Oznaka: Rusija

  • Zvaničnici Pentagona tvrde da Ukrajina ne može u skorijoj budućnosti vratiti Krim

    Zvaničnici Pentagona tvrde da Ukrajina ne može u skorijoj budućnosti vratiti Krim

    Ukrajinske snage vjerovatno neće moći osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, izjavila su četiri visoka zvaničnika Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država poslanicima Komiteta za oružane snage na povjerljivom brifingu.

    Procjena će sigurno frustrirati zvaničnike u Kijevu koji smatraju da je povratak poluostrva jedan od ciljeva.

    Nejasno je šta je zvaničnike navelo na tu procjenu. Ali jasna indikacija, kao što su prenijele tri osobe s direktnim saznanjima o sadržaju brifinga od četvrtka, bio je da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili će uskoro imati, sposobnost da protjera ruske trupe s poluostrva koje je Moskva zauzela prije skoro deset godina, piše The Politico.

    Četvrta osoba je rekla da je brifing bio više dvosmislen, ali je poenta ostala da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za ponovno zauzimanje ilegalno anektirane teritorije nije sigurna. Sva četvorica su zatražila anonimnost kako bi otkrili detalje sa povjerljivog brifinga.

    Među zvaničnicima koji su sudjelovali na sastanku bili su Laura Cooper, zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju, i general-potpukovnik Douglas Sims, direktor operacija Zajedničkog štaba.

    “Nećemo komentarisati tajne brifinge iza zatvorenih vrata, niti ćemo govoriti o hipotetičkim situacijama ili spekulisati o potencijalnim budućim operacijama”, rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh.

    “U smislu sposobnosti Ukrajine da se bori i povrati suverenu teritoriju, njihov izuzetan učinak u odbijanju ruske agresije i kontinuirana prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, dodala je.

  • Direktan sukob sa Rusijom, vojska se sprema?

    Direktan sukob sa Rusijom, vojska se sprema?

    Nacionalna garda SAD-a održala je vežbe po hladnom vremenu zbog mogućnosti da bi Arktik u budućnosti mogao da bude žarište neprijateljstava između Rusije i SAD.

    Desetodnevne vojne vežbe Severni udar 23 u kampu Grejling u Mičigenu usledile su u trenutku kada je invazija predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu povećala šanse da se visoke tenzije između Moskve i Zapada preliju na arktički region.

    Tokom posete mestu vežbi koje su održane između 20. i 29. januara, Militari Tajms (Military Times) je izvestio da je general američke vojske Dan Hokanson, načelnik Biroa Nacionalne garde, gledao vežbu gađanja iz haubice M777, jednog od oružja NATO-a koje koriste ukrajinske snage.

    Terenska artiljerija je bila u fokusu vežbi u kojima su učestvovale trupe iz Letonije, baltičke države koja takođe budno prati pretnju koju predstavlja Rusija.

    Malte Humpert, osnivač i viši saradnik istraživačkog centra “The Arctic Institute”, rekao je da vežbe američkih vojnih rezervnih snaga “simbolizuju da SAD zaista sve više i više napreduju”, kada je u pitanju arktički region.

    “Ne priprema se za Treći svetski rat”, rekao je on za Njuzvik. “To je samo još jedan korak, koji pokazuje da SAD razumeju da je Rusija neprijateljska nacija i da se to neprijateljstvo potencijalno može proširiti i na Arktik, koji se uvek smatrao regionom izuzetnosti”.

    Saveznici u NATO-u poput Norveške i potencijalne nove članice alijanse, Švedska i Finska, računale bi na podršku SAD ako bi došlo do konfrontacije u regionu.

    “Moramo da budemo u mogućnosti da idemo gde god da bude ta potencijalna borba, i moramo da obezbedimo prisustvo tamo”, rekao je Hokanson za “Militari Tajms”.

    Dve nedelje nakon što je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu, članovi Arktičkog saveta odlučili su da pauziraju učešće u tom telu, čime su prekinuli saradnju sa Rusijom i njenim susedima u regionu.

    Čak i sa fokusom na snabdevanje svojih ratnih napora, Rusija je nastavila da širi svoje vojne baze na Arktiku tokom prošle godine uz poboljšanje radarskih baza i pista u regionu, izvestio je CNN u decembru, pozivajući se na satelitske snimke.

    U međuvremenu, Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) je u izveštaju objavljenom u januaru rekao da se moskovska upotreba hibridne taktike na Arktiku “čini da raste i po učestalosti i po ozbiljnosti”.

    Ovo uključuje navode koje je Moskva demantovala da stoji iza sabotaže gasovoda Severni tok i podmorskih kablova na Arktiku i blizu Arktika.

  • Sprema se 500.000 ljudi, poznat je i datum

    Sprema se 500.000 ljudi, poznat je i datum

    Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov upozorio je da Rusija priprema novu ofanzivu koja bi mogla da počne već 24. februara, na prvu godišnjicu invazije.

    On tvrdi da je Rusija pripremila hiljade vojnika i da bi mogla da “pokuša nešto” da obeleži godišnjicu početka rata, prenosi Bi-Bi-Si.

    Novom ofanzivom tog dana obeležio bi se i ruski praznik branilaca otadžbine 23. februar, koji je posvećen ruskoj vojsci. Reznikov je rekao da je Moskva mobilisala oko 500.000 vojnika za potencijalnu ofanzivu.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je prošlog septembra najavio mobilizaciju oko 300.000 rezervista za rat u Ukrajini, navodeći da je mobilizacija neophodna za “očuvanje teritorijalnog integriteta” Rusije. Međutim, Reznikov sugeriše da bi stvarni broj mobilisanih mogao biti znatno veći.

    “Zvanično su najavili 300.000, ali kada vidimo okupljene snage na granicama, procenjujemo da je to mnogo veći broj”, rekao je Reznikov francuskoj televiziji BFM. Bi-Bi-Si kaže da ne može nezavisno da proveri Reznikove tvrdnje.

    Rat je u pat poziciji, ali se očekuju ruska ofanziva i ukrajinska kontraofanziva.

    Uprkos teškim borbama u istočnom regionu Donbasa, rat je proteklih meseci ušao u svojevrsni ćorsokak, odnosno otkako je Ukrajina oslobodila južni grad Herson. Sa izuzetkom ruskog zauzimanja ukrajinskog grada Soledara, nijedna strana nije napravila značajan napredak. Ali ruska prolećna ofanziva, baš kao i ukrajinska kontraofanziva, dugo se smatrala verovatnom. Američki istraživački centar za bezbednost i odbranu, Institut za ratne studije, nedavno je saopštio da bi Moskva mogla da “preduzme odlučnu akciju” i pokrene “veliku ofanzivu” na istoku zemlje.

    Ukrajinski ministar odbrane je rekao da će ukrajinski komandanti imati zadatak da “stabilizuju liniju fronta i pripreme se za kontraofanzivu” uoči očekivane ruske ofanzive.

    “Verujem da će ova godina biti godina naše vojne pobede”, rekao je Reznikov i dodao da ukrajinske snage “ne smeju da izgube inicijativu” koju su imale proteklih meseci.

    Reznikov je posetio Francusku kako bi postigao dogovor o kupovini dodatnih radara za protivvazdušnu odbranu MG-200, za koje je rekao da će “značajno povećati sposobnost oružanih snaga da otkrivaju ciljeve u vazduhu, uključujući balističke rakete i razne dronove”.

    “Ništa ne sugeriše da je Putin promenio svoje ciljeve”

    Njegovi komentari dolaze kada ukrajinski obaveštajni zvaničnici tvrde da je ruski predsednik Putin naredio svojim snagama da zauzmu istočni region Donbasa do kraja proleća. Ali generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da “nema naznaka da je Putin ograničio svoje vojne ciljeve na osvajanje istočnih regiona Ukrajine”.

    “Oni još uvek aktivno nabavljaju novo oružje i više municije. Jačaju sopstvenu proizvodnju, ali takođe nabavljaju više oružja od drugih autoritarnih država kao što su Iran i Severna Koreja” rekao je Stoltenberg i dodao:

    “Ali najvažnije je da da ne vidimo nikakve znake da je predsednik Putin promenio cilj ove invazije – kontrolu nad Ukrajinom. I dokle god je tako, moramo biti spremni za dug sukob.”

    Žestoke borbe u Donbasu

    U međuvremenu, zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar rekla je da se žestoke borbe nastavljaju u Donbasu. Ruske snage i plaćenici privatne ruske vojne kompanije Vagner očajnički pokušavaju da osvoje grad Bahmut.

    Ona je dodala da ruske snage takođe pokušavaju da zauzmu grad Liman, važan ruski logistički centar koji su ukrajinske snage oslobodile u oktobru prošle godine.

    “Ruske snage aktivno pokušavaju da dođu do granica Donjecke i Luganske oblasti. Naši vojnici brane svaki centimetar ukrajinske teritorije”, objavila je ona u aplikaciji Telegram.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je sinoć da situacija na prvoj liniji fronta predstavlja “veliki test za vojsku”.

    “Primećujemo povećanje neprijateljske aktivnosti na liniji fronta na istoku. Situacija je sve teža”, rekao je on.

  • Rusija je zatražila da se 8. februara održi sjednica Savjeta Bezbjednosti UN

    Rusija je zatražila da se 8. februara održi sjednica Savjeta Bezbjednosti UN

    Rusija je zatražila da se 8. februara održi sjednica SB UN posvećena Ukrajini, izjavila je Vanesa Frejzer stalna predstavnica Malte, koja predsjedava SB.Prvi zamenik predstavnika Ruske Federacije u UN Dmitrij Poljanski je pojasnio da će sastanak biti posvećen perspektivama mirnog rešavanja ukrajinske krize u kontekstu sve većih isporuka zapadnog naoružanja režimu u Kijevu, prenose RIA Novosti.

    “Nećemo propustiti godišnjicu potpisivanja Minskih sporazuma”, dodao je ruski diplomata. Pored toga Poljanski je nagovestio da će “kijevski režim i njegovi zapadni sponzori” u februaru organizovati dogadjaj na Generalnoj skupštini UN povodom prve godišnjice specijalne vojne operacije. U međuvremenu, zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak pozvao je sve strane koje imaju uticaj na Moskvu i Kijev da ih ohrabre da prekinu neprijateljstva.

  • “Putin nije lud, već radikalno racionalan”

    “Putin nije lud, već radikalno racionalan”

    Vladimir Putin nije lud, već radikalno racionalan jer ide na to da će se zapadne zemlje umoriti od pružanja podrške Ukrajini, smatra bivši francuski predsednik.

    Fransoa Oland, koji je bio na čelu Francuske od 2012. do 2017, i koji ima veliko iskustvo u razgovorima s Putinom, rekao je za portal Politiko da će se ruski lider tako sačekati trenutak da pregovorima okonča rat, u svou korist.

    “On (Putin) je radikalno racnionalna osoba, ili racionalno radikalna, kako hoćete”, rekao je Oland kada je bio upitan da li će ruski predsednik konflikt proširiti van granica Ukrajine.

    “On ima svoje razloge i u okviru njih određene granice. Spreman je da upotrebi silu i jedino je u stanju da shvati dinamiku sile u okvirima koliko smo mi spremni da tu silu upotrebimo protiv njega”, dodaje Oland.

    Takođe, smatra i da će sada Putin ići ka tome da konsoliduje svoje ciljeve kako bi se konflikt stabilizovao, nadajući se javno mnjenje umoriti što će dovesti do stvaranja pogodnog tla za pregovore.

    Ali, za razliku od perioda kada je Oland pregovarao sa Putinom, zajedno sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon aneksije Krima 2014, sada su stvari drugačije, smarta Oland i naovdi da će se kao medijatori tu pojaviti Turska ili Kina, što baš neće biti dobro, ni za koga.

  • 300 Srba juriša na 200 Hrvata?

    300 Srba juriša na 200 Hrvata?

    Već neko vreme se spekuliše da ruska paravojna formacija “Vagner” nove regrute nalazi, između ostalog, i u Srbiji, piše hrvatska štampa.

    Kako podseća Slobodna Dalmacija, ministarstvo obrane i bezbednosne vlasti u Beogradu tvrde da se podaci o srpskim borcima u Donbasu konstantno prikupljaju, dok ukrajinska ambasada u Srbiji procenjuje da se 2019. oko 300 osoba iz Srbije borilo u Ukrajini – na strani Rusije.

    Ipak, navode o tim aktivnostima su opovrgnuli i osnivač “Vagnera” Jevgenij Prigošin, ali i predsednik Aleksandar Vučić, koji je javno osudio reklamu za regrutaciju na srpskoj web-stranici ruskog državnog medija Raša tudej.

    Međutim, nastavlja dalje Slobodna Dalmacija, u Ukrajini se bore i neki hrvatski državljani, uglavnom na strain Ukrajine. U prvoj polovici 2022. su neke TV stanice prikazivale intervjue s više desetina osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci, a nezvanično se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.

    Prema Rusima, od 24. februara 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu, pri čemu se većina priključila grupi “Azov”, koju su godinama zapadni mediji nazivali “neonacističkom”. Među njima je i Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila “organizatorom hrvatskih plaćenika”.

    Šeler kaže da hrvatske vlasti nisu svoje građane ni na koji način podsticale da učestvuju u aktuelnom ratu, dodajući da se čak upozoravalo da je to ekstremno rizičan poduhvat uz vlastitu odgovornost.

    Poznato je i da su vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U julu 2022. se vratio u Hrvatsku.

    Ipak, ukrajinski vojnici nisu dobrodošli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio predlog vlade da se u sklopu evropske misije EUMAM omogući obuka ukrajinskih vojnika na hrvatskoj teritoriji, dok je ispitivanje javnog mnjenja pre toga pokazalo da je gotovo 60 odsto Hrvata protiv toga.

  • Za NATO su Rusija i Kina prijetnja

    Za NATO su Rusija i Kina prijetnja

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas u Tokiju da je jačanje Kine i saradnja te zemlje s Rusijom pretnja ne samo za Aziju, već i Evropu.

    O je zatražio snažniju saradnju i više “prijatelja” NATO u Aziji.

    Stoltenberg je rekao da Kina sve više ulaže u nuklearno oružje i rakete velikog dometa, a da ne pruža transparentnost niti se angažuje u smislenom dijalogu o kontroli naoružanja, dok istovremeno pritiska susedne zemlje i Tajvan, preneo je AP.

    “Činjenica da se Rusija i Kina zbližavaju i značajna ulaganja Pekinga u moderno oružje samo naglašavaju da Kina predstavlja pretnju, predstavlja izazov i za NATO”, izjavio je Stoltenberg u govoru na tokijskom univerzitetu dodajući da “bezbednost nije regionalna, već globalna”.

    Stoltenberg je rekao da NATO ne smatra Kinu suparnikom niti traži konfrontaciju, već da će se Severnoatlantska alijansa nastaviti da radi s Kinom na području zajedničkih interesa, kao što su klimatske promene.

  • “Moskva je spremna”

    “Moskva je spremna”

    Rusija je spremna za pregovore, ako i kijevski režim pokaže realnu spremnost za to, izjavila je predsednica Saveta Rusije Valentina Matvijenko.

    Ona je dodala da, kada bi Sjedinjene Američke Države željele, za 24 sata bi posadile Kijev za pregovarački sto.

    “Naš stav je jasan, razumljiv i transparentan. Spremni smo za pregovore, ne za obećanja, bez prethodnih uslovljavanja koja pokušaju da nam postave. Pregovori su pregovori. Ipak, ne vidimo da je kijevski režim spreman za realne pregovore”, rekla je Valentina Matvijenko.

    Ona je dodala da to što SAD nastavljaju da isporučuju Ukrajini oružje, uključujući ofanzivno, nikako ne predstavlja poziv za mir.

    Prema njenim rečima, SAD nisu zainteresovane za završetak sukoba, nego za njegovu eskalaciju i odugovlačenje.

  • Putin naredio: “Zaustavite”

    Putin naredio: “Zaustavite”

    Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je svojoj vojsci da zaustavi granatiranje iz Ukrajine.

    “Naravno, prioritetni zadatak je eliminisanje same mogućnosti granatiranja. Ali to je posao vojnog resora”, rekao je Putin na sastanku, posvećenom pitanju obnove stambene infrastrukture u pograničnim oblastima Ruske Federacije i regionima, koji su nastradali u sukobima.

    On je napomenuo da su se “mnogi ljudi našli u teškoj situaciji, izgubili domove, bili prinuđeni da se presele kod rođaka ili u privremena mesta stanovanja, suočili su se sa prekidima u snabdevanju vodom, grejanjem i strujom”.

    “Želeo bih da skrenem pažnju kolegama u Vladi i na terenu: problemi za građane su veoma akutni. Neophodno je sanirati ili nadoknaditi gubitak kuća, stanova, druge imovine, vratiti u normalan rad energetske objekte, postrojenja za snabdevanje grejanjem i vodom, i tako dalje”, istakao je Putin.

  • Orbanov savjet: Jednostavno, prestanite da se borite

    Orbanov savjet: Jednostavno, prestanite da se borite

    Dok se po evropskim prestonicama vijore ukrajinske zastave, u glavnom gradu jedne države EU su posvuda bilbordi protiv sankcija Rusiji.

    Reč je glavnom gradu Mađarske, čiji premijer Viktor Orban otvoreno postavlja pitanje o sposobnosti funkcionisanja Ukrajine, kao samostalne države, s obzirom na količinu, što vojne, što finansijske pomoći koju dobija od Zapada.

    Prema doboro poznatom Orbanovom stavu, Rusija je već uspela jer joj sankcije koje su joj uvedene nisu naškodile, dok je po njemu Ukrajina pretvorena u “olupinu kojom se ne može upravljati”.

    “To je sada Avganistan, Putin neće izgubiti I vreme je na strani Rusije, a Ukrajina je ničija zemlja”, bio je vrlo jasan Orban, što je totalno suprotno od svega onoga što njegove kolege unutar Unije, kojoj i sama Mađarska pripada, govore.

    I, dok zapadni saveznici isporučuju sve više oružja Ukrajini, Mađarska s druge strane tvrdi da bi Ukrajina jednostavno trebalo da prestane da se bori.

    Zvanični Kijev besan je na Orbana i već je najavio da će iz zemlje proterati ukrajinskog ambasadora, ako mađarski premijer nastavi tim kursom.

    S druge strane, analitičari navode da takvi Orbanovi stavovi dolaze iz potrebe da se na domaćoj političkoj sceni pažnja javnosti skrene s teške ekonomske situacije, ali i zbog toga što lider Mađarske i dalje želi da zadrži čvrste veze sa Moskvom.

    I zaista, podsećaju oni, Orban takvu igru igra već dugo, koristeći fondove EU iz kojih vuče novac s jedne strane, održavajući dobre veze s predsednikom Rusije, s druge strane, prenosi briselski portal Politiko.