VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Zelenski iznio prvi zvanični podatak o broju poginulih vojnika

    Zelenski iznio prvi zvanični podatak o broju poginulih vojnika

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je 31.000 ukrajinskih vojnika poginula od kada je počeo napad Rusije na tu zemlju prije dvije godine, što je prvi zvanični podatak za više od godinu dana.

    Zelenski je na konferenciji za novinare u Kijevu rekao da ne može da objelodani broj ranjenih jer bi to “pomoglo ruskom vojnom planiranju”, prenio je Rojters.

    “U ovom ratu je ubijena 31.000 ukrajinskih vojnika. Ne 300.000, a ne 150.000 … (predsjednik Rusije Vladimir) Putin laže… Ali ipak, ovo je veliki gubitak za nas”, istakao je on.

    Ukrajina nije iznosila podatke o svojim vojnim gubicima od kraja 2022. godine, kada je pomoćnik predsjednika Ukrajine Mihail Podoljak rekao da je 13.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od početka napada 24. februara, navela je agencija.

    Zelenski je rekao da pobjeda Ukrajine u ratu protiv ruskih snaga zavisi od podrške Zapada.

    On je rekao da ima “pozitivan” osećaj u pogledu mogućnosti da saveznici i partneri Kijeva isporuče Ukrajini rakete dugog dometa.

  • Svjetski zaničnici u SB UN govorili o Ukrajni: “Krajnje vrijeme za pravedan mir”

    Svjetski zaničnici u SB UN govorili o Ukrajni: “Krajnje vrijeme za pravedan mir”

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN održanoj povodom dvije godine rata u Ukrajini da je krajnje vrijeme za pravedan mir zasnovan na Povelji UN, međunarodnom pravu i rezolucijama Generalne skupštine UN.

    Gutereš je na sjednici održanoj u petak izrazio duboku zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba i istakao fundamentalnu potrebu da se poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, objavljeno je na sajtu UN.

    “Vrijeme je da se ponovo posvetimo Povelji i obnovimo poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Gutereš, ističući da je to put ka miru i bezbjednosti u Ukrajini i širom svijeta.

    Gutereš je rekao da je rat u Ukrajini doveo do povećanja globalnih tenzija i zaoštravanja globalnih odnosa.

    “Dvije godine kasnije i deceniju od pokušaja ruske ilegalne aneksije ukrajinske Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja, rat u Ukrajini ostaje otvorena rana u srcu Evrope”, rekao je Gutereš i podsjetio na princip UN o suvjerenoj ravnopravnosti svih članica svjetske organizacije.

    Gutereš je naveo da, na osnovu Povelje UN, svi međunarodni sporovi treba da se rješavaju mirnim sredstvima i ukazao na stradanje civila i na ruskoj i na ukrajinskoj strani.

    “U Ukrajini je poginulo najmanje 10.500 civila, a mnogo više ih je povrijeđeno; škole, bolnice i druga vitalna civilna infrastruktura su uništeni, a nekoliko stotina gradova i sela nema struju tokom surove zime”, naveo je Gutereš.

    Prema njegovim riječima, nekoliko miliona ljudi je protjerano iz svojih domova.

    Gutereš je naveo da rat takođe šteti narodu Rusije, da hiljade mladih Rusa ginu na linijama fronta i da u napadima na ruske gradove stradaju civili.

    Ambasadorka i stalna predstavnica SAD pri UN Linda Tomas-Grinfild rekla je na sjednici da je rat koji traje već dvije godine pogoršao globalnu situaciju, doveo do nesigurnog snabdijevanja hranom i energijom i nanio neprocjenjivu štetu životnoj sredini.

    Pozvala je na veću podršku Ukrajini, kako bi se toj zemlji pomoglo da se bori, kako je navela, za pravedan i trajni mir, zasnovan na osnovnim principima Povelje UN.

    Ruski ambasador i stalni predstavnik u UN Vasilij Nebenzja rekao je na sjednici da što sukob duže traje, to će ishod biti manje povoljan za Ukrajinu.

    Nebenzja tvrdi da se rat u Ukrajini produžava zbog kontinuirane podrške Zapada Kijevu.

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je ime Rusije, kako je naveo, “sinonim za agresiju, ratne zločine i varvarstvo”, tvrdeći da Rusija u SB UN zauzima mjesto Sovjetskog Saveza koji više ne postoji i da zato nema zakonsko pravo da bude prisutna u SB UN.

    Ambasador i stalni predstavnik Kine pri UN Džang Jun istakao je da međunarodna zajednica treba da aktivno traga za razumnim rješenjem za sukob u Ukrajini kako bi osigurala trajni mir.

    Džang je rekao da napori treba da se fokusiraju na političko rješenje, zaustavljanje neprijateljstava i pokretanje direktnih pregovora Rusije i Ukrajine i vraćanje mira, dodajući da se Kina protivi sankcijama koje su uvele SAD i Velika Britanija, koristeći, kako je naveo, “pitanje Ukrajine kao izgovor”.

    Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron rekao je da svi moraju da se suprotstave predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, ne samo iz simpatija prema Ukrajini, već zato što su, kako je naveo, “njegovi (Putinovi) postupci u Ukrajini opasni za sve ostale”.

    Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne rekao je na sjednici da Rusija dvije godine vodi, kako je naveo, “nepravedan, neopravdan i protivzakonit agresorski rat”.

  • Zelenski: Eliminisaćemo sve “ruske trikove”

    Zelenski: Eliminisaćemo sve “ruske trikove”

    Predsednik Rusije Volodimir Zelenski ukazao je na potrebu jačanja antiruskih sankcija i poručio da svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije treba da odgovara.

    “U budućnosti moramo suštinski ojačati sankcije Rusiji i eliminisati sve ruske trikove u vezi sa tim. Svaka šema za zaobilaženje sankcija je bukvalno ulaganje u teror. Dakle, svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije mora da odgovara za to”, naglasio je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerkom Danske Mete Frederiksen u Lavovu, prenosi Ukrinform.

    Prema njegovim rečima, još jedan fundamentalni zadatak ove godine je “konfiskacija ruske imovine koja je već zamrznuta, posebno u evropskim jurisdikcijama”. “Putin mnogo više ceni novac od ljudskog života i zato će kroz gubitak novca i imovine osetiti pravu cenu svoje agresije”, smatra Zelenski.

    On je ocenio da je upravo Danska odigrala ključnu ulogu u odobravanju odluke da se Ukrajini isporuče borbeni avioni F-16 i izrazio zahvalnost za svaku manifestaciju “danske podrške našoj zemlji, našem narodu i međunarodnom pravu”.

    On je podsetio na pokretanje programa finansiranja izvoza preko specijalnog investicionog fonda Danske za podršku isporuke Ukrajini, posebno opreme.

    “To je ono što zaista pomaže. Što više zajedničkih rezultata budemo postigli, veća će biti nesposobnost Rusije da ostvari svoje agresivne ciljeve”, naglasio je Zelenski. Danska premijerka je izjavila da e borbeni avioni F-16, koje će obezbediti Danska biti isporučeni do leta ove godine.

    “Svi smo veoma srećni što će Danska obezbediti ove borce u saradnji sa Holandijom, Belgijom i SAD. Ovo je veoma moćno oružje. Nadam se da ćemo F-16 moći da vidimo u vazdušnom prostoru Ukrajine u bliskoj budućnosti, pre leta”, rekla je Frederiksen.

    Ona je kašnjenje u transferu borbenih aviona u Ukrajinu objasnila isključivo tehničkim pitanjima koja zahtevaju vreme da se reše.

    “Jedini razlog zašto kasnimo sa prebacivanjem F-16 u Ukrajinu je tehničke prirode, zato što je potrebna ozbiljna infrastruktura za održavanje ovih lovaca, a obuka za F-16 je mnogo duža nego za bilo koji drugi sistem naoružanja”, rekla je Frederiksen.

    Ona je podsetila da je obuka ukrajinskih pilota počela u avgustu prošle godine i da se odvija “veoma brzo i veoma dobro”.

    Zelenski i premijerka Danske potpisali su danas u Lavovu Sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti. Prethodno su na Marsovom polju Ličakovskog groblja odali počast poginulim braniocima Ukrajine.

    Kako podseća kijevska agencija, sutra, 24. februara, navršava se dve godine od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

  • Stejt Department o Dodikovom odlasku kod Putina

    Stejt Department o Dodikovom odlasku kod Putina

    Jučerašnji susret predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izazvao je reakcije u cijeloj BiH, a na molbu Glasa Amerike, reagovao je i Stejt Department.

    Portparol Stejt Departmenta je naglasio da Vašington ne vjeruje da iko treba davati platformu ruskom predsjedniku da promoviše “svoju agresiju protiv Ukrajine”.

    – Posjeta Milorada Dodika je tek posljednji primjer u nizu primjera koji pokazuju kako je on izolovan od evroatlantske zajednice – rekao je on.

    U odgovoru se kaže kako SAD stoje uz narod BiH, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u evroatlantskoj zajednici.

    – Ali mi ćemo isto tako držati odgovornima individue i institucije koje prijete stabilnosti i bezbjednosti BiH – kaže se u odgovoru Stejt Departmenta za VOA.

  • Borelj: Agresija na Ukrajinu promijenila istoriju Evrope, ali neće geografiju

    Borelj: Agresija na Ukrajinu promijenila istoriju Evrope, ali neće geografiju

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je, povodom dvogodišnjice rata u Ukrajini, da je EU na strani Kijeva od početka sukoba koji je, kako je naveo, promijenio istoriju Evrope, ali neće nasilnim putem njenu geografiju.

    “Obilježavamo dvije godine od brutalne agresije Rusije na Ukrajinu. EU je bila na strani ukrajinskog naroda od tog tragičnog jutra koje je promijenilo istoriju Evrope, ali neće ponovo na silu promijeniti njenu geografiju”, napisao je Borelj danas na X platformi.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu, a u tu zemlju su, između ostalih, stigli i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.

  • Dvogodišnjica ruske specijalne operacije u Ukrajini – i dalje, mali izgledi za mir

    Dvogodišnjica ruske specijalne operacije u Ukrajini – i dalje, mali izgledi za mir

    Prije tačno dvije godine ruske snage započele su specijalnu operaciju u Ukrajini. Izgledi za mir i dalje su mali. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je tada da je cilj specijalne vojne operacije demilitarizacija, denacifikacija i teritorijalno prekomponovanje Ukrajine. S druge strane, Volodimir Zelenski želi Ukrajinu u granicama iz 1991. godine.

    Dvije godine od početka sukoba – Evropska unija i SAD ne prestaju uvoditi sankcije Rusiji. Održana je i sjednica Savjeta bezbjednosti UN.

    U Moskvi nema posebnog obilježavanja dvogodišnjice specijalne operacije u Ukrajini, ali u ruskim medijima dominiraju izvještaji sa ukrajinskog fronta.

    U Kijevu su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer DŽastin Trido i predsjednik Vlade Belgije Aleksander de Kro.

    Povodom druge godišnjice rata u Ukrajini, Savjet Evropske unije usvojio je 13. paket pojedinačnih i ekonomskih sankcija protiv Rusije.

    Generalna skupština UN posvećena je, navodnim, “okupiranim teritorijama” Ukrajine. Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja i njegov zamjenik Dmitrij Poljanski napustili su sjednicu Generalne skupštine UN koja je posvećena, navodinim, “okupiranim teritorijama” Ukrajine.

    Ruski predstavnik je poručio da se prije ili kasnije svaki sukob završava.

    • Nema sumnje da će se i ukrajinski sukob završiti. Nema sumnje da što duže bude trajao zbog kontinuirane podrške Zapada, to će uslovi mira za Ukrajinu biti manje povoljni. Dugoročno će biti važno kakve će zaključke zapad izvući iz ovoga. Da li će nastaviti sa samoubilačkom tvrdoglavošću da nameće ostatku svijeta svoj jednostrani poredak zasnovan na pravilima, pokušavajući da podijeli svijet između prijatelja i neprijatelja – rekao je Nebenzja.

    Ukrajinski predstavnik kaže da i Ukrajina želi mir, ali pod njihovim uslovima. Poruka zapadnim saveznicima je već poznata, pošaljite protivvazdušnu odbranu.

    • Ukrajina želi mir više od bilo koje druge nacije. Dajte miru šansu, pošaljite nam protivvazdušnu odbranu da zaštitimo naše civile i municiju da zaustavimo rusku vojsku na našem tlu – izjavio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.

    Dvije godine poslije, EU i SAD jasnog su stava- krivac je samo jedan, Rusija. Njemačku brine činjenica da ruski predsjednik ne odustaje od svojih ciljeva.

    • Moramo podržati Ukrajinu da pomogne Ukrajini da se bori ne samo za mir, već i za pravedan trajni mir ukorijenjen u osnovnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ujedinjenih nacija. Mir koji je Rusija uvijek iznova odbacivala u korist nasilja, razaranja i nezakonitosti – izjavila je ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas Grifit.
    • Putin svaki dan, svaki sat jasno stavlja do znanja, kao što smo sada čuli, da ne želi da pregovara o miru. On želi da završi svoje osvajanje. Govorio je to iznova i iznova – dodala je njemačka savezna ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
    • Dosta. Poštovanje je rješenje.To znači poštovanje suvereniteta, nezavisnosti, jedinstva i teritorijalnog integriteta Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica. Vrijeme je da se ponovo posvetimo povelji i obnovimo poštovanje međunarodnog prava. To je put ka miru i bezbjednosti u Ukrajini i širom svijeta – smatra generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres.

    Sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, a primirje nije ni na vidiku, kaže vojni analitičar Vlade Radulović.

    • Bojim se da kraj rata nije ni na vidiku i ono što mene najviše brine jeste da se već šest mjeseci od početka sukoba pojavila informacija da se prvi konkretni programi planiraju za 2025. godinu, dakle već tada se pretpostavljalo da će rat potrajati duže nego što je iko mogao da zamisli – dodao je Radulović.

    Ruska vojska se u zoni specijalne vojne operacije suočava sa skoro svim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu obišao je jedinice vojske “Centar” i naveo da svi na svijetu znaju da je “Kalašnjikov” najbolji automat

  • Ruska vojska: Suočavamo se sa skoro cijelim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a

    Ruska vojska: Suočavamo se sa skoro cijelim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a

    Ruska vojska se u zoni specijalne vojne operacije suočava sa skoro svim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Istakli su da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu obišao jedinice vojske “Centar” u zoni specijalne vojne operacije i naveo da svi na svijetu znaju da je “Kalašnjikov” najbolji automat.

    Tokom posjete su mu pokazani primjerci strane vojne tehnike koja je zaplijenjena tokom specijalne vojne operacije. Zamjenik komandanta vojske Centralnog vojnog okruga general Evgenij Cindjakin obratio je pažnju na nedostatke zapadnog naoružanja na primjeru oklopnog transportera M113 američke proizvodnje.

    • Nedostatak ovog oklopnog vozila je slaba prohodnost i to je karakteristika skoro svih evropskih vozila u našim uslovima – rekao je Cindjakin.

    Prema njegovim rečima, ako bi se analizirao čitav niz primjeraka onda se može reći da se ruska vojska susreće sa cjelokupnim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a.

  • Bocan-Harčenko: Srbija može da računa na podršku Moskve o pitanju Kosova i Metohije

    Bocan-Harčenko: Srbija može da računa na podršku Moskve o pitanju Kosova i Metohije

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da Rusija ne priznaje tzv. Kosovo i da Srbija može da računa na bezuslovnu podršku Moskve kada je riječ o južnoj srpskoj pokrajini, prije svega u Savjetu bezbjednosti.

    Stav Rusije je poznat, mi ne priznajemo Kosovo i podržavamo cjelokupnost i suverenitet Srbije na svaki način i gde možemo. Naravno, a prije svega, što je najvažnije, u Savjetu bezbjednosti UN, Rusija podržava Beograd kao stalna članica Savjeta – naglasio je ambasador Rusije.

    Bocan-Harčenko je napomenuo da se stav da je tzv. Kosovo “izvanredan slučaj potpuno uklapa u zapadni koncept međunarodnog života na osnovu njihovih pravila”.

    • Ne međunarodnog prava, već prava koje oni izrađuju, prema svakoj situaciji na osnovu toga šta im je u interesu u ovom ili onom trenutku, u ovoj ili onoj situaciji. Što se Kosova tiče, za njih je najvažnije da je to izdvojen, izvanredni slučaj i nikada ne smije da se ponovi. A sa drugima, sasvim druga priča – rekao je Bocan-Harčenko za Tanjug.

    On je dodao da je to poptuna glupost i politička bahatos i da nije prihvatljivo.

    Ruski ambasador je istakao da je Rusija željela, a da postoji i cilj da se rasprava o Kosovu i Metohiji vrati na sto Savjeta bezbjednosti UN kao neki ključni format.

  • Rusija iznenadila MMF

    Rusija iznenadila MMF

    Rast ruske ekonomije “iznenadio” je Međunarodni monetarni fond (MMF), s obzirom na sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini.

    U januaru je MMF prognozirao da će ruska ekonomija ove godine porasti za 2,6 posto zbog velike vojne i lične potrošnje koju je podupro rast plata. Prošlog oktobra očekivali su rast po stopi od 1,1 odsto u 2024, koju sada predviđaju u 2025.

    “To je ratna ekonomija. Velik udeo ruske ekonomije čini vojna potrošnja, što podstiče proizvodnju”, rekla je u četvrtak direktorka komunikacija MMF-a Džuli Kozak u Vašingtonu, prenosi Seebiz.

    Potrošnji pomažu i značajni socijalni transferi, dodala je Kozak, upozorivši na naznake “pregrejavanja” ekonomije, poput jačanja inflacije.

    U srednjoročnoj perspektivi rast bi trebao da uspori, s obzirom na isključenost Rusije iz međunarodnog finansijskog sistema, ograničen pristup tehnologiji i gubitak dela visokokvalifikovane radne snage, navodi.

    Svi ti činioci značajno će uticati na rast i izglede za privredu na srednji rok, zaključila je zvaničnica MMF-a.

  • “Putine, spremni smo”

    “Putine, spremni smo”

    Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov saopštio je da se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    On je rekao da je ruskog predsednika Vladimira Putina na sastanku u Moskvi obavestio o punoj spremnosti čečenskih rezervnih jedinica da “u bilo kom trenutku po prvom naređenju pređu u zonu specijalne operacije”.

    Kadirov je na svom kanalu na Telegramu naveo da je ruskom predsedniku preneo informacije o borbenom statusu jedinica u zoni Severnog vojnog okruga, njihovoj opremljenosti i uspesima na liniji dodira.

    “Vladimir Vladimirovič visoko ceni dostignuća čečenskih boraca i njihov doprinos u toku specijalne vojne operacije i zamolio da im prenesem reči zahvalnosti, iskrene čestitke i najbolje želje povodom Dana branioca otadžbine”, dodao je Kadirov, prenose RIA novosti.

    On je naveo da je sa Putinom razgovarao i o socijalno-ekonomskoj situaciji u Čečeniji i investicionim projektima.

    “Šef države se interesovao za društveno-ekonomsku situaciju u Čečenskoj Republici, planove za razvoj regiona do 2024. godine”, napisao je Kadirov.