Oznaka: Rusija

  • Ukrajina u problemu – Putin sprema stotine hiljada vojnika

    Ukrajina u problemu – Putin sprema stotine hiljada vojnika

    Ruska strana priprema rezervne jedinice, koordinira ih i vrši druge pripreme za njihovo prebacivanje u Ukrajinu.

    Ovo je saopštio bivši generalni tužilac Ukrajine i bivši šef Ministarstva unutrašnjih poslova ove zemlje Jurij Lucenko, pozivajući se na američke obaveštajne podatke.

    Putin je prošle godine pozvao oko 300 hiljada novih vojnih lica, a, kako nas sada upozoravaju američki obaveštajci, Putin je početkom januara veliki broj njih poslao na unutrašnje ruske poligone na četiri meseca obuke i koordinacije, primetio je Lucenko. Istovremeno, bivši ukrajinski zvaničnik je naglasio da će koordinacija biti praćena vojnim vežbama.

    Tako, prema rečima Lucenka, dodatne formacije Oružanih snaga Rusije mogu biti uvedene u Ukrajinu u maju ove godine.

    Dan ranije je rekao da je ukrajinska strana od početka neprijateljstava izgubila oko 500 hiljada ljudi ukupno, ubijenih i ranjenih. Prema rečima bivšeg tužioca, objavljivanje ovih podataka biće šok za građane zemlje.

    Vladimir Putin je ranije obavestio da u ukrajinskoj specijalnoj operaciji učestvuje oko 617 hiljada ruskog vojnog osoblja, sa dužinom kontaktne linije većom od 2 hiljade kilometara.

    Direktno na liniji borbenih dejstava ima 244 hiljade mobilisanih vojnika. Sa druge strane, šef ukrajinske glavne obaveštajne uprave ministarstva odbrane ne misli tako.

    “Rusi ove godine neće moći da oslobode Donbas”
    Rusija ove godine neće moći da “zauzme” preostale teritorije Donjecke i Luganske oblasti, prognozira načelnik Glavne obaveštajne uprave ukrajinskog Ministarstva odbrane Kiril Budanov, koji je ranije “predvidio” da Ukrajinska vojska zauzima Krim 2023. godine. Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe je u intervjuu američkom Volstrit Žurnalu dao najnoviju “prognozu“ za dalje vojne operacije, rekavši da ruske trupe ove godine neće moći da oslobode Donbas.

    On je svoju izjavu opravdao rekavši da ruske trupe imaju “mnogo problema“. Istovremeno, on je priznao da ni ukrajinske oružane snage ne rade dobro, ali ruske oružane snage su “očigledno gore”.

    Prema Budanovu, Oružane snage Rusije “nemaju dovoljno snage” da “zauzmu” ostatak teritorije, pošto je rusko vojno osoblje navodno loše obučeno, nema dovoljno granata i nemaju vremena da obnove oklopna vozila, pošto ih Oružane snage Ukrajine brže uništavaju. Naravno, nije se zaustavio na tome i najavio je glavni “problem” Oružanih snaga Rusije. Kao prošle i pretprošle godine u pitanju je opet “nedostatak projektila”.

    Ovaj zaključak je doneo na osnovu činjenice da poslednjih dana nije bilo masovnih raketnih udara na Ukrajinu.

    “Raketni napadi na ukrajinske gradove prestali su poslednjih nedelja pošto su ruske zalihe presušile”, rekao je Budanov.

    Koincidencija je da Amerikancima ova “prognoza“ odgovara, jer plan koji je prethodno predložio Pentagon, naglašava kako ukrajinske oružane snage ove godine treba da se održe u defanzivi, a tek iduće godine treba krenuti u kontraofanzivu, “pobeđujući” rusku vojsku.

  • Zelenski traži 500.000 vojnika

    Zelenski traži 500.000 vojnika

    Ukrajinski parlament raspravlja o izmenama zakona o mobilzaciji, a očekuje se da nova pravila budu usvojena za nekoliko sedmica, piše CNN.

    Veruje se da će se reformama zapravo znatno povećati broj mobilizovanih Ukrajinaca, što je jedna od tačaka razdora u odnosima između smenjenog glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

    Zalužni je, svojevremeno, reagovao na izjavu Zelenskog da je Ukrajini potrebno još 500.000 vojnika, poručivši predsedniku da taj broj neće moći da postigne bez uvođenja nepopularnih mera.

    Zalužni je nedavno smenjen s položaja, na njegovo mesto postavljen je general Sirski, a situacija na frontu izmiče kontroli. Nedostaje municije, vojnika, obećane pomoći nema, a sveukupna svetska podrška Ukrajini opada velikom brzinom.

    Mnogi Ukrajinci dobrovoljno su pristupili vojsci kada je Rusija izvršila invaziju, ali je situacija potpuno drugačija, pogotovo nakon propale kontraofanzive, i ukrajinska sada vojska šalje agente za regrutaciju širom zemlje kako bi hvatali ratno sposobne.

    U Ukrajini vojsku mogu da služe muškarci i žene od 18 do 59 godina, dok mobilizacija važi za građane starije od 26 godina. Reformom o kojoj sada raspravljaju parlamentarci minimalni uzrast za mobilizaciju smanjio bi se na 25 godina.

    Takođe, zakonom se planira uvođenje strože kazne za izbegavanje mobilizacije, koja bi mogla uključivati suspenziju vozačke dozvole ili bankovnog računa.

    Budući da u Ukrajini traje ratno stanje, muškarcima kojima je vreme za regrutaciju zabranjen je izlazak iz države, s tim da su od toga izuzeti samohrani roditelji i profesionalni sportisti.

    Neki Ukrajinci pokušavaju da ilegalno napuste državu, a kazna za pokušaj ilegalnog bega iz države obično iznosi 204 evra.

    Za to vreme, pred ukrajinskim parlamentom protestuju žene koje smatraju da mobilizacija može biti poštena samo ako i porodica ima ulogu u odlučivanju. Žele da se muškarci mogu brzo vratiti kućama, odnosno žele mobilizaciju do određenog roka, a ne “do daljeg”.

  • Dodik: Rusija neće dopustiti otimanje imovine Republike Srpske

    Dodik: Rusija neće dopustiti otimanje imovine Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin smatra nedopustivim da se putem neizabranog stranca (Kristijana Šmita) pokušava oteti imovina Republike Srpske i da Rusija to neće prihvatati.

    Dodik je rekao da je Putin na sastanku u Kazanju iskazao saglasnost sa njegovim procjenama odnosa u BiH.

    “Putin savršeno dobro zna da stranci putem neizabranog sranca pokušavaju da nam otmu imovinu i smatra da je to nedopustivo i da Rusija neće prihvatati takvu vrstu ponašanja. Ovdje je vaskrsla snaga Republike Srpske i ja sam na to ponosan”, istakao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    On je naglasio da je za Republiku Srpsku veoma važno da postoji Rusija koja razumije suštinu Dejtonskg sporazuma.

    “Visoko decentralizovana BiH sa jakim autonomijama kakva je Republika Srpska, to je ono što mi mi tražimo. Međutim, Amerikanci su sve učinili da to razvale i da se igra na centralizaciju BiH”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je Rusija svih ovih godina ostala principijelna, štiteći Dejtonski sporazum.

    “Ostala je principijelna i onda kada je trebalo da se, pod najezdom Britanaca, srpski narod u UN okvalifikuju kao genocidan, kada je uložila veto i onemogućila takvu kvalifikaciju. Zamislite, niko se nije sjetio da to kaže za njemački narod koji je učinio seriju genocida ili za Amerikance koji su učinili prve genocide u istoriji naroda, ali su htjeli da jedan mali srpski narod kvalifikuju kao genocidan samo zato što je to bila volja Britanaca, a onda su se pojavili Rusi koji su rekli “ne, to nije tako” i nije se ni desilo. Ima samo njihova namjera, zla volja i mržnja Britanaca prema nama, ali formalnopravno gledano, nije to”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Rusija svaki put kada se u Savjetu bezbjednosti UN nađe tema “Dejtonski sporazum i BiH”, s pravom ima šta da kaže i da to Srpskoj odgovara, jer uvijek kaže ono što je tačno i objektivno.

    “Da nije ruskog odnosa prema tom pitanju, vjerujem da bi Republika Srpska, ako bi danas i postojala, bila marginalna, prazna ljuštura, daleko sjećanje. Kada se sve to sagleda, imponzantna je istrajnost predsjednika Putina i njegovog tima koji shvataju o čemu se radi i da su na pravoj strani istorije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da Rusija podržava teritorijalni integritet BiH i unutrašnji dogovor, a nikao nametanja i naređenja.

    “Od Putina nikada nećete čuti “mi ćemo podržati nezavisnost Republike Srpske” ili “uradite to”. Ne, on uvijek principijelno kaže “mi podržavamo teritorijalni integritet BiH, ali mi znamo da tamo može da se živi samo uz dogovor tri konstitutivna naroda”. To što su Amerikanci smislili priču o tome kako treba da nestanu narodi i odjednom ustanu građani, to je drugo pitanje, iluzija koja ne može da prođe. Imate samo mali izbor – da li birate da radite u iluzijama ili u stvarnosti. Uvijek ćete izabrati rusku stranu jer razumije multietničnost, saradnju među narodima, a šta razumije Amerika – svoj način da asimilira svakog ko dođe”, smatra Dodik.

    Dodik je podsjetio da se Republika Srpska od početka protivi uvođenju sankcija Rusiji, navodeći da ruski predsjednik to zna i cijeni.

    “Pokazali smo istrajnost da ne prihvatamo uvođenja sankcija Rusiji, za šta je Putin odao priznanje. On razumije kompleksnost tog pitanja, ali njemu je važno da nema formalizovanih sankcija, u smislu da je Prdsjedništvo ili Savjet ministara donio tu odluku. Dešava se da neki neodgovorni ambasador uradi nešto negdje daleko. Da je Republika Srpska uvela sankcije Rusiji, mi ne bismo ovdje sigurno sjedili”, zaključio je predsjednik Srpske.

    On je naglasio da je jedna mala zajednica kakva je Republika Srpska pokazala hrabrost i snagu da kaže “ne” zapadnim sankcijama i da istraje na tome sve do danas, dodajući da to nije jednostavno i da Rusija to razumije.

    Dodik je rekao da je i na današnjem sastanku pokazana pažnja, strpljenje i razumijevanje za poziciju Republike Srpske i da je poručeno da Rusija ne ostavlja svoje prijatelje.

    Dodik je rekao da je od Putina čuo da je pozvan kao počasni gost na Igre budućnosti, što ga je, kaže, posebno iznenadilo i obradovalo.

    Kada je riječ o privrednoj saradnji Srpske i Rusije, Dodik je rekao da je potvrđeno da će ostati isti nivo vezano za snabdijevanje gasom i da razgovaraju o tome da Srpska dobije dugogodišnje garancije i da se uradi reorganizacija.

    “Putin je dao saglasnost za to. Nova organizacija podrazumijeva pristup u kojem ćemo se mi ovdje pojavljivati kao partneri, ali i prijatelji i da ćemo u tom pogledu moći da računamo na nove vidove organizovanja i tržišnog nastupa. Dugogodišnji aranžaman značio bi da i našim partnerima možemo da pružimo stabilnost”, naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o odlikovanju koje mu je Putin uručio – Ordenu Aleksandra Nevskog, Dodik je istakao da se za to trebalo roditi i da je velika čast dobiti od ruskog predsjednika orden koji se dodjeljuje stranim državnicima.

    Dodao je da je ovo jedan od najdražih i najvažnijih oredena koji posvećuje svim ljudima Republike Srpske.

    “Ovo je orden Republici Srpskoj, njenoj istrajnosti, našoj budućnosti i ostaće zabilježen u istoriji kao dokaz neusmnjivog prijateljstva i razumijevanja predsjednika Putina i Rusije prema Republici Srpskoj”, poručuje Dodik.

  • Stevandić: Odlikovanje Dodika najvećim ruskim odličjem – potvrda vijekovnog prijateljstva Rusa i Srba

    Stevandić: Odlikovanje Dodika najvećim ruskim odličjem – potvrda vijekovnog prijateljstva Rusa i Srba

    Odlikovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika visokim ruskim ordenom je dvodimenzionalno – odnosi se na vijekovne dobre odnose Rusa i Srba i ukazuje na postojanje multipolarnog svijeta u kome vlada međusobno poštovanje, uvažavanje i nenametanje rješenja drugim narodima, kaže Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin uručio je danas u Kazanju Orden Aleksandra Nevskog predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Dodik je odlikovan za, kako je navedeno, veliki doprinos razvoju saradnje Rusije i BiH i jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom.

    Dvije dimenzije odlikovanja

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik Ujedinjene Srpske, kaže za Sputnjik da ovo visoko odlikovanje ima dvije dimenzije ali i da je očekivana.

    • Prva dimenzija ovog odlikovanja su tradicionalno dobre veze Srba i Rusa koje su starije od svih događaja za koje se vezuje aktuelna antiruska histerija i ukrajinski sukob, a druga je stabilnost i snaga Milorada Dodika koji je u ovim teškim vremenima uspio da vodi nezavisnu politiku – ističe Stevandić.

    Drugim riječima, Stevandić dodaje, da mu drugi ne sastavljaju vlade i ne naturaju mišljenje.

    • I da pokaže da multipolarni svijet nije samo “priča iz Moskve” već da je to stvarni život mnogih država kojih će svaki dan biti sve više i više. Zbog ovoga je Dodik i bio na meti i trpio namještene sudske procese, sankcije. Multipolarni svijet je nešto što nije samo ruski projekat već je budućnost svijeta u multipolarizmu i međusobnom poštovanju i uvažavanju i nenametanju rješenja drugim narodima – napominje Stevandić.

    Potvrda Dodika kao ozbiljnog političkog faktora

    To su, kako kaže Stevandić, te dvije dimenzije ovog odlikovanja koje je Dodik dobio od ruskog predsjednika.

    • Јedan je vezan za srpsko – ruski odnos a drugi za budućnost cijeloga svijeta i života u multipolarizmu gdje se Republika Srpska i njeno rukovodstvo na čelu sa predsjednikom Dodikom pod teškim mukama oduprlo prijetnjama sankcijama, uvredama i pokušajima hapšenja i namiještanja. Ova druga dimenzija je, po meni, značajnija Dodiku ne samo kao političkom faktoru Republike Srpske, već kao regionalnom, a bogami i svjetskom – mišljenja je Stevandić.

    U ukazu koji je ranije potpisao ruski šef države za ovo odlikovanje Dodika navodi se da se dodjeljuje “za veliki doprinos razvoju saradnje Rusije i BiH, jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom”.

    Orden Svetog Aleksandra Nevskog je bio orden Ruske Imperije kog je prva dodijelila Katarina Prva Aleksejevna. Orden se dodjeljivao u periodu između 1725. i 1917. godine. U hijerarhiji ordenja u Ruskoj Imperiji, ovaj orden je bio treći po redu, iza Ordena Svetog Andreja Prvozvanog i Ordena Svete Ekatarine. Dodijeljivan je u čast Aleksandra Nevskog, koji je bio ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.

    Istorijat i značaj oredna

    Orden je prvo bio dodijeljen Petru Velikom i to posmrtno, za vojne zasluge. Do vladavine Katarine Velike, dodijeljeno je oko 300 ordena, dok je ona sama dodijelila oko 250. Kao praznik ordena se uzimao 30. avgust, datum premještanja moštiju Aleksandra Nevskog.

    Tokom Napoleonove invazije na Rusiju, dodijeljeno je 48 ordenja, od koji 14 sa brilijantima. Najviše komada ordena je dodijeljeno 1916. godine i to 105. Orden je ukinut 1917. godine od strane Sovjeta narodnih komesara.

    Prezidijum Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza je Ukazom iz 1942. godine orden ponovo uvrstio u red odlikovanja, ali pod naslovom Orden Aleksandra Nevskog.

    U čast vladičenja u Sankt Peterburgu, 6. avgusta 1833. godine, ruski imperator Nikolaj Prvi Pavlovič dodelio je Petru Drugom Petroviću Njegošu, duhovnom i svetovnom vladaru Crne Gore, Orden Svetog Aleksandra Nevskog.

    Drugi domaći nosioci su Sava Vladislavić Raguzinski, Nikola Pašić, Božo Petrović Njegoš i Danilo Prvi Petrović Njegoš, Aleksandar Vučić i sada Milorad Dodik.

  • Putin: Srpska je naš prijatelj; Hvala što podržavate Rusiju

    Putin: Srpska je naš prijatelj; Hvala što podržavate Rusiju

    Republika Srpska je naš prijatelj, hvala što podržavate Rusiju. Saradnja Rusije sa Republikom Srpskom vezana je za različite pravce, istakao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin poslije sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

    • Znamo da situacija u Srpskoj nije jednostavna, i spremni smo da razgovaramo o tom pitanju. Zahvalni smo vam na tome što održavate odnose sa Rusijom. Radićemo još više na našim dobrim odnosima i uvijek ste dobrodošli u Rusku Federaciju – poručio je Putin. Putin se zahvalio Dodiku što je u svojstvu počasnog gosta stigao na otvaranje “Igara budućnosti”.
    • Iskreno da vam kažem ne znam kako će to sve izgledati. U svakom slučaju “Igre budućnosti” su lijep događaj i nama je veoma drago da vidimo naše prijatelje iz Republike Srpske – rekao je Putin.

    Putin je dodao da će i ova posjeta delegacije Srpske i Dodika dati doprinos međusobnoj saradnji.

    • I mi ćemo moći iskoristiti i razmatrati bilateralne odnose u različitim pravcima – dodao je Putin.
  • Dodik sa Putinom: Odbijamo da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji; Nećemo u NATO

    Dodik sa Putinom: Odbijamo da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji; Nećemo u NATO

    Odbijamo da se pridružimo sankcijana Zapada prema Rusiji i nećemo u NATO, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tokom sastanka sa ruskom predsjednikom Vladimirom Putinom u Kazanju.

    • Potvrđujemo dobro odnose koje Srpska ima i gaji prema ruskoj državi i prema vama. Oni što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo vilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijana zapada prema Rusiji – rekao je Dodik.

    Istakao je da Zapad želi da izdejstvuju to svaki dan.

    • Pogotovo bez oklijevanja odbijamo da se pridružmio članstvu u NATO – jasan je bio Dodik.

    Istaakao je da su Srbi dva puta bombardovani. Srpska jednom, Srbija drugi put.

    • I znate, Mogu vam posvjedočiti da danas imamo ogroman broj mladih ljudi, tek novorođene djece koje imaju posljedice od osiromašenog uranijuma, a čak 10 puta je povećano zračenje na tim rejonom, kao i malgine bolesti uzorkovane tim bombardovanjem – rekao je Dodik.

    Istakao je da tako nije logično ni normalno da Srpska prihvati članstvo u NATO.

    • Zapad kad je došao, odmah je privatizovao poslovne banke i sada birajui da li hoće da rade sa nama i to čine iz čistih političkih razloga – naveo je Dodik.

    Naglasio je da je Srpska stabilna politički i institucinalno.

    • Dakle, održavamo se stabilno. Nemamo posebnih izzaova, ali je primjetno stalno podrivanje opozicije i alternativnih grupa prema stabilnosti Srpske – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da Srpska ima odlične odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

    • To nam posebno olakšava situaciju što se stuče evrope, Međutim čitavo rukovodstvo Srpske, predsjednik Vlade, predsjednik NSRS, srpski član Predsjendištva BiH i ja, svi smo dobili sankcije SAD i Britanije. Zahvaljujuć našim prijateljim u EU, Evropa nije uvela iste sankcije nama – dodao je Dodik.

    Naveo je da će Srpska ojačati.

    • Ali, evo kod nas narod kaže što vas ne uništi, to vas ojača. Tako da mi vjerujem da ćemo mi izaći još jači uz pomoć prijatelja – naveo je Dodik.
  • Evropa je odustala? Zelenski ovo sigurno nije očekivao

    Evropa je odustala? Zelenski ovo sigurno nije očekivao

    Podrška Ukrajini među Evropljanima je i dalje široka, ali skoro dve godine nakon invazije u punom obimu jedva 10% sada veruje da može da pobedi Rusiju.

    Prema istraživanju širom EU – sa nekim oblikom “kompromisnog rešenja” koji se smatra najverovatnijim krajem tačka.

    Na drugu godišnjicu sukoba u Ukrajini, autori izveštaja su rekli da Evropljani nisu bili “herojski raspoloženi”, pa čak ni optimisti po pitanju situacije. Ali, rekli su, posvećenost Evropljana da spreče pobedu Rusije se nije pomerila.

    U ovo vreme prošle godine, više Evropljana nego što nije reklo da Ukrajina mora da povrati svu svoju izgubljenu teritoriju – zahtevaće da političari zauzmu “realističniji” pristup koji se fokusira na definisanje šta prihvatljiv mir zapravo mora značiti, tvrde autori izveštaja.

    “Da bi opravdali nastavak evropske podrške Ukrajini, lideri EU će morati da promene način na koji govore o ratu”, rekao je koautor Mark Leonard iz Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR), koji je naručio anketu, prenosi The Guardian.

    Većina Evropljana “očajnički želi da spreči pobedu Rusije”, ali ne veruje da Kijev može da pobedi u vojnom smislu, rekao je Leonard, što znači da je najubedljiviji argument za sve skeptičniju javnost bio da bi nastavak pomoći “mogao da dovede do održivog, dogovorenog mira koji favorizuje Kijev – pre nego pobeda Putina”.

    Ratovi i izbori
    Kako evropski lideri mogu da održe javnu podršku Ukrajini, otkriva da samo jedan od 10 Evropljana u 12 ispitanih zemalja veruje da će Ukrajina pobediti na bojnom polju, dok je duplo više (20%) predviđalo pobedu Rusije. Čak i u najoptimističnijim anketiranim državama članicama – Poljskoj, Švedskoj i Portugalu – manje od jedne od pet (17%) veruje da bi Kijev mogao da pobedi, piše The Guardian.

    U svim zemljama, pokazalo je istraživanje, najčešće mišljenje, koje deli u proseku 37 odsto ispitanika, je da će se rat završiti kompromisnim rešenjem – iako su neke zemlje više volele taj ishod od drugih.


    Najveća podrška
    U Švedskoj (50%), Portugalu (48%) i Poljskoj (47%), ispitanici su češće rekli da Evropa treba da pomogne Ukrajini da uzvrati, dok u Mađarskoj (64%), Grčkoj (59%), Italiji (52%) ) i Austrije (49%), više su voleli da guraju Kijev da prihvati nagodbu. U Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji i Španiji mišljenja su bila ravnomernije podeljena.

    Anketa je dala dokaze da mnogi Evropljani sve više smatraju da je rat Rusije protiv Ukrajine od direktnog značaja za njih, a 33% je reklo da je imao veći uticaj na njihovu zemlju – i na Evropu (29%) – od rata na Bliskom istoku ( u poređenju sa 5% koji su rekli suprotno po obe tačke).

    Trampov mogući povratak = loša vest
    Mogući Trampov povratak u Belu kuću široko je viđen kao loša vest, sa 56 odsto ispitanika u 12 ispitanih zemalja reklo da bi bili veoma ili prilično razočarani ako bi bivši predsednik ponovo bio izabran.

    Jedini izuzetak je Mađarska, gde je 27 odsto ispitanika reklo da bi bilo zadovoljno Trampovim povratkom, a 31 odsto razočarano. Slično, pristalice samo jedne velike političke partije, mađarskog Fidesa, nadale su se pobedi Trampa.

    Ako bi SAD obustavile vojnu pomoć Ukrajini pod Trampovim predsedavanjem, 41 odsto Evropljana je reklo da bi EU trebalo ili da poveća svoju podršku ili da je zadrži na sadašnjem nivou, dok bi 33 odsto više volelo da EU sledi vođstvo SAD, prenosi The Guardian.

  • Rusija isporučila 200.000 tona pšenice kao pomoć afričkim zemljama

    Rusija isporučila 200.000 tona pšenice kao pomoć afričkim zemljama

    Rusija je u šest najsiromašnijih afričkih zemalja isporučila 200.000 tona žitarica kao humanitarnu pomoć, izjavio je ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev na sastanku sa predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Završili smo isporuke pšenice u šest najsiromašnijih zemalja na afričkom kontinentu.Ukupno smo isporučili 200.000 tona žita na afrički kontinent kao humanitarnu pomoć – saopštio je Patrušev, prenosi TASS.

    On je precizirao da prvi brod otplovio 7. novembra 2023, a da je poslednja isporuka stigla u Somaliju krajem januara, kao i da su Mali, Burkina Faso, Zimbabve i Eritreja dobili po 25.000 tona žita, dok su Somalija i Centralnoafrička Republika dobili po 50.000 tona žita.

    Patrušev je dodao da je ovo prvi put da je Rusija sprovela ovako obimnu humanitarnu operaciju, navodi TASS.

  • Putin sprema vojsku za napad

    Putin sprema vojsku za napad

    Zauzimanje Avdejevke je uspeh ruske vojske koji treba iskoristiti za dalje napredovanje, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

    Ali kako je naveo, za to su potrebne pripreme.

    “Što se tiče situacije u Avdejevki u celini, to je nesumnjivo uspeh i čestitam Vam na tome. To treba dalje razvijati, to je očigledno. Ali taj za napor se treba dobro pripremiti i obezbediti ljudstvo, naoružanje, opremu i municiju”, rekao je Putin na sastanku sa ministrom odbrane Sergejem Šojguom, javlja TASS.

    Šojgu je Putinu podneo izveštaj o zauzimanju Avdejevka, u kome je naveo da je to mesto osvojeno uz minimalne ruske gubitke.

    Šojgu je istakao da su pripreme za osvajanje Avdejevke počele u jesen 2023. godine, kao i da je “oslobođeno” više od 72 kvadratna kilometra teritorije. Prema njegovim rečima, operacija u Avdejevki bila je “veliko iznenađenje” za ukrajinsku vojsku.

    On je objasnio da su ruske snage dnevno izvodile i 460 udara na utvrđenu Avdejevku, i da je upotrebljeno, kako je naveo oko 200 tona municije.

    “Protivnik je, povlačeći se, ostavio puno ranjenika i mnogo naoružanja, uključujući strane protivtenkovske rakete i prenosive bacače raketa“, rekao je Šojgu. Pod ruskom kontrolom sada je i fabrika koksa u Avdejevki, rekao je on dodajući da ruske jedinice napreduju na zapad. Avdejevka se nalazi severno od Donjecka, a borbe za taj grad između ukrajinskih i ruskih snaga trajale su nekoliko meseci Šojgu je naveo i da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Krinki, u regionu Hersona, na levoj obali Dnjepra.

    Ukrajinske snage su u ovom delu fronta izgubile 1.820 vojnika, prenosi Sputnjik.

    Šojgu je objasnio da je završen rad na raščišćavanju ove teritorije, gde su se nalazile četiri brigade pomorske pešadije Oružanih snaga Ukrajine koje su imale zadatak da stignu do zapadne obale Krima. Prema njegovim rečima, osvajanje Kinkija predstavlja “kraj ukrajinske protivofanzive”.

  • Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da smatra da je preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni bio hrabar, ali da nije trebalo da se vrati u Rusiju.

    “Navaljni je bio veoma hrabar. Mogao je da ostane van zemlje. Iskreno, vjerovatno bi bilo mnogo bolje da se držao podalje i pričao van zemlje umjesto da se vrati, jer su ljudi mislili da bi to moglo da se desi i desilo se. I to je užasna stvar”, rekao je Tramp tokom intervjua u gradskoj vijećnici u Južnoj Karolini, prenosi Tanjug.

    Tramp je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.