Oznaka: Rusija

  • Ako “ulete” Kim i Si, Putin će dobiti opasnu vojsku

    Ako “ulete” Kim i Si, Putin će dobiti opasnu vojsku

    S obzirom na to da i Rusija i Ukrajina u narednim mesecima planiraju da pokrenu nove ofanzive, britanksi Telegraf je analizorao potencijalne poteze obe strane.

    Naime, novinar tog lista Dominik Nikhols pokušao je odgonetne koje će poteze uskoro povući I Moskva I Kijev. On tvrdi da je Ukrajina trenutno fokusirana na obuku svoje vojske za najsofisticiraniju opremu koja im se šalje sa Zapada.

    Ali, kako on smatra, ta oprema im neće mnogo pomoći ako se ukrajinski vojnici dobro ne obuče da njiom rukuju. Trenutno se obuka vrši van Ulrajine i biće potrebno još dosta vremena pre nego što Ukrajina napadne ruske trupe tim oružjem.

    Zato će, smatra novinar Telegrafa, Ukrajina sada pokušati da zadrži trenutne pozicije. Ako im se ukase prilika za kontranapad – tim bolje za njih, međutim ne bi trebalo forsirati dugotrajnije sukobe oko suštinski nevažnih punktova.

    Ukrajinske snage bi mogle da napadnu ruske pozicije na jugoistoku zemlje i krenuti prema gradu Berdjansku. Ako bi uspeli podelili bi rusku vojsku u dva kontingenta – onaj u Donbasu i onaj severno od Krima i Rusi tada više ne bi imali kopnenu vezu s Krimom, a Kerčki bi se most našao pod velikim pritiskom.

    S druge strane, ruski predsednik Vladimir Putin svojim trupama mora da dostavi novu mehanizaciju, ali nema baš mnogo saveznika, a neki od tenkova na koje se Rusija do sada oslanjala stari su 50-tak godina i lake su mete za moderno oružje.

    Uz to, Putinu treba još ljudstva. Prema pisanju Telegrafa, ruska vojska sastavljena je većinom od nedovoljno obučenih rezervista i svakog dana ostane bez 1.000 vojnika, a iz Rusije je do sad pobeglo oko 500.000 muškaraca koji mogu služiti u vojsci.

    Rusija će, najverovatnije, nastviti mobilizaciju pa će nastaviti da na Ukrajince “bacaju” tela, nadajući se da će im ta taktika doneti značajne dobitke. Ako im to uspe, Kijev će tada u moguće mirovne pregovore ući bitno slabiji nego što je to sada.

    Najopasnije što bi Rusija mogla da uradi je da nabavlja municiju od Kine, Irana i Severne Koreje, jer bi uz njihovu pomoć Putin mogao da oformi modernu vojsku spremnu za veće ofanzive.

  • Ukrajinci napali? Oglasila se Rusija

    Ukrajinci napali? Oglasila se Rusija

    Ruska vlada saopštila je da je vojna bespilotna letjelica pokušala da napadne gasno postrojenje u blizini Moskve.

    Olupine drona sugerišu, kako se navodi, da je proizvedena u Ukrajini.

    Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov potvrdio je juče da je bespilotna letjelica sletela u selo Gubastovo u blizini prestonice i da je “očigledno ciljala civilnu infrastrukturu”, a da je konkretna meta bila gasna kompresorska stanica Gasproma u predgrađu Moskve.

    U napadima ukrajinskih dronova pokrenutim u decembru gađano je nekoliko aerodroma koje koriste ruski bombarderi, ali nije odmah bilo jasno da li su lansirani sa ruske teritorije ili van nje, te se smatra da bi napad, ako se utvri da je lansiran sa ukrajinske teritorije, bio jedan od najambicioznijih od kada je Kremlj pokrenuo svoju invaziju u punom obimu prošlog februara, piše Gardijan.

    Neuspešni napadi bespilotnih letelica zabeleženi su i u ruskim regionima Belgorod i Brjansk na granici sa Ukrajinom, a šef Adigeje, ruske republike na Kavkazu, takođe je izjavio da je sinoć u tom regionu oboren dron.

    Pošto su regionalni šefovi potvrdili napade bespilotnih letelica, Rusija je zatvorila vazdušni prostor iznad Sankt Peterburga, drugog po veličini grada u zemlji, u, kako je vlada tvrdila, vežbi za simulaciju otkrivanja neprijateljske bespilotne letelice koja leti iznad regiona.

    Desetine letova su otkazane ili vraćene pošto je aerodrom Pulkovo u Sankt Peterburgu zatvoren za dolaske i odlaske, dok nepotvrđeni izveštaji govore da je dron takođe primećen u blizini Sankt Peterburga.

  • Steže se obruč oko Bahmuta

    Steže se obruč oko Bahmuta

    Ruske snage napadaju Bahmut, ali nisu preuzele kontrolu, rekao je ukrajinski zapovednik.

    “Tokom poslednja 24 sata neprijatelj besni, granatira svim što ima”, rekao je pukovnik Jurij Madjar, zapovednik ukrajinske 28. brigade, na Telegramu. “Oni zapravo nemaju uspeh na terenu. Oni razbijaju ovaj grad na molekule.”

    Došlo je do porasta u ruskoj upotrebi borbenih aviona za napade na ukrajinsku odbranu oko Bahmuta, ističe on i dodaje:
    “Nije bilo značajnog uspeha za neprijatelja ni u jednom smeru, ali oni stalno pokušavaju.”

    “Komplikovano je na severnom krilu. Neprijatelj sanja da će preseći ulaz u Bahmut i da će uzeti deo ulice poznate kao ulica života, pod svoju kontrolu.”

    “Bahmut nije opkoljen”, rekao je Madjar.

    “Ulazna ulica ostaje opasna. Nije pod kontrolom neprijatelja, ali je pod mogućom izloženošću udarima vatre. To znači da postoje delovi ulice koji potencijalno mogu biti izloženi vatri na mete koje se kreću tim deonicama”, rekao je ukrajinski zapovednik.

  • Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Kineska satelitska kompanija “Spacety”, koja je ranije bila na crnoj listi SAD, dostavila je snimke iz vazduha ruskoj plaćeničkoj grupi Vagner.

    To tvrdi Daniel Kritenbrink, pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika.

    On je o tome govorio tokom jutrošnjeg saslušanja u Kongresu. Sa sedištem u Pekingu i međunarodnim sedištem u Luksemburgu, “Spacety” je svemirska kompanija specijalizovana za male satelite i satelitske usluge.

    Ranije ovog meseca, “Spacety” je dodat na američku trgovinsku crnu listu.

    “Spacety” je ranije rekao da se pridržava međunarodnih sankcija protiv Rusije.

  • Orban: Želimo diplomatsko rješenje sukoba

    Orban: Želimo diplomatsko rješenje sukoba

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da je ta zemlja veoma zainteresovana za mir i da će uložiti veliki napor da smanji opasnost od eskalacije rata.

    “Spremni smo da sa Zapadom radimo na problemima, jer želimo diplomatsko rešenje, prekid vatre i mirovne pregovore”, dodao je Orban tokom razgovora sa presednikom Egipta Abdelom Fatahom el Sisijem u Kairu.

    On je rekao da je drugi izvor opasnosti formiranje blokova u svetu umesto izgradnje veza, što je, kako je rekao, nanelo ozbiljne gubitke Mađarskoj i centralnoj Evropi.

    Orban i El Sisi saglasili su se da je potrebno da se sukob u Ukrajini kreće ka mirnom rešenju, umesto ka eskalaciji.

  • “Korupcija buja. Evroposlanici dobijaju novac od američkih vojnih kompanija”

    “Korupcija buja. Evroposlanici dobijaju novac od američkih vojnih kompanija”

    Poslanici Evropskog parlamenta dobijaju novac od američkih vojnih kompanija, objavila je na svom kanalu na Telegramu Marija Zaharova.

    “Korupcija u Evropskom parlamentu buja”, piše u objavi portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, prenosi Tas.

    “Novinari EU obzervera su otkrili da su neki poslanici EP dobili penzije, na primer od američkih korporacija Rajton, Honivel International i Tektron Inc. kompanija koje razvijaju, proizvode i prodaju, između ostalog i kasetnu municiju”, piše u objavi portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, prenosi Tas.

    Prema njenim rečima, značajno je da je u fokusu vojno-industrijski kompleks SAD koji je oličen u terminu dileri smrti.

    “Štaviše, ispostavilo se da su evroposlanici sponzorisani novcem upravo od prodaje onih vrsta naoružanja za koja zemlje članice EU traže zabranu. Međutim, iz nekog razloga ne odbijaju da stave novac u svoje džepove”, predočila je Zaharova.

    Ona je naglasila da su poslanici EP uložili svoje penzione ušteđevine u naftnu i gasnu kompaniju Rojal dač šel nakon još jednog izlivanja nafte iz njenih naftovoda.

    “Šta kažete na zelenu tranziciju i očuvanje prirode? To je posebna priča”, zaključila je Zaharova.

  • Glavni obavještajac: Srbija odbila Rusiju

    Glavni obavještajac: Srbija odbila Rusiju

    Kirilo Budanov, šef Glavne obavještajne uprave Ukrajine, kazao je u intervjuu za Glas Amerike da su vlasti Srbije odbile da Rusiji isporuče oružje.

    “Zapravo, gotovo jedina zemlja koja zaista isporučuje koliko-toliko ozbiljno oružje je Iran. Ni ja vam neću reći ništa novo. Bilo je informacija da nešto dolazi iz Severne Koreje, ali nemamo potvrdu za to”, rekao je on, a prenosi portal Klix.ba.

    Prema njegovim rečima, Rusija pokušava da kupi bilo šta bilo gde. “Jer njihovi problemi su značajni. Srbija, čemu su se svi u Rusiji nadali, odbila je transfer oružja”, rekao je Budanov.

  • Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Državni sekretar Amerike Antony Blinken poručio je da Washington neće okijevati nametnuti sankcije Kini ukoliko pošalju smrtonosno oružje ruskim vojnicima u Ukrajini.

    On je tokom sastanka u kazahstanskoj prijestolnici Astani rekao da bi Peking kršenjem američkih sankcija Rusiji samo stvorio probleme u odnosima s drugim zemljama.

    “Pazili smo na to od prvog dana, a razlog zbog kojeg sam to pokrenuo, ne samo s Wang Yijem prošle sedmice, već i javno, zajedno s drugim kolegama u administraciji, jeste zabrinutost da na temelju informacija koje imamo Kina razmatra prelazak sa nesmrtonosne podrške koju su neke od njezinih kompanija pružale, na smrtonosnu materijalnu podršku ruskim ratnim naporima u Ukrajini”, istaknuo je.

    Dodao je da su Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške.

    “Ono što mogu podijeliti s vama jest da smo Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške. Nećemo oklijevati, na primjer, ciljati na kineske firme ili pojedince koji krše naše sankcije ili na neki drugi način sudjeluju u podržavanju ruskih ratnih napora”, naveo je.

    Blinken je poručoo da Washington izdaje licence kako bi firmama dao vremena da prekinu odnose s ruskim kompanijama koje su sankcionisane u pokušaju Zapada da izvrši pritisak na Moskvu da prekine rat.

    Blinkenova posjeta glavnim gradovima Kazahstana i Uzbekistana njegova je prva posjeta regiji otkako je šef diplomatije Bidenove administracije.

    Podsjećamo, Blinken je obećao američku pomoć Centralnoj Aziji kako bi se smanjila ovisnost regije o Rusiji, obećavši podršku suverenitetu bivših sovjetskih republika koje je uznemirio rat u Ukrajini.

    Nekoliko dana nakon godišnjice invazije na Ukrajinu, glavni američki diplomat susreo se sa svojim kolegama iz svih pet srednjoazijskih zemalja u kojima je Moskva dugo bila glavna sila i magnet za radnike, a gdje susjedna Kina također ima sve veći utjecaj.

    Blinken je najavio 25 milona dolara nove podrške, povrh prethodnih 25 miliona dolara najavljenih u septembru, kako bi pomogao srednjoazijskim državama u diverzificiranju trgovinskih ruta i stvaranju radnih mjesta kod kuće.

    Inicijative uključuju obrazovanje na engleskom jeziku, razvoj sustava elektronskog plaćanja i obuku za radnike migrantakoji se vraćaju.

    “Ponovno potvrđujem nepokolebljivu podršku Sjedinjenih Država Kazahstanu, kao i svim drugim nacijama, da slobodno odrede svoju budućnost, posebno kada obilježavamo godinu dana otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare.

    U razgovoru s kolegama iz svih pet zemalja Kazahstana, kao i Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, Blinken je rekao da Sjedinjene Američke Države podupiru njihov “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet”.

  • Putin donio naredbu nakon što su dronovi pogodili Rusiju

    Putin donio naredbu nakon što su dronovi pogodili Rusiju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je zvaničnicima da pooštre kontrolu granice s Ukrajinom nakon što je niz napada bespilotnim letjelicama za koje su ruske vlasti okrivile Kijev predstavljao novi izazov Moskvi godinu dana nakon njene specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine.

    Jedna bespilotna letjelica srušila se u utorak samo 100 km jugoistočno od Moskve u alarmantnom razvoju situacije za rusku odbranu.

    Iako Putin u govoru u ruskoj prestonici nije spomenuo nikakve konkretne napade, pojačao je granične kontrole nekoliko sati nakon što su napadi dronovima bili usmjereni na nekoliko područja u južnoj i zapadnoj Rusiji, a vlasti su zatvorile vazdušni prostor iznad Sankt Peterburga kao odgovor na ono što su neki izvještaji rekli da je to bio dron.

    Takođe u utorak, nekoliko ruskih televizijskih stanica emitovalo je upozorenje na raketni napad koji su zvaničnici pripisali hakovanju.

    Napadi bespilotnim letjelicama nisu prouzrokovali žrtve, ali su izazvali sigurnosne pometnje nakon što je sukob u Ukrajini prošle sedmice obilježio svoju prvu godišnjicu.

    Ukrajinski zvaničnici nisu odmah preuzeli odgovornost za napade, ali su na sličan način izbjegli direktno priznati odgovornost za prethodne napade i sabotaže, dok su naglašavali pravo Kijeva da pogodi bilo koju metu u Rusiji nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu specijalnu vojnu akciju na Ukrajinu, prenosi “Al Jazeera”.

  • Rusi regrutuju, prekaljene borce plaćaju dvostruko

    Rusi regrutuju, prekaljene borce plaćaju dvostruko

    Većina Palestinaca koji su na frontu u Ukrajini dolaze iz Ain al-Hilveha, najvećeg palestinskog izbegličkog kampa u Libanu, prenosi Džeruzalem post.

    Bezbednosni izvor iz libanske vlade rekao je za Medija lajn da su Palestinci koji žive u Libanu potpisali da se pridruže sukobu u Ukrajini i bore na strani Rusije, nakon što su im ruski agenti ponudili platu od 350 dolara.

    Izvor je dodao da napore regrutovanja sprovode aktivisti povezani sa Palestinskom ambasadom u Libanu.

    Većina onih koji su se prijavili rođeni su nakon 1969. godine, pa nemaju odgovarajuću registraciju kod libanskih vlasti, što im olakšava putovanje radi učešća u sukobu kao plaćenici.

    Regruti su navodno članovi političkog pokreta Fatah, koji predvodi predsednik Palestinske uprave Mahmud Abas, kao i drugih organizacija kao što je Narodni front za oslobođenje Palestine.

    “Nemam konkretne informacije o ovoj temi, ali me ne čudi što se to dogodilo, jer je situacija u kampovima jadna… a za mlade nema posla”, rekao je Rijad Kahvaji, libanski istraživač.

    Pojedinci navodno primaju mesečnu stipendiju i nadoknadu za svoje porodice u zamenu za pristanak da učestvuju u sukobu u Ukrajini i bore se na strani Rusa, dok su prekaljeni borci plaćeni 500 do 700 dolara, što je veliki novac za sirijski standard.

    Želja Rusije da regrutuje sirijske borce ima dva cilja: da poveća broj svojih boraca u Ukrajini i da pokaže lojalnost režimu Bašara Asada, koji ne bi opstao do danas bez ruske podrške, prenosi Džeruzalem post.