji je služio kao međunarodni sporazum o bezbjednosnim garancijama u vezi sa pristupanjem Ukrajine Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Prema tom sporazumu, nuklearni arsenal na ukrajinskoj teritoriji je likvidiran, a nuklearne sile su se obavezale da će garantovati Kijevu bezbjednost.

  • Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je grčke građane da ne putuju u Ukrajinu i apelovalo na one koji su još uvijek u toj zemlji da je odmah napuste.
    U saopštenju koje je objavljeno nekoliko sati nakon najnovijeg talasa ruskih vazdušnih napada, grčko ministarstvo “snažno obeshrabruje” bilo kakvo putovanje u Ukrajinu, opisujući bezbjednosnu situaciju u toj zemlji kao “nestabilnu i neizvjesnu”, prenosi Gardijan.

    ”U isto vrijeme, građanima Grčke koji se trenutno nalaze u Ukrajini savjetuje se da odmah napuste zemlju. Grčkim građanima koji još nisu napustili zemlju takođe se savjetuje da odmah prijave kontakt podatke u ambasadi Grčke u Kijevu”, navodi Ministarstvo u saopštenju.

    Upozorenje o putovanju izdato je nakon što je ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendias najavio da će boraviti u Kijevu kako bi razgovarao sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i drugim visokim zvaničnicima Ukrajine.

  • Zelenski: “Vojni poraz”

    Zelenski: “Vojni poraz”

    Volodimir Zelenski izjavio je danas da to što Rusija napada ciljeve u Ukrajini dronovima proizvedenim u Iranu pokazuje njen politički i vojni poraz.

    To što Moskva koristi iransko oružje posle decenija finansiranja vojne industrije tokom sovjetskog i postsovjetskog perioda predstavlja poraz, istakao je Zelenski u video snimku objavljenom na zvaničnom sajtu, preneo je Rojters.

    Ukrajina je saopštila da su ruske snage u poslednjim napadima na ukrajinske gradove koristile dronove ”kamikaze” proizvedene u Iranu.

  • Počinje bitka za Herson

    Počinje bitka za Herson

    Zamenik načelnika ruske administracije u Hersonu Kiril Stremousov izjavio je da će u bliskoj budućnosti početi bitka za Herson.

    “Civilnom stanovništvu se savetuje da, ako je moguće, napusti područje predstojećih žestokih neprijateljstava kako se ne bi izlagalo nepotrebnom riziku”, dodao je Stremousov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

    Komandant Združenih snaga Rusije u Ukrajini general Sergej Vladimirovič Surovikin kaže da je situacija u gradu Hersonu na jugu zemlje “teška” i da je potrebno evakuaciju stanovnika.

    „Neprijatelj neprestano pokušava da napadne položaje ruskih trupa“, rekao je Surovikin u svom prvom televizijskom intervjuu od kada je imenovan na mesto komandanta ranije ovog meseca, prenosi BBC.

    Surovikina za dodao da ukrajinske trupe koriste raketne sisteme Himars, koje su dobile od SAD, i da ciljaju civilnu infrastrukturu i gradske stambene objekte.

    „Ruska vojska će pre svega obezbediti bezbednu evakuaciju stanovništva“ Hersona, rekao je on.

  • Rusija zabrinuta zbog zaoštravanja situacije u BiH

    Rusija zabrinuta zbog zaoštravanja situacije u BiH

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog zaoštravanja situacije u BiH. Stručnjaci za Balkan upozorili su da se Sjedinjene Američke Države spremaju da otvore “drugi front” protiv Rusije na Balkanu, piše Ruska gazeta.

    Gazeta piše da je Milorad Dodik pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske, što, kako se navodi, ne odgovara Amerikancima i opoziciji koju, kako se tvrdi, kontroliše Zapad. Kao rezultat toga, podsjeća ruski list, uslijedili su protesti opozcije.

    Ruska gazeta prenosi riječi stručnjaka za bezbjednost DŽevada Galijaševića, koji navodi da Amerikanci, ciljajući na Dodika, pokušavaju da udare na Rusiju. Galijašević kaže da da se to dešava, između ostalog, i zbog Dodikovih višestrukih izjava da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske.

    • Dugo je ugrožena ne samo karijera Milorada Dodika, već i njegov život – navodi Galijašević.
  • Nebenzja: Situacija na KiM se pogoršava, zahtjeva pažnju Savjete bezbjednosti

    Nebenzja: Situacija na KiM se pogoršava, zahtjeva pažnju Savjete bezbjednosti

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja rekao je da se bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji pogoršava i da zahtjeva pažnju Savjeta bezjbednosti UN i međunarodne zajednice.

    Nebenzja je ocijenio da je Kosmet i dalje glavno žarište tenzija na Balkanu, dok se, kako je rekao, ohrabruje atmosfera mržnje prema Srbima, a zapadne zemlje ponašaju kao da Rezolucija 1244 ne postoji.

    On je na sjednici SBUN dodao da Rusija podržava misiju UN na KiM i istakao da se Rusija zalaže za međusobno prihvatljivo rješenje za Beograd i Prištinu.

    • Nastavljaju da pripremaju takozvane alternativne opcije za rešenje situacije u korist Prištine”, istakao je Nebenzja i kao primer naveo nedavni francusko-njemački prijedlog rešenja koji, kako je rekao, postoji da bi Beograd prihvatio Kosovo kao državu.

    On je ocijenio da je statusno neutralna pozicija Brisela dovedena u pitanje i podsjetio da je 2013. godine dogovoreno da se uspostavi Zajednica srpskih opština.

    • To bi na prihvatljiv način osiguralo prava Srba koji žive na Kosovu. Ali Priština to odbija da primjeni, tvrdeći da su Srbi najzaštićenija nacionalna manjina u Evropi. U stvarnosti, niko nije ni pokušao da natera prištinske vlasti da primjene dogovore, čak ni EU kao medijator – rekao je Nebenzja.

    Nebenzja je ukazao da je proces sistemskog narušavanja prava srpskog stanovništva počeo 1999. godine.

    • I svih ovih godina smo svjedoci etničkog čišćenja koje se odvija – poručio je Nebenzja.

    On je istakao da se broj Srba, nakon više od 20 godina, drastično smanjio južno od Ibra i da su ostale samo male srpske enklave koje, kako je naglasio, ne mogu da brane svoja prava.

    Kao prijmer naveo je da je prije sukoba na KiM u Prištini bilo 40.000 Srba, a sada ih je jedva 1.000.

    • Јedina oblast gde su Srbi u većini je na severu Kosova, ali prištinske vlasti, predvođene (premijerom Aljbinom) Kurtijem, pokušavaju da dostignu nove visine u vršenju pritiska nad Srbima, stvarajući nemoguće uslove za život – naveo je Nebenzja.

    On je naglasio da Priština nastavlja sa zastrašivanjem područja naseljenih Srbima, kao i da se ugrožava njihova imovina i vjerska mjesta, a kao primer naveo manastir Visoki Dečani, koji se nalazi na listi ugrožene baštine Uneska.

    Nebenzja je podsetio i na zabranu neutralnih registarskih tablica i ukazao da 31. oktobra ističe rok za preregistraciju vozila.

    Ukazao je i na kršenje Rezolucije 1244 i formiranje “kosovske vojske” i naveo da Priština i dalje zahtjeva da Zapad obezbijedi vojnu podršku.

    Nebenzja je ministarku spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Doniku Gervalu-Švarc pozvao da se koncentriše na situaciju na KiM, umjesto što govori o politici Srbije.

  • “Komandanti NATO-a zahtjevaju ofanzivu – bez obzira na broj žrtava”

    “Komandanti NATO-a zahtjevaju ofanzivu – bez obzira na broj žrtava”

    Komandanti ukrajinskih snaga iz redova NATO-a zahtevaju od Kijeva ofanzivu ka Hersonu, bez obzira na broj žrtava.

    To je u utorak uveče rekao Sergej Surovikin, komandant ruskih trupa u Ukrajini.Surovikin je rekao da se na hersonskom pravcu razvila teška situacija i dodao da postoje informacije o mogućnosti da kijevski režim koristi zabranjene metode rata na području grada Hersona, kao i o pripremi masovnog raketnog napada na branu hidroelektrane Kahovska i na sam grad, “neselektivno”. “Zadatak u ovim uslovima je spasavanje života civila. Oružane snage Ruske Federacije će, pre svega, obezbediti bezbedan, već najavljen odlazak stanovništva u okviru programa raseljavanja koji priprema ruska vlada. Dalje akcije zavisiće od vojno-taktičke situacije”, napomenuo je komandant ruskih snaga.

  • Sud UN: “Ukrajinska vojska izvršila ratne zločine”

    Sud UN: “Ukrajinska vojska izvršila ratne zločine”

    Ukrajinski vojnici izvršili su najmanje dva ratna zločina, kad su streljali i mučili ruske ratne zarobljenike u Harkovskoj i Kijevskoj oblasti u martu 2022.

    Zločini su se dogodili u martu 2022. godine, navedeno je u izveštaju Komisije Suda za ljudska prava Ujedinjenih nacija nakon istrage sprovedene u Ukrajini.

    “Komisija je, takođe, dokumentovala dva slučaja kada su ukrajinske oružane snage pucale na zarobljene vojnike ruskih oružanih snaga i mučile ih, što predstavlja ratni zločin.Pošto su zarobljeni, ti vojnici su dobili status ratnih zarobljenika i bili su zaštićeni u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom”, navedeno je u dokumentu.

    Komisija precizira da su u prvom slučaju u Malom Roganu u Harkovskoj oblasti, u periodu od 24. do 26. marta 2022. godine ukrajinski vojnici namerno pucali u noge trojici zarobljenih ruskih vojnika s malog rastojanja i jednog od njih prebili kundakom puške tokom saslušavanja.

    “U drugom slučaju, u blizini Dmitrovke u Kijevskoj oblasti, 29. marta 2022. godine, ukrajinski vojnik je tri puta pucao s male razdaljine i ranio već ranjenog vojnika Oružanih snaga Rusije. Na video-zapisu se vide drugi nepokretni ruski vojnici iz blizine, među kojima je i jedan s rukama vezanim iza leđa i očiglednom ranom na glavi, što vodi ka zaključku da je, najverovatnije, ubijen”, dodaje se u izveštaju.

  • “Prijedlog za Putina i Zelenskog je i dalje na stolu”

    “Prijedlog za Putina i Zelenskog je i dalje na stolu”

    Sastanak predsednika Rusije i Ukrajine još nije moguć rekao je savjetnik turskog predsjednika Redžepa Erdogana.

    Predlog turskog predsednika da organizuje sastanak Putina i Zelenskog i dalje važi, rekao je danas savetnik turskog predsednika.

    “Predlog našeg predsednika je i dalje na stolu”, rekao je glavni Erdoganov savetnik Ibrahim Kan za tursku televiziju.

    Ipak, kako je rekao, posle odluke Moskve da održi referendume u DNR, LNR, delu Zaporoške i Hersonske oblasti, Putin je na tu mogućnost razgovora gledao negativno, a ukrajinska strana je navela da “neće pregovarati dok se ne poništi aneksija”, preneo je Tas s.

    “Turska je jedina država koja ulaže napore za mirovno rešenje u Ukrajini”, rekao je Kalin, ocenivši i da će se sukobi u toj zemlji odužiti.