Oznaka: Rusija

  • Rusi nišane Njemačku?

    Rusi nišane Njemačku?

    Od početka napada na Ukrajinu, na ruskoj državnoj televiziji mogu se čuti svakakve pretnje koje su upućene zapadnim zemljama od strane voditelja i gostiju.

    U etru se često pominje i upotreba nuklearnog oružja, a jedna od vodećih Putinovih propagandista Olga Skabejeva šokirala je krajem septembra izjavom da je Rusija trebalo da gađa London nuklearnom bombom na dan sahrane kraljice Elizabete. , kada su bili “svi najvažniji ljudi”.

    Glavna urednica RT-a Margarita Simonjan rekla je u proleće da je nuklearni rat “najverovatniji ishod”, ali da će Rusi “otići u raj, i jednostavno će umreti”. Vladimir Solovjov, jedno od najpoznatijih lica ruske državne televizije, sada se ponovo uključio u seriju pretnji, preteći Berlinu vojnim udarom.

    “Vidite, stvar je u tome da možemo da pošaljemo naše padobrance u Berlin i naše vazduhoplovstvo može toliko da ga pogodi da od njega ništa neće ostati. Opet kažem, ovo nije Ukrajina, nećemo ih poštedeti”, rekao je Solovjov.

    Promena narativa
    Ali neuspehe koje Rusija doživljava na bojnom polju, posebno nakon što je krajem leta pokrenuta sve uspešnija ukrajinska kontraofanziva, ni najbolji Putinovi propagandisti više ne mogu da ignorišu. Tako je primetna promena u narativu koji, pored pretnji, sve više uključuje zabrinutost zbog gubitka rata i narušenih odnosa sa Zapadom.

    Ranije ovog meseca, propagandista i predstavnik Dume Jevgenij Popov objasnio je gostima u studiju kanala Rusija 1 da Rusija ne bi preživela ni jedan dan bez zapadnih resursa. Sada su Simonjan i Solovjov razgovarali o mogućnosti da Rusija izgubi rat i da Haški tribunal otvori postupak za ratne zločine.

    “Oni se spremaju da zauzmu naš Krim, a mi činimo jedino što možemo. Bombardujemo. Svakodnevno bombardujemo, bombardujemo infrastrukturu. Bog zna da nećemo ovo, niko ovo nije hteo, naše rukovodstvo je ne želim ovo“, rekao je Simonjan.

    “Sve će se pretvoriti u prah”
    “Svuda vidimo da se uništava infrastruktura koja pomaže Ukrajini da se bori, da ubija naš narod, na teritorijama koje su sada naše. Ljudi su takođe neverovatni, nažalost, znam dosta njih u visokim krugovima, koji se plaše. da stvari nazivaju pravim imenom zbog nekih tamo ljudi.“ , dodala je ona, a Solovjev je predložio da se takvi ljudi izbace iz visokih krugova.

    “Koga briga šta neki tamo misle? Vi koji se plašite Haga, slušajte, treba da se plašite poraza, poniženja, izdaje svog naroda. Da smo poraženi, Hag bi, pravi ili hipotetički, došao i dobio bi. čistači ulica koji su na meti iza Kremlja. Ako jedan okrug Kijeva bude manje-više bez struje, to neće promeniti razmere katastrofe koja će zadesiti našu zemlju. To je nezamislivo”, uzvratio je Simonjan.

    “Ali mi ne možemo biti poraženi. Haga neće biti ako se to desi. Neće biti ništa, sve će se pretvoriti u prah”, zaključio je Solovjev, ponovo aludirajući na to da će Rusija u slučaju poraza započeti nuklearni rat.

  • Kurdi mole Rusiju za pomoć u pregovorima sa Turskom

    Kurdi mole Rusiju za pomoć u pregovorima sa Turskom

    Kurdska alijansa “Sirijskih demokratskih snaga” (SDS) se obratila predstavnicima Rusije molbom za pomoć u pregovorima sa Turskom.

    Naime, oni se nadaju da im Rusija može pomoći pri postizanju sporazuma između alijanse i vlade u Damasku kako bi se zaštitile teritorije koje kontrolišu na sjeveroistoku zemlje, saopštio je televiziji “Al Hadas” predstavnik SDS-a Aram Hana.

    “Zamolili smo Ruse da budu inicijatori sporazuma o koordinaciji akcija s Damaskom kako bi se zaštitila naša teritorija”, rekao je Hana.

    Prema njegovim riječima, ruski predstavnici su na sastanku sa predstavnicima alijanse predstavili uslove Turske koji su bili odbijeni.

    Turska od 20. novembra sprovodi vazdušnu operaciju protiv sirijskog krila zabranjene Kurdistanske radničke partije na sjeveru Sirije.

    Napadi su izvedeni na grad Kobani, kao i na sjeveru Iraka. Erdoan je operaciju nazvao uspješnom i nije isključio da će poslije nje uslijediti i kopnena, prenosi “b92”.

  • Zaharova reagovala na izjavu pape Franje: To je perverzija neviđenog nivoa

    Zaharova reagovala na izjavu pape Franje: To je perverzija neviđenog nivoa

    Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, reagovala je na izjavu pape Franje da su čečenski i burjatski pripadnici ruskih oružanih snaga pokazali veću okrutnost u Ukrajini od etničkih Rusa, rekavši da je to “perverzija na neviđenom nivou”.

    Intervju pape Franje u kojem je sugerisao da su čečenski i burjatski pripadnici ruskih oružanih snaga pokazali veću okrutnost u Ukrajini od etničkih Rusa je izazvao bijes u Rusiji.

    “Generalno, najokrutniji su možda oni koji su iz Rusije, ali nisu ruske tradicije, kao što su Čečeni, Burjati i tako dalje” rekao je Papa za katolički časopis “America”.

    Ruske oružane snage su se tokom specijalne vojne akcije na tlu Ukrajine u značajnoj mjeri oslanjale na pripadnike etničkih manjina.

    Iako su grupe za ljudska prava i nezavisni mediji dokumentovali brojne dokaze o ratnim zločinima ruskih snaga, ne postoje podaci koji bi upućivali na to da su se vojnici pripadnici etničkih manjina ponašali lošije od etničkih Rusa, piše “The Guardian”.

    Papina izjava je vrlo brzo osuđena od strane visokih ruskih dužnosnika.

    “Ovo više nije rusofobija, to je perverzija na neviđenom nivou”, poručila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova na svom Telegram kanalu.

    “Mi smo jedna porodica s Burjatima, Čečenima i drugim predstavnicima naše multinacionalne i multikonfesionalne zemlje” dodala je Zaharova.

    Ovo nije prvi put da se Papa suočio s kritikama zbog svojih stavova o Ukrajini. Kijev ga je kritikovao u više navrata od početka ruske specijalne vojne akcije jer nije adekvatno osudio poteze Kremlja.

    Takođe, velike kontroverze je izazvala papina izjava o tome da je Zapad “možda nekako isprovocirao” rusku specijalnu vojnu akciju na tlu Ukrajine, prenosi “Avaz”.

  • Sprema se veliki napad na ključni grad

    Sprema se veliki napad na ključni grad

    Izgleda da ruske snage planiraju “prilično velike vazdušne napade” na Ukrajinu, izjavio je danas analitičar za bezbednost i odbranu. Profesor Majkl Klark, bivši direktor britanskog instituta za bezbednost i odbranu Roial United Services, rekao je ovo u intervjuu za Skaj njuz.

    “Na Tviteru kruži mnogo satelitskih snimaka ruskih vazdušnih baza, izgleda da bi moglo biti mnogo aktivnosti u vazduhu”, rekao je Klark i dodao da ruske snage “polako napreduju” ka ključnom gradu Bahmutu na istoku Ukrajine.

    Što se tiče Hersonske oblasti na jugu Ukrajine, tamo Rusi na istočnoj obali reke Dnjepar “duboko kopaju za zimu i pripremaju rovove”, rekao je Klark.

    “Rusi udaraju po Bahmutu već četiri nedelje i pokušavaju da ga napadnu iz tri pravca. Izgleda da su napredovali na jugu”, dodao je Klark.

  • Sprema se masovni napad – poznat datum. To neće biti samo preokret, to će biti… Kraj

    Sprema se masovni napad – poznat datum. To neće biti samo preokret, to će biti… Kraj

    Retko se dešava da se proruski i proukrajinski izvori u nečemu slože. Čak i u pobjedama i porazima, objašnjenja i tumačenja su dijametralno suprotna.Tako su proruski izvori uporno pokušavali da veliki ruski poraz u ofanzivi u Harkovu prikažu kao namerno povlačenje radi skraćivanja bojnog polja, uz obrazloženje da oblast Harkova nikada nije trebalo da bude okupirana.

    S druge strane, proruski izvori slave svako zauzimanje čak i najmanjeg sela od leta kao stratešku pobedu. Posebno u Donjecku, posebno oko Bahmuta.

    Sasvim netipično, i proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelja najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Proruski mediji to opisuju kao veliku operaciju koja ne samo da će preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti ostane na veoma visokom nivou.

    Proukrajinski mediji pominju i mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi odbrambene sposobnosti Ukrajine. Zbog toga pozivaju Zapad da Ukrajini isporuči mnogo više naoružanja, municije i vojne opreme nego što je imala do sada.

    Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavnu prednost.

    Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebalo da bude masovnost. Dovoljno velike snage koje će masovno slamati ukrajinsku odbranu (kao u Drugom svetskom ratu). A da bi to postigli potrebno je da formiraju ogromne rezervne jedinice od milion do dva miliona vojnika.

    Ukrajinski generalštab tu cifru povećava na pet miliona. Ovu tvrdnju zasnivaju na dokumentu “Zaključci rata sa NATO-om u Ukrajini” koji je sačinjen za rusko najviše političko rukovodstvo. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposoban komandni kadar i zastarelo naoružanje) nedovoljan broj vojnika spremnih za borbu i da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje armija od čak pet miliona ljudi.

    Da bi formirao snage od dva miliona vojnika spremnih za akciju u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jednu rundu mobilizacije, mnogo masovniju od prve. Sa nešto više od 300.000 do sada mobilisanih rezervista, ruska vojska može da rasporedi oko 500.000 vojnika u Ukrajinu.

    Naravno, pod uslovom da pošalje sve mobilisane rezerviste u Ukrajinu. Povrh toga, tu je i jesenji kontingent vojnih obveznika na odsluženju vojnog roka. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u Ministarstvu unutrašnjih poslova i graničnoj straži.

    Činjenica je da je prethodnih godina veoma veliki broj regruta uspeo da izbegne vojnu službu jer su uslovi bili veoma loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, oko 260 hiljada je poslato u vojnu službu. Tako je barem bilo do ove godine.

    Brojni su izveštaji da su ove godine regrutne komisije imale mnogo strožije kriterijume, što znači da je znatno veći broj regruta upućen u vojsku. S obzirom na to da su sve okupirane teritorije Ukrajine “pripojene” Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ovi vojni obveznici, nakon osnovne obuke, ne šalju u Ukrajinu.

    Uz sve regrute, Rusiji i dalje nedostaje preko milion vojnika

    Sudeći po snimcima sa Jutjuba, na kojima mobilisani rezervisti svoje uniforme, šlemove i pancire nazivaju kineskim smećem, Rusija od Kine nabavlja opremu za opremanje svojih vojnika.

    Maksimalna nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovci lete iz Kine sa manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se prevozi mnogo uniformi, šlemova i pancira. Mnogo više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za znatno veću mobilizaciju.

    Bjeloruski ministar koji je iznenada preminuo bio za zbližavanje sa Zapadom
    Iako na prvi pogled vest o iznenadnoj i iznenadnoj smrti beloruskog ministra spoljnih poslova Vladimira Makeja nema nikakve veze sa ruskim planovima za veliku prolećnu ofanzivu, nije tako.

    Ministar Makej je bio najveći zagovornik poboljšanja beloruskih odnosa sa Zapadom i udaljavanja od Rusije. Makei je ove nedelje trebalo da prisustvuje sastanku Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Poljskoj kako bi se sastao sa ključnim zapadnim političarima i zvaničnicima, sednici na kojoj je zabranjen ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Za Moskvu je nezamislivo svako oklevanje Belorusije u pogledu podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Napadi ruskih bombardera na severnu i zapadnu Ukrajinu izvode se iz beloruskog vazdušnog prostora. Beloruske kasarne i poligone ruska vojska koristi za obuku mobilisanih rezervista. Oružje i municija za ruske snage u Ukrajini dolaze iz beloruskih skladišta i magazina.

    I što je najvažnije, ruska vojska namerava da na proleće ponovo iskoristi belorusku teritoriju za pokretanje velike ofanzive ka Kijevu i zapadnoj Ukrajini. Nije da ruski generali veruju da će ovoga puta uspeti da osvoje Kijev, ali bi ponovni prodor ruskih snaga iz Belorusije u Ukrajinu trebalo da veže ogromne ukrajinske snage, što bi znatno olakšalo ruskim snagama na istoku Ukrajina da slomi otpor.

    Iznenadna smrt ministra Makeja, za koju mnogi teoretičari zavere veruje da je najverovatnije izazvana otrovom razvijenim u laboratoriji ruske tajne službe FSB, poruka je beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku da sada nije vreme da menja stranu.

  • “Rusija i Putin se neće opet prevariti”

    “Rusija i Putin se neće opet prevariti”

    Ruski profesor Dmitrij Trenin ističe da je Putin svestan da su sporazumi iz Minska iz 2014. i 2015. bili greška, te da se Rusija neće ponovo prevariti.

    Ruski predsednik Vladimir Putin prokomentarisao je, tokom sastanka s majkama ruskih vojnika, da sada smatra da su sporazumi iz Minska iz 2014. i 2015. bili greška.

    Objasnio je da Moskva u to vreme nije znala kakva su osećanja stanovništva Donbasa pogođenog sukobom, i nadao se da bi Donjeck i Lugansk na neki način mogli da se integrišu s Ukrajinom pod uslovima određenim u Minsku.

    Međutim, profesor Dmitrij Trenin, član Ruskog saveta za međunarodne poslove, ističe da je moguće da je Putin bio spreman da novim vlastima u Kijevu da šansu da reše to pitanje i ponovo izgrade odnose s Moskvom, što po njegovom mišljenju potvrđuju i njegovi postupci, i razgovori s tadašnjim ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom. Putin se navodno nadao da bi stvari mogle da se reše s Nemcima, Francuzima i američkim rukovodstvom.

    Priznanja grešaka su retka među aktuelnim liderima, ističe Trenin, ali su važna kao pokazatelji lekcija koje su naučili.

    To iskustvo očigledno je navelo Putina da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini pošto osam godina ranije Moskva nije trebalo da veruje Kijevu, Berlinu i Parizu već je trebalo da se osloni na sopstvenu vojnu moć ne bi li oslobodila svoje stanovništvo na području Ukrajine.

    Drugim rečima, sadašnje pristajanje na primirje nalik onom potpisanom u Minsku bila bi još jedna greška koja bi omogućila Kijevu i njegovim podržavaocima da se bolje pripreme za nastavak borbi.

    Trenin dodaje i da ruski lider shvata da mnoge nacije koje se nisu pridružile antiruskoj koaliciji, od Kine i Indije do Indonezije i Meksika, zagovaraju prekid ratnih dejstava budući da su njihovi ekonomski izgledi narušeni rusko-ukrajinskim sukobom. Otuda i zvanične izjave Kremlja da je Moskva otvorena za dijalog, ali samo na osnovu postojeće geopolitičke realnosti – da su Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje deo Ruske Federacije. Treba napomenuti i da Moskva nije povukla ciljeve specijalne vojne operacije, koji uključuju demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine.

    Što se Kijeva tiče, pošto je napokon postigao operativne uspehe na bojnom polju, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski formalno je zabranio sve kontakte s Kremljom.

    Realnost je, ističe ruski profesor, da glavne strane uključene u sukob u Ukrajini, odnosno Vašington i Moskva, ne smatraju sadašnjost ili blisku budućnost dobrim vremenom za pregovore.

    Iz perspektive SAD, uprkos sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji i nedavnim neuspesima koje je ruska vojska doživela u Harkovu i Hersonu, Moskva je daleko od toga da bude poražena na bojnom polju ili destabilizovana na unutrašnjem planu.

    Iz ruske perspektive, svako primirje ili mir koji ostavlja Ukrajinu kao “antirusku”, neprijateljsku državu, jednak je porazu.

    Čini se da će se rat nastaviti do 2023. godine, a možda i nakon toga. Razgovori verovatno neće početi pre nego što bilo koja strana bude spremna da popusti, zaključuje Raša tudej na srpskom.

  • Rusija prebacuje deo protivvazdušne odbrane u Bjelorusiju

    Rusija prebacuje deo protivvazdušne odbrane u Bjelorusiju

    Rusija je prebacila veliki konvoj vojne opreme u Bjelorusiju.

    Konvoj uključuje najmanje 15 raketnih sistema “Zemlja-vazduh” Tor-M2 i 10 inženjerskih vozila, izvestila je beloruska grupa Hajun, koja prati kretanje ruskog oružja.

    Prema tom izveštaju, “ovo nije poslednji vojni konvoj s teretom ove vrste”, prenosi Kijev Independent.

    Ukrajinski generalštab saopštio je u ponedeljak da se Rusija sprema da premesti nekoliko jedinica iz Bjelorusije na okupirane teritorije Ukrajine.

    U Belorusiji je stacionirano do 12.000 mobilisanih ruskih vojnih obveznika, izvestio je 25. novembra Nacionalni centar otpora ukrajinske vojske.

  • Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje su povećale uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa od januara do oktobra za 42 odsto u poređenju sa istim periodom lani, piše britanski list “Fajnenšel tajms”.
    Iz Rusije je za deset mjeseci ove godine isporučeno rekordnih 17,8 milijardi metara kubnih tečnog prirodnog gasa. Glavni kupci su bili Belgija, Španija, Holandija i Francuska.

    Od ukupno uvezenog “plavog goriva” morskim putem u evropske zemlje za taj period ruski gas čini 16 odsto.

    Sa druge strane, u Evropu je od početka godine gasovodima isporučeno 62,1 milijardi kubnih metara ruskog gasa, što govori da Stari svijet nije u potpunosti spreman da se odrekne gasa iz Rusije, piše u tekstu.

    Prema mišljenju eksperta iz Centra za globalnu energetsku politiku sa Kolumbijskog univerziteta u NJujorku En-Sofi Korbo, Rusija bi jednog dana mogla da prekine sa isporukama gasa u Evropu. U tom slučaju, navodi Korbo, Evropljani bi bili primorani da kupuju gas na “još skupljem spot tržištu”.

    Ona vjeruje da bi Rusija mogla da rasporedi svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u zemljama poput Bangladeša i Pakistana i prodavati gas po nižim cijenama kako bi stekla “političku prednost” i “izvršila pritisak na Evropljane”.

    Britanski list podsjeća da je 2021. godine Evropa ukupno uvezla 155 milijardi kubika ruskog prirodnog gasa, uključujući tečni prirodni gas.

    Ekspert Georg Zakman smatra da EU ne bi trebalo da odustane od ruskog tečnog prirodnog gasa, ali da bi trebalo da razvije mehanizam da bi se zaštitila u slučaju da “Rusija počne selektivno da šalje gas pojedinačnim kupcima u Evropi kako bi stekla političke poene i narušila evropsko jedinstvo”, prenosi “Sputnjik”.

  • Putin predložio: Nova unija?

    Putin predložio: Nova unija?

    Rusija razgovara o mogućoj “gasnoj uniji” sa Kazahstanom i Uzbekistanom kako bi podržala isporuke između tri zemlje i drugim kupcima energije, uključujući Kinu.

    To je danas rekao potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak, prenosi Interfaks.

    Novak nije izneo dalje detalje o tome šta bi gasna unija podrazumevala niti u kojoj fazi su razgovori.

    Portparol kazahstanskog predsednika Kasim-Žomarta Tokajeva rekao je u danas da je ruski predsednik Vladimir Putin predložio takvu ideju na sastanku sa Tokajevim u ponedeljak. On takođe nije naveo detalje, prenosi Rojters.

    Dok je Rusija glavni izvoznik prirodnog gasa, Uzbekistan i Kazahstan proizvode otprilike onoliko koliko i troše. Dve zemlje su povezane gasovodom sa Rusijom, a odvojeni gasovod ukršta obe na putu ka Kini.

    Međutim, oba gasovoda uglavnom pumpaju gas iz Turkmenistana, dok Kazahstan i Uzbekistan nikada nisu prijavili bilo kakve tranzitne pošiljke ruskog gasa u Kinu ili bilo koju drugu zemlju.

  • Rusi prikazali kompleks “Zoopark”

    Rusi prikazali kompleks “Zoopark”

    Objavljen je snimak protivbaterijskog radara “Zoopark” u zoni specijalne vojne operacije koji pronalazi do četiri artiljerijske pozicije protivnika dnevno.Na kadrovima koje je objavilo Ministarstvo odbrane Rusije vidi se kako kompleks “Zoopark” izlazi na poziciju, okreće se, priprema za rad i prenosi koordinate neprijateljskih pozicija koje je otkrio.”Ispaljuje projektil, prati ga nekoliko sekundi i prenosi tačne koordinate. Ovaj sistem dnevno pronađe 3-4 artiljerijske pozicije, pre svega minobacače i višecevne bacače raketa”, rekao je komandir radarskog sistema “Zoopark”.

    Sistem je predviđen za izviđanje artiljerijskih pozicija neprijatelja i kontrolu gađanja, praćenje putanje projektila i raketa, korekcije vatre i posmatranje vazdušnog prostora.

    “Visoke preformanse radara omogućavaju da se odrede koordinate svih sredstava protivnika čak i prilikom artiljerijske paljbe. Da se pronađu ciljevi i unište sredstva neprijatelja pre nego što napuste pozicije”, pojasnili su u Ministarstvu odbrane Rusije.