Oznaka: Rusija

  • Rusija: “Zapad se nije distancirao od Kijeva”

    Rusija: “Zapad se nije distancirao od Kijeva”

    Zapadne diplomate nisu uspele da dokažu da Kijev nije umešan u napad na brodove ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, saopštio je Dmitrij Poljanski.

    “Interesantno je da nismo čuli direktna poricanja da su napade izveli Ukrajinci uz pomoć svojih zapadnih pokrovitelja“, objavio je zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, zapadne diplomate su jednostavno krivile Rusiju “za situaciju generalno“, spominjali su napade na infrastrukturu u Ukrajini, “plašili su globalnom glađu“ zbog postupaka Moskve. Takođe su apelovali na Rusiju da se momentalno vrati realizaciji prehrambenog sporazuma. “Zemlje u razvoju su, s druge strane, zvučale oprezno, naglašavajući da su zainteresovane za to da se sporazum realizuje. Zamenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Martin Grifits priznao je da korišćenje humanitarnih koridora u vojne svrhe protivreči sporazumima iz Istanbula“, dodao je ruski diplomata. Sednica Saveta bezbednosti UN, koju je Moskva zatražila zbog napada na ruske brodove u Sevastopolju, održana je juče. Kijevski režim je rano ujutru 29. oktobra izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote i civilne brodove koji su se nalazili na spoljnim i unutrašnjim sidrištima u bazi u Sevastopolju. Nakon toga je Rusija obustavila učešće u prehrambenom sporazumu.

  • Gaspromu dozvoljeno da ispita mjesto eksplozije

    Gaspromu dozvoljeno da ispita mjesto eksplozije

    Kompaniji Gasprom dozvoljeno je da ispita mjesto na kojem su oštećene cijevi gasovoda “Sjeverni tok”, saopštio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
    Napadi na gasovode “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” izvedeni su 26. septembra.

    Prema informacijama danskih i švedskih vlasti otkriveno je curenje gasa na dva mjesta na “Sjevernom toku” i na jednom mjestu na “Sjevernom toku 2” kod ostrva Bornholm.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da se radi o diverziji.

    Ruski predjsednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan, jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su udari delom odgovor na napad na Crnomorsku flotu u Sevastopolju koji je izveden u subotu.

    “Delimično jeste“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje da li se jučerašnji masovni napadi na energetske objekte u Ukrajini mogu smatrati odgovorom na nedavne događaje u Sevastopolju.

    “Ali to nije sve što bismo mogli da uradimo”, kazao je Putin, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim rečima, napad na brodove Crnomorske flote Rusije stvorio je pretnju vojnim i civilnim brodovima, koji učestvuju u sporazumu o izvozu žita, pošto su, prema njegovim rečima, dronovi, i podvodni i vazdušni, kojima je izvršen napad, delimično koristili koridor kojim se žito izvozi iz Ukrajine.

  • Lukašenko odobrio udruženje

    Lukašenko odobrio udruženje

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odobrio je nacrt sporazuma o osnivanju centara za vojnu obuku sa Rusijom.

    Tu informaciju objavila je BelTA pozivajući se na pres-službu šefa države.

    “Lukašenko je odobrio nacrt sporazuma sa Ruskom Federacijom o stvaranju i radu centara za borbenu obuku za zajedničku obuku vojnog osoblja oružanih snaga”, prenosi agencija.

    Nacrt sporazuma je odobren kao osnova za pregovore, navodi se u izveštaju.

    U Bjelorusiji je takođe primećeno da bjeloruska i ruska strana razvijaju novi saveznički program za unapređenje vojnih objekata koji može da koristi regionalna grupa snaga.

  • Moskva kažnjava

    Moskva kažnjava

    Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbednost, objavio je mini-analizu jutrošnjeg masovnog ruskog raketnog napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Moskva bi želela, kaže on, da se današnji talas raketnih napada doživljava kao kazna za ukrajinski napad dronom na ruske vojne ciljeve na Krimu, koji se dogodio u subotu.

    Kremlj želi da se ovo shvati kao upozorenje: Usuđujete se da nas napadnete na Krimu? Evo šta možete očekivati kao odgovor.

    Ali postoji jasan obrazac koji se pojavljuje u poslednjim nedeljama rata. Što više poraza ruska vojska doživljava na bojnom polju, njeni komandanti više kažnjavaju civilno stanovništvo Ukrajine, ističe Bi-Bi-Si.

    Zima je iza ugla, a Moskva se nada da će demoralisati Ukrajince i tako ih naterati da od svojih vlasti traže mirovne pregovore, pod uslovima koje diktira Rusija.

    Za sada se to ne čini verovatnim ishodom, kaže Gardner, dodajući da rusko oružje i dalje može da napravi ogromnu štetu i nanese veliku patnju ukrajinskim civilima. Kremlj se takođe nada da će podrška Zapada Ukrajini jenjavati što se rat duže odugovlači.

    Cilj Rusije je da prekine lanac snabdevanja kojim zapadno oružje stiže u Ukrajinu, što joj zauzvrat omogućava ne samo da se odbrani već i da suzbije ruske okupatore.

  • Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poslanik Evropskog parlamenta iz Francuske Tjeri Marijani, izjavio je da su stalna uslovljavanja ono što očekuje Srbiju.

    Poslanik je ocenio da naša zemlja sada sledi put nezavisnosti bivšeg francuskog predsednika, generala Šarla de Gola.

    “EU je prešla put od unije koja je utvrđivala ekonomski princip do one koja nameće politički model. Vidim da Srbija nema želju da popusti pred evropskim pritiscima. Francuska je jedna od zemalja osnivača EU. General De Gol je želeo nezavisnu Evropu koja poštuje nacije.To je baš ona politika koju danas vodi Srbija i koja treba da se vodi”, rekao je Marijani za Večernje novosti.

    On je rekao da se divi izboru Srbije da ne uvede sankcije Rusiji i da naša zemlje ne rizikuje da joj zbog toga budu uvedene kaznene mere, ali da treba očekivati neku vrstu reakcije EU.

    “Ono što rizikujete je da se evropska pomoć smanji. Ako i uvedete sankcije, posle će zahtevati da priznate Kosovo. Uostalom, to vam već traže“, rekao je Marijani.

    On nije želeo da kaže šta Srbija treba da radi u vezi sa KiM, već je istakao da je to stvar o kojoj zemlja treba suvereno da odlučuje. “Srbima nije potreban savet stranaca. Shvatam da jedna država ne želi da menja svoju istoriju. Svaka zemlja treba da poštuje svoju istoriju. Kad bi neko, na primer, tražio da nezavisnost Korzike, o tome bi trebalo da odlučuje francuski narod, a ne EU“, zaključio je Marijani.

  • Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nosi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    Šef ruskog Ministarstva finansija Anton Siluanov rekao je da je Rusija “pronašla protivotrov” za zapadne sankcije, prenosi Poslovni dnevnik.

    “Zajednička zasluga, uključujući i Ministarstvo finansija, jeste da smo razvili ceo niz mera za odgovor na tešku situaciju. Već imamo približan program delovanja, program odluka kako ćemo graditi privredu, finansije. Već imamo određene recepte za rad u takvim ograničenjima”, rekao je Siluanov.

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nositi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    “Već smo naučili kako da odgovorimo na ograničenja s kojima moramo živeti. Pronašli smo protivotrov protiv ovih sankcija”, rekao je, prenosi Tass.

  • Eksplozije u Kijevu

    Eksplozije u Kijevu

    Serija eksplozija odjeknula je jutros u Kijevu, izjavili su očevici, a regionalne vlasti u sjevernom, istočnom i centralnom dijelu Ukrajine takođe su izvijestile o raketnim napadima.

    Rusija je pojačala raketne udare u Ukrajini u prethodnim sedmicama, nakon što je optužila Kijev za eksploziju na Krimskom mostu.

    Dim se mogao vidjeti iznad Kijeva poslije više od deset eksplozija, rekli su očevici, a u dijelovima grada prekinuto je snabdijevanje električnom energijom i rad mobilne telefonije.

    Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov rekao je da je grad pogođen sa dva projektila i da su meta bili “ključni infrastrukturni objekti”.

    Detonacije su se čule i u gradovima Zaporožje i Čerkasi.

  • Sijarto: Rat ne bi ni izbio da je Tramp američki predsjednik

    Sijarto: Rat ne bi ni izbio da je Tramp američki predsjednik

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto pozvao je da se što prije uspostavi mir u Ukrajini i ocijenio da rat ne bi ni izbio da je bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio na izborima u novembru 2020. godine.

    Sijarto je za američku televiziju OANN rekao da mađarska Vlada poziva da se što prije uspostavi mir, da dođe do prekida vatre i da se održe pregovori o miru u Ukrajini.

    On je ocijenio da debata u Evropi o ratu u Ukraini nudi “veoma ograničenu” nadu da će doći do mira jer “svi govore glasom rata i eskalacije”, prenosi mađarski MTI.

    Sijarto je u tom kontekstu naveo da je tokom posljednjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU “jedini koristio riječ mir”.

    On smatra da su u potpunosti propale sankcije koje je EU uvela Rusiji i ukazuje da je, iako rat nije gotov, evropska ekonomija na koljenima, a ne ruska.

    Sijarto je istakao da Mađarska kao veliki uvoznik energenata pokušava da spriječi Evropsku komisiju da daje prijedloge koji bi mogli da smanje obim gasa ili nafte na evropskim tržištima i time izazovu dodatni rast cijena.

    Kada je riječ o primjedbama zbog odnosa koje Budimpešta održava sa Moskvom, Sijarto je rekao da Mađarska razgovara sa Rusijom jer je njeno postojanje realnost i biće realnost bez obzira na to kako se rat završi i ocijenio da bi prekid komunikacije značio odustajanje od nade da će se postići mir.

    “Ne mogu to da dokažem, ali osjećam da, da su se predsjednički izbori ovdje /SAD/ 2020. godine odigrali na drugačiji način, ovaj rat možda ne bi izbio”, rekao je Sijarto.

    On je ocijenio da bi bila mnogo bolja situacija, ako bi, kako je naveo, Zapad imao jake lidere, koji mogu da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata i sklapanju mira.

    Sijarto je rekao da bi neposredni cilj trebalo da bude da se spriječi direktan sukob NATO-a i Rusije i upozorio da bi u suprotnom on doveo do razvoja događaja “koje niko od nas ne bi želio da iskusi”.

    On je naglasio da se mađarska vlada zalaže za “pristup hladnom glavom” i da je jedina članica NATO-a koja je donijela odluku da ne šalje oružje u Ukrajinu i jedina članica EU koja je odbila dati doprinos programu obuke EU za ukrajinsku vojsku.

    Kada je riječ o predstojećem samitu G20, Sijarto je rekao će biti prilika da predsjednici SAD i Rusije fizički budu na istom mjestu i ocijenio da bi onda bilo komplikovano obojici da objasne zašto se ne bi sastali i razgovarali.

  • Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Sergej Lavrov izrazio je “nadu“ da će se američki predsednik Džo Bajden setiti kubanske raketne krize iz 1962. kada se bavi ratom u Ukrajini, prenosi Rojters.U intervjuu za rusku državnu televiziju, Lavrov je rekao da postoje “sličnosti“ između rata u Ukrajini i sukoba iz 1962. godine, pre svega zato što je Rusija sada pod pretnjom zapadnog oružja u Ukrajini. “Nadam se da će u današnjoj situaciji predsednik Džo Bajden imati više mogućnosti da razume ko i kako izdaje naređenja“, rekao je Lavrov. “Ova situacija je veoma uznemirujuća“, dodao je on. Napet sukob iz doba Hladnog rata razvio se kada je američki predsednik Džon F. Kenedi otkrio da je sovjetski lider Nikita Hruščov rasporedio nuklearne projektile na Kubu, u trenutku kada se veruje da su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez najbliže nuklearnom ratu. “Razlika je u tome što su još 1962. Hruščov i Kenedi našli snage da pokažu odgovornost i mudrost, a sada ne vidimo takvu spremnost od strane Vašingtona i njegovih satelita“, nastavio je on. Lavrov je dodao da “spremnost“ Rusije i njenog predsednika Vladimira Putina za pregovore “ostaje nepromenjena“