Oznaka: Rusija

  • Moskva zabrinuta zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku

    Moskva zabrinuta zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku

    Moskva je duboko zabrinuta zbog eskalacije palestinsko-izraelskog sukoba i poziva sve strane da spriječe dalje podizanje tenzija i uzdrže se od bilo kakvih jednostranih akcija, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    “Kraj ovog ciklusa nasilja leži u pregovorima zasnovanim na principima međunarodnog prava, koji bi trebalo da rezultiraju stvaranjem nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, živeći u miru i bezbjednosti sa Izraelom”, navodi se u saopštenju.

    Iz ruskog Ministarstva dodaje da su najnoviji događaji jasno potvrdili potrebu da se hitno nastavi palestinsko-izraelski dijalog.

    Ministarstvo podsjeća na nekoliko nedavnih napada u regionu, uključujući jučerašnji teroristički napad nedaleko od sinagoge u istočnom Jerusalimu, u kojem je poginulo sedam ljudi.

    Napadač je 21-godišnji Alkam Keiri stanovnik istočnog Jerusalima.

    Dan ranije, najmanje devet Palestinaca poginulo, a više od 16 je povrijeđeno u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Dženin na Zapadnoj obali, podsjeća Ministarstvo.

    U srijedu, 25. januara dva Palestinca su ubijena u gradu Kalkilia i u izbjegličkom kampu Šuafat u sličnim okolnostima.

  • Potez Zapada Putinu daje keca u rukavu

    Potez Zapada Putinu daje keca u rukavu

    Najava isporuke tenkova Ukrajini mogla bi da utiče na situaciju u Ukrajini, i to pre nego što oni uopšte stignu.

    To bi se desilo iz razloga jer pretnja njihovog dolaska može da podstakne ruske snage da ubrzaju svoje planove za ofanzivu pre nego što se moraju suočiti sa novim naoružanjem.

    U svojoj analizi trenutne situacije, Volstrit žurnal naglašava da će ruski komandanti sada imati vremena da se što bolje pripreme za dolazak zapadnih tenkova, i imaće brojne opcije za izbor.

    Ukrajini je obećano više od 100 tenkova nemačke proizvodnje Leopard 2, ukupno 14 britanskih tenkova Čelendžer 2 i 31 američki tenk M1 Abrams, ipak, nijedan od ovih tenkova neće stići sutra.

    Za svaku od ovih vrsta tenskova potrebno je uspostaviti odvojene linije za snabdevanje i održavanje.

    Tenkovi se kvare u upotrebi, čak i kada nisu izloženi direktnoj vatri, a osim, ako Kijev nema organizovan sistem mehaničara i rezervnih delova, moraće da se vuku, ukrcaju na voz i šalju u Poljsku ili Rumuniju na servis, što bi moglo značiti da bi Ukrajina mogla biti bez njih nedeljama.

    Ništa pre proleća
    Kada se uzmu svi faktori u obzir, Ukrajina sigurno neće koristiti svoje nove tenkove pre proleća.

    Ruski komandanti sada znaju da dolaze i mogu odmah da odgovore na pretnju.

    Kako će na to reagovati zavisi od njihovih prioriteta, sposobnosti i taktičkih procena.

    Jedna od opcija bi bila da se ovo vreme iskoristi za dalje jačanje sopstvenih odbrambenih linija u oblastima gde se očekuju najjači kontranapadi ukrajinskih snaga.

  • Rusija: Primoravaju nas da ubrzamo tempo

    Rusija: Primoravaju nas da ubrzamo tempo

    Isporuka zapadnih tenkova Kijevu podiže konflikt u Ukrajini na novi nivo, izjavio je predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

    Današnji nemački “leopardi“ proći će isto kao što su prošli nekada nacistički “tigrovi“ i “panteri“, izjavio je predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

    Kako je rekao, isporuke oružja Kijevu primoravaju Rusiju da ubrza tempo specijalne operacije.

    “Specijalna operacija neće trajati zauvek, ali postepeno uključivanje vodećih zemalja NATO-a nas tera da ubrzamo tempo. Zapadno oružje u kombinaciji sa spremnošću Ukrajinaca da idu u smrt postaje sve veća pretnja po nas“, naglasio je Konstantinov.

    On je kazao i da nijedan “leopard“ neće zaustaviti Rusiju već će ti tenkovi završiti kao nacistički tenkovi 1943. godine u Kurskoj bici, najvećoj tenkovskoj bici u istoriji ratovanja u kojoj je Crvena armija pobedila nemačke snage.

    Podsetimo, Nemačka je posle više meseci premišljanja saoptila da će Kijevu poslati tenkove “leopard“, a istog dana su i američke vlasti saopštile da će Kijev od Vašingtona dobiti tenkove “abrams“.

  • Makron: Nastaviću da pregovaram sa Moskvom

    Makron: Nastaviću da pregovaram sa Moskvom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će nastaviti da održava dijalog sa Moskvom u okolnostima ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    “Nastaviću da razgovaram sa Rusijom”, rekao je Makron tokom prijema u Jelisejskoj palati povodom lunarne Nove godine.

    Francuski ministar spoljnih poslova Katarina Kolona izjavila je ranije da Pariz nastoji da održi postojeće kontakte sa Rusijom na “svim nivoima” kako bi omogućila nesmetanu razmjenu informacija o kritičnim bezbjednosnim temama u okolnostima sukoba u Ukrajini.

    Makron je u decembru rekao da održava kontakt sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da vjeruje da su pregovori jedini izlaz iz ukrajinske krize.

    On je naglasio da ne vidi “vojnu opciju na terenu” u pogledu Ukrajine.

    Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine, nakon što su Donjecka i Luganska narodna republika apelovala za pomoć u odbrani od ukrajinskih provokacija.

  • Roberts upozorio: Rusi jačaju, dok borbeni duh u SAD i dalje opada

    Roberts upozorio: Rusi jačaju, dok borbeni duh u SAD i dalje opada

    Pol Krejg Roberts, zvaničnik Bijele kuće za vrijeme administracije Ronalda Regana, upozorava da Rusija nastavlja da jača oružane snage dok borbeni duh u SAD i dalje opada.
    “Rusi i Kinezi sve više jačaju, dok se Zapad postepeno pretvara u ruševine” smatra Roberts.

    On navodi da su ozbiljni problemi u američkoj vojsci prouzrokovani i pretjeranom brigom za postizanje polne i rasne ravnopravnosti.

    Roberts precizira da se demoralizacija američkih trupa dešava u vrijeme kada je Vašington na ivici direktne konfrontacije sa Moskvom.

    Prema njegovoj ocjeni, ekonomske i vojne mogućnosti Rusije čine je velikom prijetnjom za SAD.

    Istovremeno, urušava se infrastruktura na kojoj se drži američka diplomatija.

    “Kolaps zapadne dominacije mogao bi da nas spasi od nuklearnog Armagedona” – ocjenjuje on, a prenosi “Alter Amerika”.

  • Orban poručio da će Mađarska uložiti veto na EU sankcije Rusiji

    Orban poručio da će Mađarska uložiti veto na EU sankcije Rusiji

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da će njegova zemlja uložiti veto na bilo kakve sankcije EU Rusiji koje bi se ticale nuklearne energije.

    Nećemo dozvoliti da nuklearna energija bude uključena u plan sankcija Rusiji. To ne dolazi u obzir, izjavio je Orban za mađarski državni radio, prenosi Rojters.

    On je dodao da će na takav eventualni prijedlog “sigurno biti uložen veto”.

    Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja je puštena u promet osamdesetih godina prošlog veijka, ima četiri reaktora VVER 440 koje je sagradila Rusija, sa kombinovanim kapacitetom oko 2.000 megavata.

    Mađarska zadovoljava polovinu svojih energetskih potreba preko Paksa i planira da u saradnji sa Rusijom poveća kapacitete te elektrane za još dva reaktora.

    Ukrajina je ranije pozvala EU da uvede sankcije ruskoj državnoj kompaniji za nuklearnu energiju Rosatom, ali Mađarska je blokirala tu inicijativu.

  • Jednoglasno odluka Savjeta Evrope

    Jednoglasno odluka Savjeta Evrope

    Parlamentarna skupština Savjeta Evrope jednoglasno je juče zatražila formiranje specijalnog međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

    Formiranje suda traže za gonjenje ruskih i beloruskih političkih i vojnih lidera koji su “planirali, pripremili, pokrenuli ili izveli ruski agresorski rat protiv Ukrajine”.

    “Bez njihove odluke o vođenju ovog agresorskog rata protiv Ukrajine ne bi bilo zločina koji iz njega proizlaze, kao ni razaranja, smrti i štete proizašle iz rata, uključujući i peavne akte rata”, objavila je skupština.

    Na plenarnoj sednici usvojena je rezolucija zasnovana na izveštaju švajcarskog parlamentarca Demijena Kotijea.

    Takav sud bi treba da “odobri i podrži što više država i međunarodnih organizacija, a posebno Opštaa skupština Ujedinjenih nacija”, navodi se u rezoluciji.

    Savet Evrope treba da preuzme aktivnu vodeću ulogu i da pruži konkretnu potporu, dodaje se.

  • Kijev i Moskva pregovaraju?

    Kijev i Moskva pregovaraju?

    Rat u Ukrajini će se jednom završiti, teško je prognozirati kada i kako, ali je gotovo sigurno da će se Kijev i Moskva naći za pregovaračkim stolom.

    Kada i Moskva i Kijev počnu da veruju da više neće moći da ostvare bolji rezultat na bojnom polju, lideri Ukrajine i Rusije na kome god da su vreme moraće da se sastane i dogovori o obostrano prihvatljivom rešenju, koje će se obema stranama učiniti boljim od nastavka rata.Ključno pitanje u tom budućem procesu je da li je Ukrajina na kraju morati da se odrekne dela svoje teritorije da li će to rešenje podrazumevati kompromis koji bi Ukrajini ostavio manje međunarodne granice nego što je imala u februaru 2014, pre ruske aneksije poluostrva Krim i podsticao pobune na istoku zemlje.

    Razmatrajući ovo pitanje, časopis “Foreign Affairs” pitao je za mišljenje čak 72 međunarodna stručnjaka za geopolitiku.

    Među njima ne postoji konsenzus, iako se više od polovine njih – 40 ne slaže ili izrazito ne slaže sa izjavom da će Ukrajina morati da se odrekne dela svoje teritorije.

    Manji broj eksperata, njih devetoro, ne zauzima nikakav stav, dok se njih 23 slaže ili u potpunosti slaže sa konstatacijom da će Kijev morati da pristane na teritorijalne ustupke Moskvi.

    Većina onih koji misle da će Ukrajina ostati bez dela teritorije pripada geopolitičkim realistima, a mnogi lično smatraju da je ova opcija ne samo najrealnija, već i najpozitivnija za ceo svet.

    “Narod Ukrajine je osvojio divljenje celog sveta svojom hrabrošću”, piše profesor Lajl Goldštajn, direktor istraživačkog centra za angažovanje i odbranu u Aziji.

    “Sada je vreme za realizam i uzdržanost. Razaranja koja su sada u toku na putu do pola miliona mrtvih i teško ranjenih ne može se dozvoliti da se nastavi. Zarad Ukrajine, kao i globalnog mira i stabilnosti, moraju se praviti bolni kompromisi”.

    Član njujorškog saveta za spoljne odnose Tomas Grejem nije čak ni toliko uveren da će dogovor biti postignut, jer, kako kaže, Ukrajina neće moći da oslobodi Krim i delove Donbasa okupirane 2014. godine, i pita se koliko je to u interesu Kijeva.

    “Cena integracije ovih regiona bila bi izuzetno visoka, pomirenje bi napredovalo s prekidima, a reintegracija nikada ne bi bila potpuna”, smatra Grejem, koji veruje da bi ove oblasti ostale stalni izvor tenzija unutar Ukrajine.

    Poznati politikolog sa Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer, koji je u svojim predavanjima okrivio ponašanje Zapada za izbijanje sukoba u Ukrajini, kaže da mu je teško da zamisli ukrajinsku pobedu i oslobođenje teritorije. Lakše je zamisliti da Rusi zadrže teritoriju koju sada imaju i da vremenom osvajaju sve više”, rekao je on.

    “S obzirom na ove parametre, čini se verovatnim da bi eventualni sporazum uključivao teritorijalne ustupke Ukrajini”, rekao je Miršajmer, ali i naglasio da je moguće da do sporazuma možda neće ni doći. Umesto toga, mogli bismo da završimo sa zamrznutim konfliktom, nešto poput situacije u Koreji”, zaključio je on.

    Nekoliko analitičara je upravo ovu mogućnost istaklo kao jedan od potencijalnih scenarija da će rat dovesti do zastoja, koji će se završiti formalnim ili neformalnim prekidom vatre u kojem nijedna strana ne priznaje teritoriju koju drži druga strana.

    Den Hili, profesor moderne ruske istorije na Univerzitetu u Oksfordu, smatra da bi čak i postignuti sporazum rezultirao zamrznutim sukobom, koji će se jednostavno ponovo aktivirati u nekom trenutku u budućnosti.

    Većina stručnjaka smatra da bi pitanje teritorijalnih ustupaka trebalo podeliti u tri kategorije.

    I to, Krim, kao posebno pitanje, zatim delovi Donbasa koji su okupirani od 2014. godine, i na kraju poslednja teritorijalna osvajanja Rusije.

    Iako je Rusija na papiru anektirala oblasti koje je samo delimično okupirala, kao što su Herson i Zaporožje, to je teritorija od koje bi se možda mogla odreći bez mnogo gubitka obraza.

    Krim je, pak, najveće pitanje oko kojeg će se lomiti koplja i u Rusiji i u Ukrajini.

    Nijedan sadašnji ili budući ruski lider neće moći da se odrekne Krima, koji je u potpunosti integrisan u teritoriju Rusije, ali je takođe teško poverovati da bi Ukrajina mogla da se odrekne tog dela svoje teritorije. Najoptimističnije dogovoreno rešenje bila bi neka vrsta međunarodne misije na Krimu, koja bi obezbedila dugoročne korake za samoopredeljenje Krima pod kontrolisanim, demokratskim uslovima.


    Ipak, većina geopolitičkih stručnjaka smatra da Ukrajina neće i ne treba da trguje svojom teritorijom. Istoričarka Ana Rid, bivša dopisnica Ekonomista iz Ukrajine, smatra da pregovora uopšte neće biti.

    “Ukrajinci znaju da je jedini put ka bezbednosti odlučujuća pobeda”, rekao je Rid, koji takođe veruje da će bojno polje odrediti novu de fakto granicu.

    Andrej Kolesnikov iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir smatra da ni Putin nije zainteresovan za dogovor.

    “Blokirao je mogućnost mirovnih pregovora aneksijom Zaporožja i Hersona. A pošto je to uradio namerno, to znači da ne želi pregovore”, rekao je on.

    Drugi, poput Angele Stent, spoljnopolitičkog saradnika Centra za SAD i Evropu, smatraju da su pregovori nemogući iz prostog razloga što Moskva nije pouzdana strana.

    “Rusija je prekršila sve sporazume o teritorijalnoj integraciji Ukrajine koje je potpisala u proteklih 30 godina”, rekao je Stent.

    Pregovarački sporazum bi bio samo privremen, dok Rusija ne odluči da nastavi svoj pokušaj da preuzme celu Ukrajinu.

    Slično smatra i šef transatlantskog bezbednosnog programa Centra za novu američku bezbednost Andrea Kendal-Tejlor.

    “Svaki dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Kijeva samo bi produžio rat ohrabrujući Moskvu da ponovo napadne Ukrajinu u budućnosti”, rekla je ona.

    Jedini stabilan ishod je onaj u kojem Ukrajina povrati barem teritoriju koju je držala 24. februara 2022. godine.

    Profesor ruske i kavkaske istorije sa Univerziteta u Kembridžu Hubertus Jan ističe da bi davanje teritorijalnih ustupaka Rusiji predstavljalo izuzetno opasan presedan.

    “Ako poredak uspostavljen posle 1945. godine na osnovu međunarodnog prava treba da opstane, onda ne dolaze u obzir teritorijalni ustupci do kojih se došlo kršenjem tog zakona”, naglasio je Jan.

    “Rusiji se ne sme dozvoliti da napravi presedan za buduće krađe teritorije. Ali realnost bi se mogla pokazati drugačijom”, rekao je on.

  • UN o isporuci tenkova Ukrajini

    UN o isporuci tenkova Ukrajini

    Ujedinjene nacije se zalažu za uspostavljanje pravednog mira u Ukrajini u skladu sa međunarodnim pravom – ovo što se sada dešava nije kretanje u tom pravcu.

    Ovo je izjavio portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik komentarišući masovne isporuke tenkova Kijevu.

    Novinari su pitali Dižarika da li bi hteo da se obrati stranama sukoba, kako bi se izbežao najgori scenario u svetlu sve većih isporuka tenkova Ukrajini.

    Portparol generalnog sekretara UN primetio je da se za narod Ukrajine već odigrava veoma loš scenario i dodao da neće davati komentare svaki put kada Kijev dobije novo oružje.

    “Ono što bismo želeli da vidimo je pravedan mir u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. Ali ono što vidimo ne kreće se u tom pravcu”, naglasio je on.

    “Međutim, to nas neće zaustaviti da pružamo humanitarnu pomoć”, dodao je Dižarik. Nemačka vlada je u sredu saopštila da je donela odluku da Ukrajini preda nemačke tenkove “leopard 2”.

    Tome je prethodio jako pojačan pritisak predstavnika vladinih partija na kabinet Olafa Šolca da što pre donese pozitivnu odluku o ovom pitanju.

    Takođe u sredu je Bela kuća potvrdila svoju nameru da pošalje 31 tenk M1 “abrams” u Ukrajinu.

    Prema rečima američkih vlasti, za isporuku ovih vozila biće potrebno nekoliko meseci.

    Osim toga, Vašington namerava da pošalje osam oklopnih vozila za evakuaciju M88. U Beloj kući su naveli da se SAD nadaju da će isporuka oružja Ukrajini ne samo pomoći Kijevu u odbrani, već će mu omogućiti i da povrati izgubljene teritorije, uključujući Krim.

  • Kremlj: Bajden može okončati sukob u Ukrajini, ali ne želi

    Kremlj: Bajden može okončati sukob u Ukrajini, ali ne želi

    Kremlj je poručio da američki predsjednik Džo Bajden ima ključ za završetak sukoba u Ukrajini usmjeravanjem Kijeva, ali da ga Vašington do sada nije bio voljan upotrijebiti.

    “Ključ kijevskog režima uglavnom je u rukama Vašingtona”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na dnevnom brifingu.

    “Sada vidimo da trenutni čelnik Bijele kuće ne želi koristiti ovaj ključ. Naprotiv, on odabire put daljnjeg ‘upumpavanja’ oružja u Ukrajinu”, rekao je on, prenosi Hina.

    Moskva je često optuživala Vašington da naređuje Ukrajini i da produbljuje sukob naoružavanjem Kijeva.

    Sjedinjene Američke Države kažu da je Rusija svojom voljom pokrenula brutalan rat i da ga može završiti povlačenjem svojih snaga.

    Odnosi između dviju strana pali su na istorijsko najniži nivo tokom prošle godine, a SAD su ove sedmice saopštile da će isporučiti Ukrajini 31 napredni tenk M1 Abrams vrijednosti od 400 miliona dolara u nekoliko mjeseci.

    Rusija kaže da bi svaka isporuka Abramsa bila bacanje novca jer bi “gorjeli” baš kao i drugi tenkovi u Ukrajini.