Oznaka: Rusija

  • Prvo obraćanje Gerasimova: Nova ruska vojna reforma odgovor na širenje NATO

    Prvo obraćanje Gerasimova: Nova ruska vojna reforma odgovor na širenje NATO

    Nova ruska vojna reforma odgovor je na mogućnost širenja NATO i “kolektivnom Zapadu” na korišćenje Ukrajine u hibridnom ratu protiv Rusije, rekao je novoimenovani načelnik generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov u prvom javnom obraćanju.

    Putin je sredinom januara odobrio vojnu reformu i ona se može prilagođavati tako da bude odgovor na prijetnje ruskoj bezbjednosti, rekao je Gerasimov za portal Argumeti i Fakti.

    “Danas te prijetnje uključuju želju Severnoatlantskog saveza da se proširi na Finsku i Švedsku, kao i korišćenje Ukrajine kao sredstva za vođenje hibridnog rata protiv naše zemlje”, rekao je Gerasimov, koji je imenovan 11. januara, prenio je Rojters.

    Finska i Švedska prošle su godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Po novom vojnom planu Moskve, jedan korpus biće poslan u Kareliju, republiku na sjeverozapadu Rusije koja se graniči s Finskom, uspostavljaju se dva nova vojna okruga – Moskva i Lenjingrad, koji su postojali prije nego što su 2010. spojeni i postali dio Zapadnoga vojnog okruga.

    Ukrajinu će biti poslate još tri motorizovane divizije, koje će biti dio kombinovanih vojnih formacija u oblastima Herson i Zaporožje.

    “Glavni je cilj osigurati zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje”, rekao je Gerasimov i naveo da moderna Rusija nikad nije svjedočila takvom “intenzitetu vojnih neprijateljstava”, što je prisiljava da sprovodi ofanzivne operacije kako bi stabilizovala situaciju.

    Gerasimov je govorio i o problemima s mobilizacijom prošle jeseni.

    “Sastav mobilizacije u našoj zemlji nije bio u potpunosti prilagođen novim modernim ekonomskim odnosima”, rekao je Gerasimov i dodao da je “morao sve popravljati u hodu”.

    Gerasimov i ministarstvo obrane bili su suočeni sa snažnim kritikama zbog nekoliko neuspjeha na ratištu i neuspjeha Moskve da osigura pobjedu u ratu za koji je Kremlj očekivao da će kratko trajati, ocijenio je Rojters.

  • Lavrov: Grci su nam nekada bili prijatelji

    Lavrov: Grci su nam nekada bili prijatelji

    Grci su nam nekada bili prijatelji dok se Atina nije povinovala “američkim zahtjevima”. Ovo je poručio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi grčki list “Katimerini”.

    “Primjetili smo transformaciju njenog rukovodstva. Bilo je prinuđeno ili je pristalo da se povinuje američkim zahtjevima. Izvukli smo svoje zaključke o onima koji tako rado podržavaju agresiju na Rusiju”, objavila je ruska ambasada u Atini na Twitteru izjavu Lavrova.

    Ruski ministar spoljnih poslova je ovim tvitom izrazio nezadovoljstvo preko ruske ambasade u Atini, reagujući bez presedana na poziciju koju je Grčka zauzela u odnosu na specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini, navodi “Katimerini”.

    U tvitovima se dalje kaže da su “Grčka i Kipar posljednjih godina bili među najprijateljskim zemljama” i da su do skora “imali veliki broj zajedničkih kulturno-obrazovnih projekata”, kao i da se “Ekonomska saradnja aktivno razvijala na obostrani interes.”

    Lavrov je naveo da je “čudna bila brzina kojom su prešli ne samo u ‘tabor’ onih koji su potpisali sankcije, već i u grupu onih koji predvode antiruske akcije.

    “To odražava nametnutu liniju agresivne konfrontacije, a ne interes Grka”, poručili su iz ruske ambasade u Atini, citirajući izjavu ruskog šefa diplomatije, navodi “Katimerini”.

  • Odlučeno je: EU rekla “da”

    Odlučeno je: EU rekla “da”

    Evropska unija ratifikovala je novi paket vojne pomoći Ukrajini vredan 500 miliona evra, prenosi Gardijan.

    Ministri spoljnih poslova 27 članica Evropske unije sastali su se danas u Briselu, gde je glavna tema pritisak na Nemačku da odobri slanje tenkova Leopard u Ukrajinu.

    Paket vojne pomoći od 500 miliona evra odobren je zajedno sa dodatnim paketom od 45 miliona evra “nesmrtonosne opreme” koji se odnosi na evropsku obuku ukrajinskih snaga, rekli su izvori Rojtersu.

    Podsetimo, ranije je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto rekao da njegova zemlja neće blokirati odluku EU.

  • Ruska vojska u ofanzivi

    Ruska vojska u ofanzivi

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je dnevni izveštaj.

    Kako su naveli, dobrovoljci pešadijskih odreda, uz podršku avijacije i raketnih snaga, oslobodili su Krasnopolje u DNR.

    Istakli su da su oružane snage Rusije tokom dana likvidirale više od 40 ukrajinskih vojnika u području Kupjanska, kao i da su oružane snage Ukrajine izgubile za jedan dan do 70 ljudi i dva radara, američke proizvodnje u području Krasnog Limana.

    “Oružane snage Rusije su u pravcu Dnjepra pogodile privremenu bazu jedinica 107. raketne artiljerijske brigade Oružanih snaga Ukrajine”, rečeno je na brifingu ministarstva odbrane.

    Objavili su i da su oružane snage Rusije za dan u zaporoškom pravcu uništile oko 30 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i sistem “Grad”.

    Ruske oružane snage uništile su lanser američkog višecevnog raketnog sistema “himars” u pravcu Dnjepra.

    Dodali su i da je više od 60 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine, 2 borbena oklopna vozila, 2 haubice Msta-B i D-30 uništeno za jedan dan u pravcu Donjecka.

  • Lavrov: Amerika ovim prelazi crvenu liniju

    Lavrov: Amerika ovim prelazi crvenu liniju

    Zapadne države otvoreno govore Kijevu da je rano ići na dogovor sa Moskvom, izjavio je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov.

    “Niko (od novinara) ne pita naše zapadne kolege, koji redovno, bilo preko gospodina (Žozepa) Borela, ili preko generalnog sekretara NATO gospodina (Jensa) Stoltenberga, predstavnika američke administracije ili Evropske unije, izjavljuju da je još prerano za Ukrajinu da počne pregovore. Za to je bilo potrebno povratiti više teritorija i započeti pregovore sa pozicije snage. Oni direktno poručuju da Rusija mora biti vraćena u granice iz 1991. godine“, Lavrov na konferenciji za novinare nakon razgovora sa ministrom inostranih poslova Južnoafričke Republike Nadeli Pandorom.

    Ukrajina bi preko posrednika mogla da razjasni kako vidi dalji razvoj situacije i moguće pregovore sa Rusijom.

    “Mi, kao što je rekao predsednik (Rusije Vladimir Putin), ne odbijamo pregovore. Ali oni koji odbijaju moraju da razumeju: što duže odbijaju pregovore, biće teže naći rešenje“, rekao je Lavrov odgovarajući na pitanje ko bi mogao da posreduje u eventualnim pregovorima između Ruske Federacije i Ukrajine.

    “SAD prelaze crvene linije kada prete drugim zemljama da ne sarađuju sa Rusijom”, rekao je Lavrov.

  • Rusija odgovorila Estoniji

    Rusija odgovorila Estoniji

    Ambasador Estonije Margus Laidre moraće da napusti Rusiju 7. februara 2023. godine, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova u ponedeljak.

    “Ambasador Estonije Margus Laidre pozvan je 23. januara u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, gde mu je uručen oštar protest zbog postupaka estonskih vlasti. Ambasador Republike Estonije treba da napusti Rusku Federaciju 7. februara 2023. godine”, saopštili su u MIP-u.

    Ruska strana je odlučila da diplomatskog predstavnika u Rusiji i Estoniji snizi na nivo otpravnika poslova.

    Ovo je odgovor na radikalno smanjenje sastava ruske ambasade u Talinu, objasnilo je Ministarstvo spoljnih poslova, ističući da je celokupna odgovornost za razvoj situacije u potpunosti na estonskoj strani.

  • 200.000 Rusa ide na Kijev

    200.000 Rusa ide na Kijev

    Nemojte otpisivati Rusiju, rekao je jedan iskusni zapadni diplomata Fajnenšel tajmsu.

    U pozadini ovih reči je činjenica da je Rusija, uprkos nedavnim porazima u Ukrajini, ogromna zemlja sa mnogo materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolaže predsednik Rusije Vladimir Putin.Sa ovim rečima se slaže i načelnik generalštaba ukrajinske vojske general Valerij Zalužnji, koji je u opširnom intervjuu za The Economist izjavio da su vojnici iz dubina Rusije, iza Urala, kao i vojnici iz evropskih delovi Rusije, masovno se pojavljuju na ratištu u Ukrajini. Obojica su, istakao je Zalužnji, prošli relativno dobru vojnu obuku, što znači da Putinova taktika masovne mobilizacije počinje da daje opipljive rezultate.

    Pored straha od ruske ljudske mase, Zalužnji smatra da Ukrajini preti nedostatak artiljerijske municije, jer ruski napad na Ukrajinu sve više podseća na bitke iz Drugog svetskog rata. svetskih ratova u kojima je pobedila strana sa više oružja.

    Blokada Krima
    Rusi pripremaju 200.000 svežih vojnika i nema sumnje da će ponovo pokušati da osvoje Kijev, rekao je Zalužnji, koji očekuje ruski napad do proleća ove godine. U pozadini svega stoji činjenica da ruski vojni vrh sve više doživljava rat u Ukrajini kao dugotrajan vojni sukob u kome će pobediti ona strana koja na ratište dovede motivisanije vojnike i vojnu tehniku.

    Istovremeno, komandant ukrajinske vojske general-potpukovnik Oleksandr Sirski smatra da ukrajinska vojska ne sme da dozvoli zamrzavanje linije fronta na istoku i jugu zemlje, a napad na Melitopolj i Marijuopolj, koji bi presekao transportne veze okupiranog Krima sa Rusijom, češće se pominje. Ovaj puč je ukrajinski vojni vrh planirao za leto 2022. godine, ali je nakon konsultacija sa američkim vojnim vrhom odbijen jer je Ukrajini nedostajalo naoružanje i spremni vojnici, odlučivši da napadne Herson, što se pokazalo potpuno uspešnim.

    Kako sada stvari stoje, smatra Sirski, do takvog puča neće doći u bliskoj budućnosti. Ipak, Sirski, kao pobornik ratnih trikova i iznenadnih napada, pažljivo posmatra bojno polje i traži mesto gde bi mogao da ponovi prošlogodišnji proboj na severoistok zemlje, kada je uspeo da tajno pripremi udarnu snagu koja je potisnula Ruska vojska nazad pedeset kilometara.

    “Za svaki otrov postoji protivotrov“, sumirao je Sirski svoje viđenje bliske budućnosti rata u Ukrajini. U pozadini njegovih reči je situacija na ratištu u okolini Bahmuta.

    Naime, kako piše Vašington post, koji je naklonjen Ukrajini i koji često prenosi nezvanične stavove administracije predsednika Džoa Bajdena, vlast u Kijevu svojoj javnosti predstavlja Bahmut kao neosvojivu tvrđavu koja pokazuje nadljudsku snagu i odlučnost. U stvarnosti, Bahmut je vojna zamka u koju Ukrajinci žele da uvuku što više ruskih snaga sa okupiranog juga i istoka zemlje i tako stvore slabu tačku gde iznenadnim napadom mogu da potisnu ruske okupatore.

    Međutim, Bahmut može biti i zamka za Ukrajince koji broje leševe na liniji fronta i koji su suočeni sa činjenicom da reka novih ruskih vojnika neprestano pristiže s leđa i pet, šest ili sedam puta dnevno juriša na ukrajinske položaje. Rezultat svega je činjenica da Ukrajina u Bahmutu, suočavajući se sa potrošnim vojnicima koje Rusi bez problema zamenjuju novim regrutima, gubi najbolje vojnike i vojnu opremu potrebnu za planirane kontraofanzive.

    “Velika je šteta što u borbi sa ruskim zločincima u Bahmutu žrtvujemo živote naših najboljih vojnika i oficira. Podržao bih odluku o povlačenju na nove, bolje položaje, ako se pokaže da odbrana Bahmuta zahteva nesrazmerno velike žrtve“, rekao je ukrajinski oficir iz Bahmuta za Vašington post. Na sličan način razmišlja i pomenuti načelnik ukrajinskog generalštaba Velerij Zalužnji , koji je u intervjuu za The Economist otvoreno rekao:

    “Neka mi oproste ukrajinski vojnici u rovovima, ali sada je mnogo važnije da se akumuliraju snage za dug i težak rat na celom frontu. Iako sam u iskušenju da sada pošaljem rezerve na bojno polje.”

    Iza ovih reči krije se pragmatična kalkulacija ukrajinskog vojnog vrha, koji želi da bude spreman za moguće masovne ruske udare, ali i za ofanzivna dejstva. Tim pre što Ukrajina trenutno ima oko 700.000 vojnika pod oružjem, od kojih je oko 200.000 potpuno sposobno za efikasnu borbu.

    Osim toga, ukrajinskoj vojsci za punu efikasnost, pored municije, nedostaje 300 tenkova, 600 do 700 oklopnih vozila i oko 500 haubica. Ukrajina trenutno nema sve to, tako da bi taktika iscrpljivanja mogla da funkcioniše za Putina na duži rok.

    Matematika smrti
    Tako barem misle analitičari Fajnenšel tajmsa, koji pišu da strašna matematika smrti kosi potpuno neiskusne ruske vojnike, otvarajući mogućnost Ukrajincima da napadnu oslabljene ruske snage. Ali ova strašna matematika dugoročno funkcioniše za Rusiju, koja može dovesti milione novih vojnika iz dubina Evroazije.

  • Oglasio se Putin

    Oglasio se Putin

    Evroazijska ekonomska unija ima sve mogućnosti da postane jedan od moćnih nezavisnih polova multipolarnog sveta.

    To je izjavio predsednik Rusije Vladimir Putin, navodi se u saopštenju, objavljenom na sajtu Kremlja, prenosi Sputnjik.

    “Očigledno, Unija ima sve mogućnosti da postane jedan od moćnih, nezavisnih, samodovoljnih polova koji formiraju multipolarni svet, da bude centar privlačenja svih nezavisnih država koje dele naše vrednosti i teže saradnji sa Evroazijskom ekonomskom zajednicom”, ističe se u saopštenju.

    Predsednik Rusije je nazvao aktuelnim zadatkom za Uniju smanjenje rizika koje stvara korišćenje stranih valuta i platnih sistema u međusobnoj trgovini.

    “Polazimo od toga da je neophodan uslov za stabilne obračunske odnose unutar Unije priključenje partnera Sistemu predaje finansijskih poruka Centralne banke Rusije i razvoj saradnje nacionalnih platnih sistema”, navodi se u tekstu.

    Takođe, prema rečima šefa države, harmonizacija finansijskih tržišta treba da stvori povoljne uslove da kapital zemalja članica ostane u okviru asocijacije i investira se u nacionalne privrede. Pored toga, predsednik je izrazio potrebu da se istraži mogućnost osnivanja evroazijske rejting agencije koja bi obezbedila instrumente za servisiranje rastuće ekonomske aktivnosti u makroregiji.

    Vladimir Putin je pozvao na proširenje međunarodnih veza Evroazijske ekonomske unije, uključujući pregovore o slobodnoj trgovini sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Indonezijom.

    “Nameravamo da učinimo sve što možemo da pomognemo da se završi posao na sličnim sporazumima sa Egiptom, Iranom i Indijom, kao i da aktiviramo nove pregovaračke staze, uključujući sa Indonezijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratim”, napisao je Putin.

    Prema njegovim rečima, unapređenje međunarodnih odnosa i kontakata EAEU sa državama Azijsko-pacifičkog regiona, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike pomoglo bi povećanju izvoza “savezničkih” proizvoda i izgradnji novih logističkih lanaca.

    “Naše udruženje može da igra ulogu jednog od ključnih centara za formiranje Velikog evroazijskog partnerstva”, siguran je predsednik Ruske Federacije.

  • Njemačka spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove u Ukrajinu

    Njemačka spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove u Ukrajinu

    Njemačka je spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove Leopard njemačke proizvodnje u Ukrajinu kao pomoć Kijevu u borbi protiv ruske specijalne vojne akcije ako Varšava zatraži takav zahtjev, rekla je u nedjelju ministarka vanjskih poslova Analena Berbok.

    “Ako nam se postavi to pitanje, onda nećemo stajati na putu”, rekla je Berbok za televiziju “LCI” nakon francusko-njemačkog sastanka na vrhu u Parizu.

    “Znamo koliko su ti tenkovi važni i zato sada o tome razgovaramo s našim partnerima. Moramo biti sigurni da su životi ljudi spašeni i teritorija Ukrajine oslobođena”, dodala je Berbokova.

    Berbok, koja predstavlja Zelene u vladajućoj koaliciji socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca, rekla je da Poljska tek treba podnijeti službeni zahtjev.

    Njeni komentari dolaze u trenutku kada se Berlin opire pritisku iz Kijeva da pošalje neke od vlastitih zaliha tenkova Leopard u Ukrajinu, prenosi “AlArabyia”.

  • Boris Džonson iznenada posjetio Ukrajinu

    Boris Džonson iznenada posjetio Ukrajinu

    Bivši britanski premijer Boris Džonson neočekivano je stigao u Ukrajinu i posetio ratom razorene gradove na severu Kijevske oblasti.

    Na društvenim mrežama osvanuo je snimak Džonsona na ulicama Buče.

    Zatim su bile fotografije Borisa Džonsona u Borodjanki.Razlog njegove posete je to što bivši britanski premijer iz prve ruke vidi i čuje o zločinima koje je Rusija počinila u gradovima u blizini Kijeva.