VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Šef Vagnera direktno pisao Americi

    Šef Vagnera direktno pisao Americi

    Šef ruske privatne vojne grupe Vagner objavio je u subotu kratko pismo upućeno Beloj kući sa pitanjem za koji zločin je optužena njegova kompanija.

    Saopštenje dolazi nakon što je Vašington najavio nove sankcije toj grupi.

    Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi najavio je ranije da će narednih dana označiti Vagnerovu grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

    U pismu na engleskom upućenom Kirbiju i objavljenom na Telegram kanalu pres-službe osnivača Vagnera Jevgenija Prigožina, stoji: “Poštovani gospodine Kirbi, da li možete da razjasnite kakav je zločin počinio PMC Vagner?”

    Kirbi je grupu Vagner nazvao “zločinačkom organizacijom koja čini rasprostranjene zločine i kršenja ljudskih prava”.

    Bela kuća je prošlog meseca saopštila da je Vagner preuzeo pošiljke oružja iz Severne Koreje kako bi pomogao u jačanju ruskih snaga u Ukrajini, piše RSE.

    Ministarstvo spoljnih poslova Severne Koreje nazvalo je izveštaj neosnovanim, a Prigožin je tada negirao da je primio isporuku i nazvao izveštaj “tračevima i spekulacijama”.

    U pokušaju da ograniče pristup oružju iz Vašingtona, 2017. uveli su ograničenja trgovine sa Vagnerom. Evropska unija je uvela sankcije Vagneru u decembru 2021.

    Vagner je plaćenička vojska koju je 2014. godine osnovao Prigožin, koji je blizak Kremlju.

    Prigožin je “Vagnera” opisao kao potpuno nezavisnu silu sa sopstvenim avionima, tenkovima, raketama i artiljerijom.

    U Sjedinjenim Državama ga traže zbog mešanja u američke izbore, što je u novembru rekao da je činio i da će nastaviti da čini.

    Tri člana Vagnera optužena su u Ukrajini da su počinili ratne zločine u aprilu 2022. godine u selu Motižin kod Kijeva, dok nemačka obaveštajna služba sumnja da su plaćenici možda umešani u ubistva civila u Buči.

    Međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Vatch saopštila je u maju 2022. da postoje “ubedljivi dokazi” da su ruske paravojne snage ubijale civile i počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava u građanskom ratu u Centralnoafričkoj Republici.

  • Zbog ovisnosti Evrope o ruskom đubrivu cijene hrane obaraju rekorde

    Zbog ovisnosti Evrope o ruskom đubrivu cijene hrane obaraju rekorde

    Međunarodna zajednica sve više obraća pažnju na veliku zavisnost zemlje od ruskog đubriva, koje je, međutim, prošle godine rekordno poskupjelo, što predstavlja veliki pritisak na proizvodnju hrane, a samim tim i na cijene i ove godine, piše RTV SLO.

    Evropa ne zavisi samo od ruskog gasa, već i od đubriva. Rusija je najveći izvoznik đubriva na svijetu, uključujući amonijak, sirovinu za azotna đubriva i hranljive materije kao što su fosfor i kalijum. Promjene u njihovom izvozu i cijenama imaju implikacije na cijeli svijet.

    Cijene đubriva rastu posljednje dvije godine, a nakon izbijanja rata Moskva je usvojila izvozne kvote đubriva koje je produžila do maja ove godine. Sada manje izvozi u Evropu, a više u zemlje poput Indije, Turske i Vijetnama.

    Kako su cijene prirodnog plina, koji je neophodan za proizvodnju đubriva, naglo porasle, mnoge fabrike širom Evrope su obustavile proizvodnju, dodatno učvrstivši ulogu Rusije kao monopoliste. U prvih deset mjeseci prošle godine Moskva povećala je zaradu od izvoza za 70 posto, na 16 milijardi dolara, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

    Ruska hrana i đubriva inače su izuzeti od zapadnih sankcija Moskvi kako bi se osigurala prehrambena sigurnost u svijetu. Kako je rekao generalni sekretar UN-a Antonio Guterres , cijene đubriva dostižu 250 posto nivoa prije pandemije. Ako ih nema u količini i cijeni, to za mnoge zemlje znači manju proizvodnju hrane ove godine.

    Ukrajinski farmeri također imaju visoke troškove inputa. Prema rečima analitičarke Agencije za poljoprivredu i hranu Monike Tothove , zabrinuti su zbog mogućnosti kupovine kvalitetnog semena i đubriva za novu žetvu, zbog čega će se ona vjerovatno smanjiti u narednoj sezoni. Sve je više u prvom planu pitanje da li su dani jeftine hrane prošli, ali je izvjesno da i ruski predsjednik Vladimir Putin može da koristi hranu kao oružje.

  • Medvedev: Moguće formiranje novog vojnog saveza

    Medvedev: Moguće formiranje novog vojnog saveza

    Zapad će biti spreman da u nedogled pokušava da razbije ili uništi Rusiju, a u svijetu bi u međuvremenu mogao da nastane novi vojni savez, smatra zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Sastanak u Ramštajnu i snabdijevanje Kijeva teškim naoružanjem ne ostavljaju nikakvu sumnju da će naši neprijatelji nastaviti u nedogled svoje pokušaje da nas razbiju ili čak unište. A imaju dovoljno oružja za to. Takođe, bi mogli da počnu da proizvode novo, ako bude potrebno”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je navodi da bi u slučaju produženog sukoba u jednom trenutku moglo doći do formiranja nove vojne alijanse koju će činiti “države iznervirane Amerikancima i njihovim saveznicima”.

    “Svijet će biti stabilnije mjesto kada SAD napuste Evropu i preostale jadne Ukrajince, ako ne bude suviše kasno”, napisao je Medvedev.

    Ministri odbrane iz 50 zemalja sastali su se u petak u bazi Ramštajn u Njemačkoj kako bi razmotrili dalju pomoć Kijevu.

    Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je da nije postignut konsenzus po pitanju slanja tenkova “leopard” u Ukrajinu, ali nije isključio da bi takva odluka mogla biti donijeta u narednih nekoliko dana.

  • Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Njemačka blokira inicijativu EU da se Ukrajini pošalju tenkovi i teško naoružanje, što će vjerovatno produžiti sukobe do sljedećeg proljeća, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

    “Ukrajini su u trenutnim ratnim okolnostima potrebni tenkovi kako bi mogla ne samo da se odbrani već i da odbije ruske udare. Ova politička odluka još nije donijeta, uglavnom zbog nespremnosti NJemačke. Ali ako se to ne dogodi, rat će se odužiti do sljedećeg proljeća, kada će Rusija vjerovatno pokušati da započne novu ofanzivu”, rekao je Borelj španskom listu “El dijario”.

    On je naveo da je isporuka teškog naoružanja Ukrajini “rizična odluka” koja bi mogla da izazove eskalaciju sukoba, te da iz tog razloga EU nije Kijevu obezbijedila borbene avione, ali da sada zemlje članice Unije “moraju da rizikuju”.

    Borel je podsjetio da je EU za Ukrajinu već izdvojila ukupno 50 milijardi evra, uključujući ekonomsku, humanitarnu i pomoć izbjeglicama.

    Takođe, iz vojnih fondova EU Kijevu je upućena pomoć od 3,5 milijardi evra, a pojedinačno države bloka su Ukrajini dale pomoć u vrijednosti od 7,5 milijardi evra.

  • Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    General američke vojske Mark Milley priznao je da je ruska vojska već izgubila “ogromnu količinu ljudi”. On nije naveo tačnu cifru, ali je napomenuo da je to već “puno više od 100.000 ljudi”.

    Broj ruskih žrtava u ratu u Ukrajini dostigao je 188.000 ljudi, pozivajući se na američke obavještajne službe. Toliki broj mrtvih i ranjenih SAD su, prema pisanju medija, predstavile saveznicima na samitu NATO-a, koji je održan 20. januara u vojnoj bazi Ramstein na jugu Njemačke.

    Američko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da prije početka rata Rusija je premjestila oko 150.000 vojnika na granice s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, kasnije su te jedinice prebačene u Ukrajinu.

    Američki stalni predstavnik pri OSCE-u, Michael Carpenter, rekao je prije invazije da bi Rusija mogla skupiti između 169.000 i 190.000 vojnika na granici s Ukrajinom. Ispostavilo se da je Rusija tokom 11 mjeseci rata izgubila gotovo cijelu vojsku, okupljenu prije 24. februara.

    U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju u Rusiji. Još 300.000 vojnika pozvano je u rat u Ukrajini. Krajem oktobra šef Ministarstva odbrane izvijestio je predsjednika da je zadatak mobilizacije 300.000 vojnika završen. Putin je u decembru rekao da je polovina mobilisanih već u zoni borbenih dejstava, a da je 77.000 direktno uključeno u borbe.

    Prema američkim obavještajnim podacima, Rusija je uspjela mobilizirati samo 250.000 ljudi od 300.000 prijavljenih.

    Rusko Ministarstvo odbrane je posljednji put izvijestilo o gubicima na dan početka mobilizacije, 21. septembra. Prema riječima ministra odbrane Šojgua, tokom cijelog rata u Ukrajini je poginulo 5.937 ruskih vojnika.

  • “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    Aleksej Arestovič, bivši savetnik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da su ukrajinske vlasti propustile šansu da pobede.

    “Propustili smo ne samo vojnu šansu, izgubili smo vreme, a Rusi su započeli mobilizaciju, ‘sredili’ situaciju na frontu i na nekim mestima čak ostvarili superiornost. Ne samo da Zapad nije dao oružje, mi smo propustili unutrašnjepolitičku i državnu šansu”, rekao je Arestovič u video snimku objavljenom na njegovom Telegram kanalu.

    On je naglasio da je Kijev propustio šansu da dobije blagovremenu i potpunu vojnu podršku zapadnih zemalja, i dodao je da će, po njegovom mišljenju, ceo ukrajinski narod “pasti”.

    Prema njegovim rečima, sada postoji razlika na ratištu u poređenju sa početkom rata, kada je ukrajinska vojska “pogađala svakim projektilom”, a sada su “se pokazali nedostaci”.

    Ranije je kancelarija Vladimira Zelenskog prihvatila ostavku Alekseja Arestoviča na mesto savetnika šefa kancelarije.

    Arestovič je 14. januara izjavio da je uzrok uništenja dela zgrade u Dnjepropetrovsku rezultat dejstva ukrajinske PVO.

    Kasnije je Arestovič povukao svoje reči o razlozima urušavanja dela kuće u Dnjepropetrovsku i rekao da je podneo ostavku.

  • Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Ruske snage krenule su u novu ofanzivu u regionu Zaporožja na jugoistoku Ukrajine.

    Zvaničnici ruske vojske tvrde da su zauzeti “povoljni položaji” tokom napada.

    Guverner Zaporožške oblasti Oleksandr Staruh kaže da su ruske snage tokom noći izvele više od 160 granatiranja.

  • Ukrajinci odlučili da se povuku

    Ukrajinci odlučili da se povuku

    Kijevski režim povlači zapadna oklopna vozila iz oblasti Harkova u pravcu Svatova, rekao je za Sputnjik vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.

    “Prema rečima stanovnika Harkova, primećeno je prebacivanje oklopnih vozila sa dva voza u Kupjansk. Oklopna vozila zapadnog tipa se istovaraju na stanici gde se sortiraju i šalju u pravcu sela Svatovo”, rekao je on.

  • “Patriot – skupa greška”

    “Patriot – skupa greška”

    Vašington pravi skupu grešku time što isporučuje raketne sisteme “Patriot” Ukrajini, napisao je u tekstu za portal “Military.com” oficir američke armije Džef Lamer.

    Prema njegovom mišljenju, Ukrajina nije spremna da koristi takvu složenu vojnu tehniku, za koju je američkim vojnicima potrebna višemesečna obuka.

    On je, takođe, ocenio da isporuke sistema “Patriot” neće izmeniti ranjivost Ukrajine u vazduhu.

    “Upornost Vašingtona je pogrešna, i za to će biti plaćena visoka cena”, zaključio je Lamer.

    Pentagon je ranije saopštio da će ukrajinska vojska početi obuku u upravljanju sistemima “Patriot” vojnoj bazi u Oklahomi.

    Amerikanci očekuju da će za nekoliko meseci pripremiti pripadnike Oružanih snaga Ukrajine da upotrebljavaju sisteme “Patriot”, koji su deo poslednjeg paketa pomoći Kijevu.

  • Rusija: Pokrenuli smo ofanzivu

    Rusija: Pokrenuli smo ofanzivu

    Ruska vojska saopštila je u subotu da su njene trupe pokrenule ofanzivu u regionu Zaporožja u Ukrajini, preneo je AFP.

    Borbe u tom regionu intenzivirane su ove nedelje nakon nekoliko u kojima se region smatrao gotovo zamrznutim frontom.