VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Ruski ambasador u UN i njegov zamjenik napustili sjednicu Generalne skupštine

    Ruski ambasador u UN i njegov zamjenik napustili sjednicu Generalne skupštine

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja i njegov zamjenik Dmitrij Poljanski napustili su sjednicu Generalne skupštine UN koja je posvećena “okupiranim teritorijama” Ukrajine.

    Ovakve sjednice održavaju se svake godine od 2014. kada se Krim ujedinio sa Rusijom.

    Zapadne delegacije svaku put iznose optužbe na račun Rusije i iznose tvrdnje da Moskva narušava prava krimskih Tatara, što Moskva odbacuje.

    Nebenzja je ovog puta rekao da “okupirane teritorije” Ukrajine ne postoje, već samo nove teritorije Rusije.

    Poslije govora Nebenzja je, zajedno sa Poljanskim, napustio sjednicu.

    Ostao je samo ekspert ruske misije u UN.

  • Putin sprema aneksiju?

    Putin sprema aneksiju?

    Nova analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) upozorava da Rusija možda priprema hibridnu operaciju protiv još jedne države.

    Kako navode, u pitanju je Moldavija, čiji region Pridnjestrovlje bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji kako bi podržao rusku hibridnu operaciju.

    “Proruski otcepljeni region Pridnjestrovlja potencijalno bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji na nedavno najavljenom pridnjestrovskom Kongresu poslanika koji je planiran za 28. februar”, stoji u objavi na društvenoj mreži Iks.

    “Povod za ovo bi bila navodna potreba da se ruski građani i ‘sunarodnici’ u Pridnjestrovlju zaštite od pretnji Moldavije ili NATO-a”, stoji u upozorenju.

    Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi, kao najopasniji razvoj situacije, da proglasi rusku aneksiju Pridnjestrovlja tokom svog planiranog obraćanja Ruskoj Saveznoj skupštini 29. februara, iako se to čini malo verovatnim.

    Putin će najverovatnije pozdraviti svaku akciju koju preduzme Kongres poslanika Pridnjestrovlja.

    Institut naglašava da nije poznato da li su u toku pripreme za ovu hibridnu akciju, iako je moguće da se vode tajne pripreme.

    “Ruske snage koje se trenutno nalaze u Pridnjestrovlju nisu u stanju da budu značajna vojna pretnja Ukrajini bez pojačanja. One bi mogle biti mnogo veća pretnja stabilnosti Moldavije. Stoga je najverovatniji način delovanja da će Pridnjestrovski kongres i Putinov govor označiti preokret u pripremama Rusije za hibridni rat protiv Moldavije”, dodaje ISW.

    Moldavija je bivša sovjetska država koja se nalazi između Rumunije i Ukrajine, a Pridnjestrovlje je proruski otcepljeni region u istočnoj Moldaviji sa oko 470.000 stanovnika koji je nezakonito proglasio nezavisnost od Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. godine.

    Nijedna članica Ujedinjenih nacija ne priznaje njen suverenitet i smatraju je delom Moldavije.

  • Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom je bio jedan od uspješnijih razgovora koje smo do sad imali, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Primljeni smo sa puno uvažavanja i dobili smo priliku da pričamo o stanju u Srpskoj i BiH – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon povratka iz Rusije i Bjelorusije, gdje je predvodio delegaciju Republike Srpske u višednevnoj posjeti.

    Naveo je da je pozitivan odnos Putina prema Srpskoj pokazan i ovaj put.

    • Došao sam do zaključka da Rusija brani Dejtonski sporazum od Amerike – rekao je Dodik.
    • Nastavljamo da sarađujemo, na svim poljima. Rusija je spremna da nastavi sa isporukama, prije svega gasa. Imaćemo i neke određene nove okvire saradnje, koji će biti poznati kroz vrijeme koje dolazi. Putin je posvećen očuvanju stabilnosti i mira, kako ovdje, tako i u regionu – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema bila i Kristijan Šmit, odnosno postojanje neizabranog stranca u BiH.

    • Putin je to već znao, te je rečeno da je to nedopustiva praksa – rekao je Dodik.

    Naglasio je da Ruskoj Federaciji veoma cijeni što Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Rusiji.

    Dodao je da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, kao što nije ni BiH zahvaljujući Srpskoj, ali da bi muslimani, pa i Hrvati u BiH to učinili.

    Dodik je naveo da ni u Srbiji kao i u BiH nema formalne saglasnosti Ustavom predviđenih organa da donesu takvu odluku.

    • Tu odluku nije donijelo ni Predsjedništvo BiH, ni Savjet ministara, ni Parlamentarna skupština BiH, jer Republike Srpska za to ne da svoju saglasnost – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da Srpska ne želi članstvo u NATO.

    • I to nije stvar Putina, to je naša stvar, jer mi ne vidimo benefite koje bi mogli da dobijemo od toga. Ohrabrili smo i Putina da njihove kompanije nastave sa radom i investiranjem. Mnogi žele da sakriju da je Rusija najveći investitor u BiH u prošloj godini – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se sastao i sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, premijerom ove zemlje, kao i ministrima poljoprivrede i obrazovanja.

    • Bjelorusija ima izuzetno razvijenu industriju i uspjeli smo da dogovorimo razne aranžmane bitne za Srpsku – rekao je predsjednik Srpske.

    U Bjelorusiji, dodao je Dodik, Srpska ima prijatelja.

    • To je razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je veoma važno što se Srpska pokazala kao važan sagovornik i ruskoj i bjeloruskoj strani.

    Za naredni period Dodik je najavio niz posjeta različitim zemljama, kako u regionu, tako i u svijetu, te napomenuo da će u naredna četiri mjeseca dva puta posjetiti Rusku Federaciju.

    • U aprilu ću učestvovati na bezbjednosnoj konferenciji u Sankt Peterburgu, a u junu ću opet posjetiti taj grad u kojem će biti održan Ekonomski forum, koji se godišnje održava pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina. Početkom sljedeće sedmice idem u Crnu Goru, pa ću krajem te sedmice biti u Antaliji, na poziv prijatelja iz Turske – rekao je Dodik.

    Najavio je da će Srpska do kraja marta ugostiti i mađarskog premijera Viktora Orbana, a planiran je i susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • Orban: Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine

    Orban: Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine

    Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine, a postizanju mira u toj zemlji mogu da doprinesu političke promjene nakon izbora za Еvropski parlament i predsjedničkih izbora u SAD, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban na sastanku frakcije vladajuće partije “FIDЕS-Mađarske građanske unije” prenosi list “Magjar nemzet”.


    Kada je riječ o prognozama međunarodne situacije u skorijoj budućnosti, naveo je da se sukob u Ukrajini neće završiti, a opterećenje za Еvropu će rasti jer će se u Americi smanjiti finansijska podrška Ukrajini zbog sporova oko predsjedničkih izbora.

    • Plaća se ogromna cijena u politici za podršku Ukrajincima. Poljoprivrednici podižu bune po cijeloj Еvropi i niko ne vjeruje u pobjedu Ukrajine – rekao je Orban u obraćanju poslanicima na jezeru Balaton gdje se održava dvodnevni sastanak mađarskog parlamenta.

    Prema informacijama lista, Orban je podvukao da su promjene neophodne u rukovodstvu Еvropske unije i istakao da one mogu da se dogode nakon izbora u Еvropskom parlamentu koji su planirani za jun.

    Mađarski premijer je naglasio da je pobjeda na izborima za Еvropski parlament moguća. Pritom, on nije samo imao u vidu jačanje pozicija partije FIDЕS već i drugih desničarskih partija. Dodao je da ne samo u Briselu, već i u Vašingtonu ove godine može doći do promjena i da to može da donese mir u Еvropi.

    Orban ne krije da želi pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i nada se da će on pomoći da se okonča sukob u Ukrajini.

    • Za devet mjeseci ćemo biti jači nego sada – izjavio je Orban predviđajući pobjedu Trampa, koga smatra svojim političkim saveznikom i sa kojim je uspostavio dobre odnose.

    Orban je ranije više puta izjavljivao da smatra da u pregovorima o Ukrajini trebalo bi da učestvuju ne samo Ukrajina i Rusija, već i Sjedinjene Američke Države, koje pružaju najveću finansijsku i vojnu podršku Kijevu.

  • Putin trlja ruke. Ućutkani su svi

    Putin trlja ruke. Ućutkani su svi

    Vladimir Putin uživa u ovom trenutku – ućutkao je sve smrću Navaljnog i postigao dobro odmeren uspeh zauzimanjem Avdejevke, pišu mediji.

    Prema rečima jednog od učesnika MInhenske bezbednosne konferencije, Jana Tekhaua nemačkog direktora u tink-tenku Eurasia, raspoloženje na tom skupu zapadne bezbednosne i diplomatske elite bilo je mračno. “Situacija je jako čudna”, dodao je on za Politiko.

    Dve godine nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev, ali i za njegove susede duž zapadne granice Rusije.

    Američki republikanci, sledeći naredbe bivšeg predsednika Donalda Trampa, blokiraju isporuke oružja Ukrajini. Rusi, za to vreme, nakon što su zauzeli Bahmut i Avdejevku, sada pokušavaju da pojačaju svoju prednost u smerovima Marjinke, Robotine, Kremine i Bahmuta.

    Ni evropski zvaničnici ne uspevaju da popune prazninu u vojnom snabdevanju Ukrajine.

    U međuvremenu, predsednik Rusije pojačao je svoju kampanju zastrašivanja Zapada. U intervjuu s bivšim voditeljom Foks Njuza Takerom Karlsonom Putin je spomenuo Poljsku više od desetak puta, stavljajući tu članicu NATO-a direktno u svoju viziju Velike Rusije, a zamenik ruskog premijera počeo je da pretiti norveškom vođstvu ostrva Svalbarda u Arktičkom okeanu.

    Zbog toga se čelnici zemalja koje su najbliže Rusiji pripremaju za mogući rat.

    Jedan zvaničnik NATO-a, koji je ostao anoniman, u razgovoru za Politiko kaže da je prevladavajući stav unutar saveza da Ukrajina “nije pred kolapsom” i da su “mračne najave preterane”. Ali, analitičari koji prate situaciju na bojnom polju nisu toliko uvereni. “Ono što čujemo je zastrašujuće”, rekao je u januaru visoki zvaničkik vlade evropske držae.

    “Rizik od proboja Rusa je stvaran. Ne shvatamo to dovoljno ozbiljno”, dodao je.

    Možda je prerano reći da će Zapad izgubiti rat u Ukrajini, ali postaje sve jasnije da bi mogao, piše Politiko.

    Sada Kijev i njegovi saveznici razmišljaju o jezivom popisu mogućnosti za nadolazeću godinu, uključujući pritisak ruskih saveznika Irana i Kine da izazovu treći svetski rat.

  • Rusi stižu do Kijeva?

    Rusi stižu do Kijeva?

    Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva, ako ne sada, onda u drugoj fazi sukoba, a “elite” koje sada vladaju u glavnom gradu Ukrajine moraju da odu.

    Ovo je izjavio zamenik predsednika Saveta za bezbednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva zbog toga što, kako je rekao Medvedev, pretnja postojanju Rusije dolazi iz toga grada koji kontrolišu protivnici Ruske Federacije predvođeni SAD-om.

    Medvedev tvrdi da kijevski režim predstavljaju marionete koje nemaju savest, niti strah za budućnost Ukrajine.

    Elite koje sada vladaju u Kijevu moraju da odu, pojedine će same to da izaberu, a pojedine će biti prinuđene, rekao je Medvedev za ruske medije.

    Medvedev je naveo da se sve odluke Kijeva donose u inostranstvu i u sedištu NATO-a i da bi zbog toga taj grad verovatno mogao biti cilj ruskog osvajanja, prenela je agencija RIA Novosti.

    Medvedev tvrdi da zapadni političari, uključujući nemačkog kancelara Olafa Šolca i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja, ne veruju da će Ukrajina pobediti, ali da su prinuđeni, kako je naveo, da to ponavljaju u javnosti da bi opravdali enormne izdatke za vojnu pomoć Kijevu.

    “Stavovi Moskve i Vašingtona su sada suprotni i teško da će biti moguće premostiti taj jaz i unaprediti odnose u narednim decenijama”, rekao je Medvedev.

  • Ukrajincima se “put života” pretvorio u smrtonosnu zamku

    Ukrajincima se “put života” pretvorio u smrtonosnu zamku

    Tokom haotičnog povlačenja iz Avdejevke Rusija je zarobila i ubila stotine ukrajinskih vojnika.

    Iako američki zvaničnici tvrde da gubitak industrijskog gradića u Donjeckoj oblasti nije strateški značajan za Ukrajinu, moglo bi se pokazati upravo suprotno.

    Naime, pad grada, koji su Rusi pokušavali zauzeti poslednjih deset godina, i zatočenje stotina vojnika mogli bi ozbiljno da narušei moral ukrajinske vojske dok se Kijev bori s nedostatkom vojnih snaga i pokušava da privuče nove regrute.

    Dvojica ukrajinskih vojnika otkrila su za Njujork tajms da je tokom povlačenja iz razorenog istočnog grada zarobljeno ili se vodi kao nestalo od 850 do 1000 vojnika.

    Ukrajinska vojna komanda priznala je da su neki vojnici zarobljeni, ali je pokušalo umanjiti njihov broj i značaj. Komadant ukrajinskih vojnih snaga na području Avdejevke Aleksandr Tarnavski tvrdi da je povlačenje išlo prema planu, ali je “u završnoj fazi operacije, pod pritiskom nadmoćnijih neprijateljskih snaga, određen broj ukrajinskih vojnika pao u zarobljeništvo”.

    Jedan visoki ukrajinski zvaničnik uveren je da je samo šest vojnika zarobljeno pri povlačenju iz grada. Ti vojnici, pripadnici 3. zasebne desantno-jurišne brigade, navodno su zarobljeni nakon što su ostali bez municije i izgubili komunikaciju sa komadantom.

    Međutim, pojedini ukrajinski vojnici i zapadni zvaničnici tvrde da je do zarobljavanja “značajnog broja vojnika” došlo zbog loše organizacije povlačenja i nedostatka komunikacije među trupama. Rusija je prošle godine dvaput pokušala da zauzeti Avdejevku, a iako su bili brojčano nadjačani, Ukrajinci su uspevali da se odbrane.

    Ali, zatim je Moskva odlučila da primeni istu taktiku koju je koristila tokom bitke za Bahmut. Ruske snage opkolile su Avdijevku s tri strane i ostavile Ukrajincima samo jedan izlaz iz grada.

    Ta se ruta, koju su ukrajinske trupe prozvale “cestom života”, pokazala mnogo opasnijom nego što se prvobitno mislilo. Naime, kad su se ukrajinske snage počele povlačiti tom asfaltiranom cestom, Rusi su ih žestoko bombardovali iz i napadali artiljerijskom vatrom i bespilotnim letelicama.

    Jedinice ukrajinske vojske imale su problema s komunikacijom jer koriste različitu radioopremu, što je bio jedan od razloga koji je doveo do zarobljavanja. Vojnici s kojima je razgovarao Njujork tajms otkrili su da su se neke jedinice povukle dok su druge još uvek čekale na evakuaciju. Nakon što su saznale da se evakuacija neće sprovoditi, jedinice koje su ostale već su bile opkoljene i nisu imale mogućnost bega.

    Četvorica pripadnika ukrajinske 110. zasebne mehanizirane brigade, velike jedinice koja je branila Avdejevku i njena predgrađa, rekla su za Kijev Independent da su komadanti predugo čekali da narede povlačenje iz grada, prisiljavajući mnoge vojnike da pobegnu pešice pod teškim granatiranjem.

    Zapadni vojni stručnjaci takođe su kritikovali Kijev zbog prekasnog izvođenja povlačenja, istaknuvši da je Ukrajina napravila slične skupe pogreške u Bahmutu, Soledaru i Severodonecku. Kancerija tužitoca u Doneckoj oblasti pokrenuo je u međuvremenu istragu o “pucnjavi na nenaoružane ukrajinske ratne zarobljenike u Avdejevki i Veselu”.

    Čini se da ni sam Kremlj nije bio spreman na to da će Avdejevka tako brzo pasti. Naime, ruska propaganda obično radi punom parom, a sada im je trebalo nekoliko dana da pripreme poruke koje su hteli da pošalju javnosti. – Rusija zapravo nije bila pripremljena za ovo u smislu propagandnog napada. Sada su se bacili na to, ali još nisu uspeli da slože uspešnu koordiniranu kampanju – rekao je Džonatan Tubner, izvršni direktor kompanije FilterLabs.AI, koja proučava rusko javno mnjenje.

    U decembru je ukrajinska vlada objavila da Rusija u zarobljeništvu ima 3574 ukrajinska vojnika. Ukrajinski zvaničnici rekli su da žele da mobilišu još do 500 hiljada ljudi, ali zarobljavanje vojnika moglo bi otežati njihovo regrutovanje.

    Britansko Ministarstvo odbrane u saopštenju je navelo da će gubici koje je Rusija pretrpela tokom zauzimanja Avdejevke verovatno dovesti do pauze u borbama dok vojska ne popuni svoje snage. ‌

    “Verovatno je da ruskim snagama nedostaje borbena učinkovitost da iskoriste zauzimanje Avdijevke i trebaće im razdoblje odmora i osposobljavanje”, napisali su britanski zvaničnici.

  • Rusija dovukla razorne rakete na granicu sa Ukrajinom

    Rusija dovukla razorne rakete na granicu sa Ukrajinom

    Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR saopštila je da ima obavještajne informacije da je Rusija na granici sa Ukrajinom rasporedila 48 lansera raketnog sistema Iskander M i K.

    Kako se navodi ruska vojska gomila raketne snage i sprema se za udar na ukrajinske gradove.

    Neki proukrajinski i prozapadni izvori navode, da se jverovatno možda radi o lanserima, koji nužno ne moraju da imaju rakete tipa Iskander M nego upravo sjevernookrejske raketne sisteme KN-23 poznati po sistemu “Kimskander”.

    Ovo je izvijestio Vadim Skibicki, predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova i komunikacija Ukrajine, prenosi TV Front.

    “Bilo ih je 46, sada ih je 48. Dodali su dva lansera, napravili su dodatnu taktičku grupu, koja služi za lansiranje balističkih projektila sa teritorije Rusije”, kaže Skibicki.

  • “Situacija na frontu izuzetno teška”

    “Situacija na frontu izuzetno teška”

    Povlačenje ukrajinske vojske iz Avdejevke pokazuje da je situacija na frontu izuzetno teška, rekao je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg ističe da NATO nastavlja da podržava Ukrajinu.

    “Ukrajinsko povlačenje pokazuje da je situacija na bojnom polju teška, ali su Ukrajinci prevazilazili očekivanja iznova i iznova, a NATO ostaje uz Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu, u društvu premijera Gruzije Iraklija Kobahidzea.

    Ovo je prva reakcija NATO zvaničnika nakon što je Ukrajina izgubila Avdejevku, navodi TASS.

    Stoltenberg je, takođe, naglasio da su prethodnih nekoliko dana NATO zemlje najavile nove pakete pomoći Ukrajini vredne milijarde evra, koji obuhvataju protivvazdušnu odbranu, artiljeriju i municiju.

  • Otkriven nov cilj ruske vojske

    Otkriven nov cilj ruske vojske

    Ruske snage napadaju područje oko sela Robotine na jugu Ukrajine, kažu vojni zvaničnici.

    Ovo je područje koje je Ukrajina vratila tokom kontraofanzive prošlog leta.

    Ukrajinska vojska tvrdi da je četiri dana zaredom uspela da odbije ruske napade oklopnim vozilima.

    Dostupne mape bojnog polja, koje su sastavile i analizirale nezavisne grupe, ukazuju na to da je Rusija zauzela malo područje zapadno i južno od Robotina, piše Njujork tajms.

    Institut za istraživanje rata, istraživačka grupa iz Vašingtona, tvrdi da su Rusi stigli do zapadne ivice sela.

    “Obratite pažnju na Robotine”, rekao je Dmitro Likovij, portparol ukrajinske vojske. “Izgleda da Rusi nameravaju da zauzmu ovo mesto”, primetio je on.

    Rusi su prošle nedelje osvojili Avdejevku, koja se nalazi oko 160 kilometara istočno od Robotina. Oni su takođe napali ukrajinsku teritoriju na istočnoj obali Dnjepra, nekih 210 kilometara zapadno.

    Analitičari tvrde da Rusi namerno napadaju sa više strana kako bi sprečili Ukrajince da se povuku i zamene iscrpljene vojnike. Takođe, Ukrajinci ostaju bez municije, što Rusi mogu da iskoriste.

    Sergej Kuzan, predsednik ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju, nevladine istraživačke grupe, rekao je da će Rusi “uzeti Robotine po svaku cenu”. On tvrdi da su oko sela okupili na desetine hiljada vojnika.

    Selo je okruženo ruskim vojnicima sa tri strane. Kuzan smatra da će trupe, koje su se povukle iz Avdejevke, sada braniti teritoriju oko Robotina.

    Na snimcima sa bojnog polja, koji su se pojavili na društvenim mrežama, vidi se kako dronovi udaraju u ukrajinske rovove iskopane oko sela.

    Rusi su selo već zauzeli početkom rata, nakon čega su ga Ukrajinci u kontraofanzivi oslobodili, pa je pitanje u kakvom je sada stanju.

    Predsednik Zelenski rekao je večeras da je situacija “veoma teška na nekoliko mesta na ratištu, gde su Rusi prikupili maksimalan broj vojnika”. On je dodao da Rusija koristi prednost odlaganja slanja pomoći Ukrajini.