Oznaka: Rusija

  • Lukašenko ušao u rat?

    Lukašenko ušao u rat?

    Artiljerijske jedinice Bjeloruske mehanizovane brigade preuzele su borbeno dežurstvo u okviru povećanja sposobnosti regionalne grupe snaga Rusije i Belorusije.

    Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko saopštio je 10. oktobra 2022. da su Bjelorusija i Rusija počele da razmeštaju regionalnu grupu snaga uglavnom sastavljenu od bjeloruskog vojnog osoblja, prenosi TAS S.

    Kako je istakao bjeloruski predsednik, odluka o razmeštanju zajedničke grupe snaga doneta je “tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i podstaknuta je eskalacijom na zapadnim granicama bjelorusko-ruske savezne države”.Bjelorusko ministarstvo odbrane je saopštilo da ruski vojni kontingent u zajedničkoj regionalnoj grupi snaga imao bi oko 9.000 ljudi, a planirano je da se u Bjelorusiju iz Rusije uputi oko 170 tenkova, 200 borbenih oklopnih vozila i 100 artiljerijskih topova i minobacača.

  • Sprema se atentat na Putina?

    Sprema se atentat na Putina?

    Vladimira Putina će do oktobra ubiti insajderi Kremlja, tvrdi opozicioni političar u egzilu.

    Ilja Ponomarjov, jedini poslanik u ruskom parlamentu koji je glasao protiv aneksije Krima 2014. godine, veruje da slabljenje podrške u Rusiji i strah od potencijalnog suđenja za ratne zločine mogu značiti da će despot ove godine ubiti svoj uži krug.

    Ponomarjov je bio član Državne dume od 2007. do 2016. godine, ali sada živi u Ukrajini, gde vodi novi pokret pod nazivom Prvi kongres narodnih poslanika Rusije, za koji se nada da će Rusiju transformisati u modernu demokratiju.

    “Putinova moć leži u njegovoj poziciji alfa mužjaka, kao osobe koja je nepobediva. 2022. je bila godina kada je ta pozicija počela da slabi. Moja prognoza i dalje ostaje da neće dočekati svoj sledeći rođendan“, rekao je Ponomarjov za Nevsveek.

    Prema njegovom mišljenju, Putinova najava da je anektirao ukrajinske teritorije koje Rusija ne može u potpunosti da kontroliše, kao i neuspesi kao što su neuspelo zauzimanje Kijeva i povlačenje iz Hersona i Harkova, mogli bi da okrenu njegov unutrašnji krug protiv njega.

    On je dodao da je njegov lični san da ga vidi u Hagu.

    Opasno svedočenje u Hagu
    “Ali ne verujem da ću uspeti. Njegovo okruženje mu neće dozvoliti da ode u Hag jer bi njegovo svedočenje moglo da bude veoma štetno za njih. Biće ubijen’, rekao je.

    Američka ambasadorka za globalno krivično pravosuđe Beth Van Schaack optužila je Rusiju za “sistematske” ratne zločine u Ukrajini zbog ciljanih napada na civile, upotrebe silovanja kao oružja rata, otmice djece i pogubljenja po prijekom postupku.

    Postupci Moskve mogli bi da se okarakterišu kao „zločini protiv čovečnosti“ za koje se sudi na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Međutim, uprkos pozivima da sud reaguje i brdu dokaza protiv Putina, još uvek nema naznaka da će MKS optužiti ratnohuškačkog tiranina.

    Dok se mnogi nadaju da će se Putin što pre odreći vlasti, malo ko u to zaista veruje.

    Naime, namerni vakuum vlasti pod ruskim predsednikom obezbedio je da Putin nema direktnih osporavanja svog autoriteta, a stvorio je i armiju pristalica koji klimaju glavom uz svoje zablude i paranoju o Ukrajini i Zapadu.

    Ugroženo zdravlje
    Mnogi misle da bi Putin mogao da se povuče samo zbog narušenog zdravlja, o čemu se priča godinama.

    Upućeni kažu da je ranije bolovao od raka, ali su njegova nedavna javna pojavljivanja u kojima je delovao nemirno i nesigurno, često se hvatajući za površinu za podršku, izazvala dodatna pitanja.

    Putin je u decembru otkazao zakazane nastupe na brojnim događajima visokog profila – u poslednjem trenutku otkazavši put u Pskov 28. decembra, za šta su zvanično okrivljeni “nepovoljni uslovi letenja“ uprkos vremenskim prognozama koje su nagoveštavale vedro nebo.

    Izveštava se da je ruski predsednik odložio posetu najvećoj ruskoj fabrici tenkova u Nižnjem Tagilu, na Uralskim planinama, kao i da je otkazao uobičajeno pojavljivanje na sastanku ministara svoje vlade krajem godine.

  • Rusi otkrili šta nakon Soledara: Presjecanje, Bahmut, zarobljavanje

    Rusi otkrili šta nakon Soledara: Presjecanje, Bahmut, zarobljavanje

    Zauzimanje Soledara omogućiće presecanje ukrajinskih puteva snabdevanja do Bahmuta i zarobljavanje preostalih ukrajinskih snaga u regionu.

    Ovo su saopštili ruski zvaničnici.

    Rusija je danas saopštila da su njene snage preuzele kontrolu nad rudarskim gradom Soledar u istočnoj Ukrajini nakon višednevnih nemilosrdnih borbi, što je prva velika pobeda Moskve na bojnom polju nakon pola godine vojnih neuspeha.

    Situacija u gradu ostala je nejasna u ranim jutarnjim satima danas, pošto je Kijev rekao da se borbe i dalje nastavljaju nakon, kako je rekao, veoma teške noći.

    “Noć u Soledaru je bila vruća, borbe su nastavljene“, napisala je zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malar na Telegramu.

    “Neprijatelj je bacio skoro sve glavne snage u pravcu Donjecka i održava visok intenzitet ofanzive. Naši borci hrabro pokušavaju da održe odbranu”, rekla je ona, misleći na Donjecku oblast koja obuhvata Soledar, dodajući: “Ovo je teška faza rata, ali mi ćemo pobediti. Nema sumnje”.

  • Pao Bahmut?

    Pao Bahmut?

    Ruske jedinice su opkolile Bahmut, tvrdi Igor Kimakovski, savetnik vršioca dužnosti v.d. šefa samoproglašene Donjecke Narodne Republike, čije je pripajanje proglasila Rusija.

    Kimakovski je za Prvi kanal rekao da je Bahmut u okruženju i da se sa obe strane formiraju udarne grupe koje opkoljavaju grad, a da oko Bahmuta snažno dejstvuje artiljerija, prenosi RIA Novosti.

    Bahmut je strateški grad i transportno čvorište preko kojeg se snabdevaju ukrajisnke trupe u Donbasu.

  • “Soledar – najobičnije selo. Nije ključan”

    “Soledar – najobičnije selo. Nije ključan”

    Koordinator za strategijske komunikacije Saveta nacionalne bezbednosti Bele kuće Džon Kirbi rekao je da preuzimanje kontrole nad Soledarom nije ključno.

    Kako je naveo, preuzimanje kontrole nad Soledarom i Bahmutom nije ključno za dalji razvoj sukoba u Ukrajini i neće imati nikakav “strateški uticaj na sam rat” jer se radi o, kako je kazao, “malom selu u Donbasu”.

    “Video sam šta Rusi govore na ovu temu. Ukrajinci govore drugačije. Nemamo naše snage na terenu tako da ne mogu da potvrdim zauzimanje Soledara. Ne znamo kako će se situacija dalje razvijati, tako da neću da prognoziram nikakav uspeh ili neuspeh”, rekao je Kirbi.Prema njegovim rečima, Rusi su za ovo, kako on kaže, “najobičnije selo na Donbasu”, zainteresovani jer je to važna tačka za dalje preuzimanje Bahmuta, ali i mesto u kojem se nalaze rudnici soli, te je Soledar interesantan i zbog ekonomskog aspekta.

  • “Grad je opkoljen”

    “Grad je opkoljen”

    Ruske jedinice opkolile su Artjomovsk, saopštio je savetnik vršioca dužnosti šefa DNR Igor Kimakovski za “Prvi kanal”.

    On je podsetio da je uspeh u Soledaru rezultat pripremljene operacije: “grad je opkoljen, protivnik tamo nije mogao da isporuči municiju niti da premešta trupe”.

    “U Artjomovsku je slična situacija. Grad je opkoljen. Sa dve strane se formiraju naše ozbiljne udarne grupe koje opkoljavaju grad. Već oko Artjomovska snažno deluje naša artiljerija. To nam uliva veliki optimizam“, rekao je Kimakovski.

  • Ukrajinski vojnik opisao tešku situaciju: Napustili su nas naši

    Ukrajinski vojnik opisao tešku situaciju: Napustili su nas naši

    Ukrajinski vojnik u istočnom gradu Soledaru, u kom se vodi najžešća bitka, opisao je tešku situaciju za CNN u četvrtak uveče, rekavši „samo smo napušteni“.
    NN nije otkrio identitet vojnika iz bezbjednosnih razloga.

    “Pokušali smo da se povučemo, ali su već tamo. Ako danas ne bude naređenja da se povučemo, najvjerovatnije nećemo imati vremena da odemo. Rečeno nam je da ćemo biti povučeni. A sada smo jednostavno napušteni”, rekao je ovaj ukrajinski vojnik za CNN.

    Rekao je da su vojnici ostali bez hrane, da im je ponestalo vode, a neki su i ranjeni. On je istakao da još imaju nešto malo municije.

    Vojnik je naveo da je posljednja evakuacija bila prije tri dana i da je potom naređenje glasilo da treba izdržati do kraja.

    “Posljednja evakuacija bila je prije tri dana. Naređenje je bilo da se izdrži do samog kraja. Sudeći po zvucima bitke, naše komšije (druge jedinice) su se ili povukle ili im je naređeno da se povuku, a nama je rečeno da izdržimo”, rekao je vojnik i dodao:

    “Izdržaćemo koliko god možemo. Ali svako se može umoriti i na kraju doći do granice. Nemoguće je tako dugo izdržati samo uz visoki moral”, rekao je ukrajinski vojnik.

  • Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finska je spremna da razmotri mogućnost učešća u isporukama tenkova “leopard” Ukrajini, ali moći će da isporuči mali broj tenkova.

    Razlog ograničenog broja tenkova je taj jer se sama Finska graniči sa Rusijom i nije član NATO-a, izjavio je finski predsednik Sauli Niniste.

    “Ako bude stvoren zajednički evropski predlog za pružanje pomoći Ukrajini, biće potreban i doprinos sa finske strane. Ne možemo da predamo mnogo tenkova, pošto se Finska graniči sa Rusijom i nije član Alijanse”, prenela je agencija “STT” izjavu finskog predsednika.

    Prethodno je evropsko izdanje “Politiko” objavilo da Francuska i Poljska podstiču Nemačku da Ukrajini isporuči tenkove “leopard”. Finska ima oko 200 tenkova “leopard 2”.

    Za isporuku tenkova “leopard 2” Ukrajini biće potrebna licenca za reeksport od Nemačke, jer se tenkovi proizvode u Nemačkoj. Pored Nemačke, Poljske i Finske, tenkove “leopard” poseduju još Španija, Grčka i Danska, preciziraju finski mediji.

    Finska i Švedska su u svetlu dešavanja u Ukrajini 18. maja prošle godine predale generalnom sekretaru NATO zahtev za ulazak u Alijansu. Zahtev Finske i Švedske za stupanje u NATO trenutno nisu ratifikovale samo dve članice od 30 – Mađarska i Turska.

  • Ispaljeno preko 20 raketa

    Ispaljeno preko 20 raketa

    Ukrajinske snage su tokom noći i jutra izvele snažan napad na teritoriju Donbasa, a među metama su se našli gradovi Donjeck, Jasinovata i Jakovljevka.

    U poslednjem talasu granatiranja oko sedam časova po lokalnom vremenu ispaljeno je preko 20 raketa iz višecevnih raketnih lansera na Jasinovatu, Avdejevku i Jakovljevku.

    Nešto ranije, granatiran je i Donjeck kada je ispaljeno šest projektila kalibra 155 milimetara, a potom još tri i to na centralni deo grada. Vlasti Donjecka navode i da je proteklog dana od granatiranja ukrajinskih snaga poginuo jedan civil, dok je još četvoro stanovnika ranjeno.Granatirano je selo i Mineraljno, a u ranim jutarnjim časovima ispaljeno je 10 raketa iz višecevnih raketnih lansera i pet projektila NATO kalibra iz haubica M777 koje je Kijevu isporučila Amerika.

  • Moskva zatražila sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a o Ukrajini

    Moskva zatražila sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a o Ukrajini

    Prvi zamjenik predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski otkrio je da će se 17. januara održati sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a posvećem Ukrajini koji je zatražila ruska vlada.

    “Neću ulaziti u detalje o tome šta će se dogoditi u Savjetu bezbjednosti s našim podneskom o Ukrajini 17. januara. Neka naši protivnici za sada žive u neizvjesnosti (iako smo ih već navikli da njihov antiruski sastanak, mi pokušavamo da odgovorimo svojim sastankom na temu koja im je neprijatna)”, napisao je diplomata.

    Još jedan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a o Ukrajini, kako je ranije objavljeno, bit će održan 13. januara.

    Osim toga, prema riječima Poljanskog, Rusija će 20. januara u 19 sati po moskovskom vremenu održati neformalni sastanak Savjeta bezbjednosti o decembarskom granatiranju Donbasa.

    “Biće zanimljivih govornika i činjenica. Kao što znate, na takvim sastancima, za razliku od formalnih sastanaka Savjeta bezbjednosti UN-a, možemo prikazati video i foto materijale. O ovom sastanku ću pisati detaljnije”, rekao je Poljanski.