VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Kina navodno pregovara sa Rusijom o isporuci dronova-kamikaza

    Kina navodno pregovara sa Rusijom o isporuci dronova-kamikaza

    Prema informacijama do kojih je došao njemački list Der Spiegel, Peking i Moskva navodno pregovaraju o kupovini 100 vojnih dronova, čija bi se isporuka mogla dogoditi već u aprilu ove godine.

    Američki državni sekretar Anthony Blinken odustao je od uobičajenih diplomatskih obraćanja na prošlosedmičnoj minhenskoj sigurnosnoj konferenciji kada je izvijestio o svom sastanku s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, a umjesto toga je uputio ukor svom kolegi.

    “Veoma smo zabrinuti što Kina razmatra pružanje vojne podrške Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu”, rekao je Blinken američkoj televiziji NBC. “I jasno sam stavio do znanja da će to imati ozbiljne posljedice po veze između naše dvijje države.”

    Kineski ministar je odmah negirao Blinkenove tvrdnje, ali informacije do kojih je došao Der Spiegel ukazuju da planirana saradnja Pekinga i Moskve ide i dalje nego što je Blinken naveo.

    Prema tim informacijama, ruska vojska je u pregovorima sa kineskim proizvođačem dronova Xi'an Bingo Intelligent Aviation Technology oko masovne proizvodnje kamikaza dronova za Rusiju. Ova otkrića stvaraju novu hitnost u debati o mogućoj kineskoj vojnoj podršci Rusiji.

    Bingo je navodno pristao da proizvede i testira 100 prototipa dronova ZT-180 prije nego što ih isporuči ruskom Ministarstvu odbrane do aprila 2023. Vojni stručnjaci vjeruju da ZT-180 može nositi bojevu glavu od 35 do 50 kilograma težine.

    Izvori njemačkog magazina vjeruju da bi dizajn bespilotne letjelice mogao biti sličan dizajnu iranskog kamikaza drona Shaheed 136.

    Nadalje, Bingo navodno planira isporučiti komponente i znanje u Rusiju kako bi ta zemlja mogla samostalno proizvoditi oko 100 dronova mjesečno.

    Njemački list navodi kako je Kina očigledno već imala planove još prošle godine da ruskoj vojsci pruži mnogo značajniju podršku nego što se ranije znalo. Prema informacijama do kojih je došao Der Spiegel, kompanije pod kontrolom kineske vojske planirale su isporuku zamjenskih dijelova za ruske borbene avione SU-27 i druge modele.

    Njemacki list je u svom izvještaju saznao da su očigledno već napravljeni planovi za falsifikovanje otpremnih dokumenata kako bi dijelovi za vojne avione izgledali kao zamjenski dijelovi za civilno zrakoplovstvo.

    U januaru je holandska državna televizija NOS izvestila da su holandski mikročipovi isporučeni ruskoj namjenskoj industriji preko kineskih kompanija. Prema tom izvještaju, analiza ukrajinskih snaga zaplijenjenog ruskog ofanzivnog oružja poput raketa, helikoptera i dronova ili njihovih ostataka pokazala je da su mikročipovi iz Holandije očigledno ugrađeni u 10 od 27 pregledanih ruskih tipova oružja.

    Mjesecima kruže izveštaji među bezbednosnim zvaničnicima u nekoliko zemalja da kineske kompanije ruskoj strani dostavljaju satelitske snimke borbenih zona u Ukrajini. Kao odgovor, američka vlada je nedavno stavila kinesku satelitsku kompaniju Changsha Tianyi Space Science and Technology Institute na svoju listu sankcija. Washington tvrdi da je slike od te kompanije pribavila ruska grupacija Wagner – privatna plaćenička jedinica ozloglašena po svojoj brutalnosti – kako bi omogućila “borbene operacije u Ukrajini”.

    Vlada u Berlinu također ima informacije koje sugeriraju da Kina također isporučuje komercijalno dostupne dronove ruskim kupcima koji se također mogu koristiti u izviđačke svrhe u sklopu rata u Ukrajini. Vojni zvaničnici ove uređaje nazivaju uređajima s dvostrukom namjenom jer su korisni i u civilnoj i u vojnoj primjeni.

    Prema informacijama do kojih je došao Der Spiegel, dronove ruskim snagama isporučuju uvozno-izvozne kompanije koje kontročiše Kina preko Ujedinjenih Arapskih Emirata. stričnjaci upućeni u analize ovih dogovora kažu da postoje dokazi koji ukazuju na to da su ruske snage zapravo rasporedile takve dronove za izviđanje duž fronta u Ukrajini.

  • Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina je bila suzdržana dok je UN donio neobvezujuću rezoluciju pozivajući Rusiju da prekine neprijateljstva i povuče se iz Ukrajine.

    Takođe se poziva na prekid sukoba i mir u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Sveukupno, 141 zemlja je izrazila podršku rezoluciji. Protiv je bilo sedam — Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Takođe, 32 zemlje su bile suzdržane tokom glasanja.

    Nivo podrške bio je sličan uporedivim prethodnim glasovima Generalne skupštine koji se odnose na rusku vojnu operaciju u Ukrajini.

    Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće i imaju uglavnom simboličku težinu u Ujedinjenim nacijama. Međutim, za razliku od Savjeta bezbjednosti, Rusija ne može jednostrano staviti veto na njih.

    Ministri spoljnih poslova i diplomate iz više od 75 zemalja obratili su se skupštini tokom dvodnevne debate, a mnogi su pozvali na podršku rezoluciji koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

  • Bocan-Harčenko: U interesu Zapada je da sukob traje što duže

    Bocan-Harčenko: U interesu Zapada je da sukob traje što duže

    Ambasador Rusije u Srbiji Bocan-Harčenko izjavio je da je cilj Moskve da se specijalna vojna operacija u Ukrajini završi što prije, uz minimalne vojne i civilne žrtve, kao i da zaštiti interese ruskog naroda, ali da se od Zapada, pa i Ukrajine, koja, kako je naveo, nije odlučujući faktor, čuje samo za sukob.

    Potpuno je jasno da volje da se konflikt završi nema na strani Kijeva i Zapada – rekao je Bocan-Harčenko u razgovoru za Tanjug povodom godišnjice sukoba i ocijenio da se na Srbiju zbog principijelnog stava da Rusiji ne uvede sankcije vrši “neviđen pritisak”.

    Na pitanje kako vidi to koliko je na spoljnopolitičku poziciju Srbije uticao stav da Moskvi ne uvede sankcije, podsjeća da je Srbija bila izložena stalnim pritiscima još od kraja 80-ih.

    • Sada je taj pritisak u porastu, neviđen pritisak zbog principijelnog stava i izdržljivosti koju Srbija i predsjednik Srbije pokazuje, i mi to razumijemo – rekao je on.

    Situacija je, kako kaže, postala još teža za Srbiju koja je u februaru 2022. usvojila stav da ne pristaje na sankcije.

    • Zapad traži da se Srbija pridruži sankcijama ili kako kažu spoljnoj politici EU, ponavljaju da od toga zavisi evropski put, taj položaj je veoma težak – kazao je on.

    Dodao je da je želja Zapada da priča sa Beogradom samo o dvije stvari – sankcijama protiv Rusije i tzv. Kosovu, a traže ustupke od Srbije.

    Na pitanje kako vidi odnose Srbije i Rusije Bocan Harčenko kaže da se nada da će Srbija ostati i dalje posvećena stavu po pitanju sankcija, što Rusija veoma cijeni.

    Taj Zapad sad usvaja novi paket sankcija Rusiji, a bilo je oko 14.000 sankcija, što je presedan u istoriji, rekao je Bocan-Harčenko.

    Za godinu dana u saradnji sa Srbijom bile su, kako kaže stvorene prepreke, ali se ona uglavnom odvijala na zadovoljavajući način.

    -Očekujem da nastavimo bilateralnu saradnju – kazao je ambasador.

    Na pitanje kako vidi izjave sprskih zvaničnika koji pominju eventualno uvođenje sankcija, kaže da uvijek polaze od realnosti, poštujući svaku izjavu.

    • Predsjednik Vučić je rekao da ne isključuje tu mogućnost, ali navodi da aktuelni stav odgovara nacionalnom interesu – kazao je ambasador.

    On je ocijenio da takve izjave pokazuju da Vučić ništa ne krije, da otvoreno pokazuje zabrinutost, prije svega zbog pritisaka.

    • Ali nisam stekao utisak da je ta izjava nagovještaj sankcija koje mogu uslijediti uskoro – naveo je Bocan-Harčenko.

    Na pitanje da li Srbija može biti uvjerena da Moskva neće mijenjati stav po pitanju nezavisnosti tzv. Kosova, kaže “apsolutno”.

    • Stav je u sklopu naših bratskih odnosa, a drugo je da je Rusija posvećena međunarodnom pravu i smatra da je Rezolucija 1244 SB UN temelj za rješavanje kosovskog pitanja – naveo je Bocan-Harčenko.

    Kaže da je ruski stav o nepriznanju tzv. Kosova principijelan.

    • Tu se ništa ne mijenja, nastavlja se naša saradnja oko Kosova u međunarodnim institucijama, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN čija je Rusija stalna članica – istakao je on.

    Ambasador je rekao da nema nikakvih promjena i u odnosu na ciljeve koje je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio kada je prije godinu dana pokrenuta specijalna vojna operacija, tako da će svi zadaci biti ispunjeni na dostojanstven način.

    Na ocjenu da se čini da na obje strane nedostaje volja za pokretanjem pregovora i postizanjem sporazuma, Bocan-Harčenko navodi da je Rusija od samog početka bila za pregovore, a da je Ukrajina preko noći odustala od platforme razmatrane u Istanbulu u proljeće 2022.

    O odnosu Ukrajine prema pregovorima, kako kaže, najbolje govori to što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao naredbu koja zabranjuje razgovore.

    -U svakom slučaju do sada nismo čuli nikakve ozbiljne ponude za rješenje sukoba – rekao je Bocan-Harčenko i dodao da je za mir potrebna politička volja Zapada i Kijeva, što je konstatovano i na sastancima visokih ruskih zvaničnika sa kineskim diplomatom Vang Јiem u Moskvi.

    Za mirovni prijedlog Zelenskog rekao je da nije realan i prihvatljiv ni za početak nekih ozbiljnijih razgovora.

    • U Istanbulu smo imali nacrt, ali je kijevski režim preko noći odustao, jer mu je Zapad naložio da dalje ne pregovara, uz obećanje da će mu povećati isporuku oružja. Zato sukob tako dugo traje – rekao je on i podsjetio da je Turska odigrala dosta dobro posredničku ulogu.

    Na pitanje kakva je situacija danas u Rusiji, godinu dana kasnije, kaže da u Rusiji ima razumijevanja za ciljeve specijalne vojne operacije, za situaciju kada ruski predsjednik nije imao drugu mogućnost osim korišćenja snage da zaštiti interese ruskog naroda, što slijed događaja potvrđuje.

    • Naš cilj je da se završi sukob koji je počeo 2014. godine, krvavim državnim udarom, a traje duže od osam godina tokom kojih je Rusija dosljedno i istrajno tražila mirovno rješenje, na osnovu Minskih sporazuma – rekao je on.

    Naveo je da je bilo puno laži od strane Zapada i režima u Kijevu i da je Angela Merkel, kako je podsjetio, priznala da je za njih to bila diplomatska igra koja bi Kijevu dala mogućnost da pripremi svoju vojsku za dalje osvajanje Donbasa.

    Ukrajinci su, kako je dodao, suprotno svim ugovorima naglo pojačali bombardovanje Donbasa još 17. februara 2022.

    Naglasio je da u Rusiji vlada jedinstvo vojske i naroda, privreda je u razvoju, posebno odbrambena, a nema štete ni u socijalnoj sferi u koju su uključena četiri nova subjekta Federacije.

    -Najavljivali su da će ruska ekonomija biti uništena odmah nakon prvog paketa sankcija, a ona je u nekim sferama postala još efikasnija – naveo je ambasador.

    Na pitanje da li su očekivali da će operacija trajati ovoliko i koliko smo daleko od njenog okončanja, kaže da vremenskih okvira nije bilo i da se ne bavi nagađanjma

    Na pitanje kako vidi slijed događaja u Ukrajini i predviđanja stručnjaka da će uslijediti i ukrajinska i ruska ofanziva, kaže da postoje planovi koje znaju samo vrhovni komandant i Ministarstvo odbrane i Generalštab.

    -Najvažniji razlog zašto sve traje duže su isporuke naoružanja SAD, Njemačke i niza drugih zapadnih zemalja, a njima je cilj nastavak sukoba i slabljenje Rusije – rekao je ambasador.

    Sve se, kaže, radi na osnovu planova, ruska vojska će ići korak po korak. Već su oslobođene velike teritorije, obnavlja se infrastruktura, uključujući i socijalnu.

    Na pitanje koliko građana Rusije živi u Srbiji i da li je zadovoljan njihovim položajem, kaže da su procjene oko 150.000, ali da tačnih podataka nema, i dodaje da su uslovi u Srbiji povoljni za život i poslovanje.

  • Kalabuhov: Završetak operacije kada više ne bude bilo prijetnji, Rusija ne može biti poražena

    Kalabuhov: Završetak operacije kada više ne bude bilo prijetnji, Rusija ne može biti poražena

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao da će završetak specijalne vojne operacije u Ukrajini biti okončan kada Rusija ostvari sve svoje ciljeve i ne bude bilo prijetnji po njenu nacionalnu bezbjednost.

    “Naši prijedlozi su na stolu. Kada druga strana bude spremna da vodi pregovore tada možemo govoriti o nekoj završnoj fazi, ali za sada su sve opcije otvorene”, rekao je ambasador Kalabuhov.

    Govoreći od navršenih godinu dana od početka specijalne vojne operacije Ruske Federacije u Ukrajini, on je rekao da je glavni cilj zaštita ruskog naroda i oslobađanje stanovništva Donbasa.

    “Ukrajince koriste kao topovsko meso. Oni protiv nas vode kombinovani rat, a mi ćemo ostvarivati svoje ciljeve i za nas nije bitno ko je na drugoj strani”, rekao je Kalabuhov za RTRS.

    On ističe da je jedan od ostalih ciljeva modernizacija Rusije, pravljenje takvih metoda i mehanizama da njena privreda radi bolje, da ljudi rade i žive bolje.

    “To je kreiranje novog multipolarnog svijeta koji bi imao sigurnost, dobrobit, u kojoj bi svaka država bila ravnopravna. Ali znamo i da Zapad ima svoje ciljeve, a to je rat protiv Rusije, koji je sada postao hibridan i koriste svakakve metode, testiraju svoja naoružanja tamo. Njihov cilj je strateški poraz Rusije i oni se bore upravo protiv ruske civilizacije u cjelini”, rekao je Kalabuhov.

    On je istakao da Rusija nikako ne može biti poražena i da se sada vide naznake da će njegova zemlja iz ovoga izaći još snažnija.

    “Ukrajina je, nažalost, postala instrument Zapada, kao laboratorija protiv Rusije. Zapad ratuje protiv Rusije do zadnjeg Ukrajinca”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o dijelovima zemlje koji su se na referendumima pripojili Rusiji, ali nisu u cjelosti pod kontrolom ruske vojske, Kalabuhov je rekao da će Rusija sve teritorije osloboditi od ukrajinske okupacije.

    “Čim ukrajinske snage dobiju snažno naoružanje, mi ćemo to uzimati u obzir i to će sigurno biti ciljevi produžetka vojne operacije”, rekao je ruski ambasador.

    On ističe da situacija sa takozvanim sankcijama, koje su u stvari jednostrane restrikcije, imaju karakter bez presedana za jednu državu i to je podsticaj za Rusiju i njenu ekonomiju.

    “Mislili su da će se desiti kolaps ruske ekonomije, ali zvanični podaci pokazuju da takvog kolapsa nema, nego se bilježi rast ruske privrede i poljoprivrede. Amerika gazi svijet koljenom, a ima 31 trilion dolara unutrašnjeg duga i cijeli svijet može upasti u kolaps zbog toga”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o najavi povlačenja Rusije iz sporazuma o strateškom naoružanju, Kalabuhov je podsjetio da je SAD do sada uvijek izlazila iz ovakvih sporazuma, počev od Sovjetskog saveza, a sada kada je Rusija moćna Amerikanci krive njegovu zemlju da žele izaći iz ovog sporazuma.

    “Jedna od posljedica ovog što se sada dešava je mogućnost našeg suvereniteta, mogućnost da vodimo razgovore sa ovakve pozicije, za koju mislimo da je zgodna za Rusiju zbog naših nacionalnih interesa. Vodeći rat protiv nas, oni žele kontrolisati i ovaj dio i nas krive da nešto narušavamo, što nije tačno”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da će Rusija početi ozbiljne razgovore kada oni budu spremni da priznaju ruske interese, kojima brane, ne granice udaljene hiljadama kilometara, nego se brane se od približavanja infrastrukture Natoa njenim granicama.

    “Kada se otrijezne i postanu realistični, onda ćemo početi ozbiljne razgovore, ne samo o pitanju naoružanja, nego i pitanja koja se tiču sigurnosti, koje su oni odbacili. Oni rade svoje, a krive nas”, rekao je Kalabuhov, uz ocjenu da je i Evropska unija “izgubila kompas”, a ima dosta naoružanja.

    Ruski ambasador u BiH je istakao da Dan zaštitnika otadžbine, koji je za Rusiju vrlo značajan, ove godine ima poseban značaj.

  • Oglasio se Zelenski

    Oglasio se Zelenski

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, da će ovo biti godina pobede Ukrajine.

    Zelenski je na Telegramu napisao da su 24. februara milioni Ukrajinaca napravili izbor i odabrali otpor i borbu.

    “24. februara milioni nas su napravili izbor. Ne bela zastava, već plavo-žuta zastava. Ne bežanje, već suočavanje. Suočavanje sa neprijateljem. Otpor i borba”, napisao je Zelenski. Prema njegovim rečima, prethodna godina je bila godina bola, tuge, vere i jedinstva.”A ovo je godina naše nepobjedivosti. Znamo da će ovo biti godina naše pobjede!“, napisao je predsednik Ukrajine.

  • Kina objavila dokument od 12 tačaka za Ukrajinu u kojem poziva na pregovore

    Kina objavila dokument od 12 tačaka za Ukrajinu u kojem poziva na pregovore

    • Kina je danas, na godišnjicu početka sukoba u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.

    U dokumentu pod nazivom „Stav Kine o političkom rešavanju ukrajinske krize“, koji je objavljen onlajn, kinesko ministarstvo spoljnih poslova navodi da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u nastavku mirovnih pregovora, preneo je Si-En-En (CNN). Kina želi da spriječi da kriza u Ukrajini izmakne kontroli i napominje da su dijalog i pregovori jedini održivi načini za rešavanje sukoba, navodi se u dokumentu.

    Kina je pozvala na prekid vatre i postepenu deeskalaciju i ublažavanje situacije, prenio je Rojters.

    „Sukob i rat nikome ne koriste. Sve strane moraju ostati racionalne i uzdržane, da izbjegavaju raspirivanje plamena i zaoštravanje tenzija i spriječe dalje pogoršanje krize ili čak izmicanje kontroli”, navodi se u saopštenju.

    Poslije svake tačke slijedi paragraf koji objašnjava stav Kine, ali ne daje konkretne prijedloge o tome na koji način bi kineski stavovi trebalo da se postignu.

    U dokumentu se navodi sljedećih 12 tačaka: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta, prekid neprijateljstava, nastavak mirovnih pregovora, rešavanje humanitarne krize, zaštita civila i ratnih zarobljenika, očuvanje bezbjednosti nuklearnih elektrana, smanjenje strateških rizika, olakšavanje izvoza žitarica, zaustavljanje jednostranih sankcija, održavanje industrijskih i lanaca snabdjevanja stabilnim, kao i promovisanje postkonfliktne obnove.

    Ambasador EU u Kini Horhe Toledo rekao je danas na brifingu za novinare u Pekingu da kineski dokument nije mirovni predlog i da će Unija proučiti kineske stavove, prenio je Rojters.

    „Ako je dokument pozitivan znak za Ukrajinu onda je to pozitivan znak za EU, iako pomno proučavamo papir”, naveo je Toledo. Ukrajina je ocijenila da je kineski dokument dobar znak i saopštila da očekuje da Kina bude aktivnija u podršci Kijevu.

    Otpravnica poslova ukrajinske ambasade Žana

    Leščinska rekla je na istom brifingu da se nada da Kina poziva i Rusiju da zaustavi rat i povuče svoje trupe.

    Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping danas održati “mirovni govor”.

    Američki predsjednik Džozef Bajden imaće danas onlajn sastanak sa liderima G7 i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na obilježavanju godišnjice rata i najaviti nove sankcije pomagačima Rusije, saopštila je Bijela kuća.

  • Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Odnosi između Rusije i EU i dalje padaju u ambis i jednostavno ih nema, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.

    “Posljednji put, u junu 2022. godine Savjet bezbjednosti pomenuo je odnose između UN i EU, rekli smo da zbog napora Brisela, odnosi između Unije i Rusije dotakli su dno. Kako se ispostavilo, postoji ambis ispod tog dna, gdje naši odnosi više ne postoje ali i jedinstvena Evropa nastavlja da pada”, naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, kada istoričari opisiju 2022. godinu i 2023. godinu, najčešće riječi u dijelu koji se odnosi na EU su “degradacija, nemoć, kratkovidost i rusofobija”.

    On je naglasio da zasluge za to imaju ne samo pojedini evropski lideri, već i birokrate među kojima je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku bezbjednosti Žozep Borelj, koj se ranije obraćao Savjetu bezbjednosti UN.

    “Zahvaljujući vama gospodine Borelju, prošle godine dosta smo saznali o Evropi i istinskim bojama njene diplomatije. Na primjer, saznali smo da je Evropa bujna bašta okružena džunglom. Saznali smo da za evropske diplomate borba za mir povezana je sa povećanjem priliva oružja u zonu sukoba, čak iako je to, u principu zabranjeno pod regulativama EU”, napomenuo je Nebenzja.

  • Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

    Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

    Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

    Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

    U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

    Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

    S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

    Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

    Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

    Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

    Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

    Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

    Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

    Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

    Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

    Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

    Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

    Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

    Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

    Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

    Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

    Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

    Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

    On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

    Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

  • Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

    Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je danas Zapad da koristi Ukrajinu u pokušaju da razbije Rusiju, najveću zemlju na svijetu po teritoriji.

    Kako prenosi Rojters, Šojgu smatra da taj pokušaj neće uspjeti.

    “Koristeći Ukrajinu, udruženi Zapad nastoji da rasparča Rusiju, da joj oduzme nezavisnost,” rekao je Šojgu.

    On je dodao da su ovi pokušaji osuđeni na propast.

  • EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    Države članice su danas izdale zajedničku izjavu na godišnjicu invazije na Ukrajinu u kojoj se kaže da će Evropska unija nastaviti da podržava Ukrajinu u političkom, ekonomskom, humanitarnom, finansijskom i vojnom smislu, uključujući brze koordinirane nabavke iz evropske industrije.

    “Takođe ćemo podržati obnovu Ukrajine, za koju ćemo nastojati da koristimo zamrznutu rusku imovinu u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Dalje ćemo pojačati kolektivni pritisak na Rusiju da okonča svoj agresorski rat. U tom cilju ćemo usvojiti deseti paket sankcija i preduzeti korake protiv onih koji pokušavaju da zaobiđu mjere EU”, piše u izjavi u kojoj se dodaje da EU podržava “formulu mira predsjednika Zelenskog”.

    U izjavi se ističe da je “ukrajinski narod pokazao nevjerovatnu snagu u odbrani svoje domovine i osnovnih principa međunarodnog prava od ruske agresije. Oni su pokazali odlučnost u odbrani demokratije i slobode, otpornost u suočavanju sa teškoćama i dostojanstvom kada su suočeni sa ruskim zločinima”.

    Države članice smatraju da su “agresorski rat Rusije i njegove posljedice značajno uticali na mnoge zemlje, posebno na globalnu ekonomiju, cijene hrane i roba”.

    “Evropska unija i njeni partneri djelovali su brzo i jedinstveno. I mi ćemo nastaviti da stojimo čvrsto i u punoj solidarnosti sa Ukrajinom i njenim narodom dokle god bude potrebno. Svi Ukrajinci zaslužuju da žive u miru i slobodno biraju svoju sudbinu. Ukrajina je dio naše evropske porodice. Ukrajinci su izrazili želju za budućnošću u okviru Evropske unije i mi smo to priznali time što smo Ukrajini dali status zemlje kandidata. Izbor naroda Ukrajine je izbor mira, demokratije, vladavine prava, poštovanja osnovnih prava i prosperiteta”, piše u izjavi.

    Države članice podvlače da će sa međunarodnim partnerima, raditi da bi “Ukrajina pobijedila, da se poštuje međunarodno pravo, da se obnovi mir i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, da Ukrajina bude ponovo izgrađena i da pravda bude zadovoljena”.

    “Do tog dana nećemo mirovati”, zaključuju zemlje članice EU u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija, inače, danas nije uspjela da dogovori deseti paket sankcija protiv Rusije. Bilo je predviđeno da paket bude usvojen na godišnjicu invazije na Ukrajinu u petak.