Oznaka: Rusija

  • Kremlj: Ne priznajemo

    Kremlj: Ne priznajemo

    Kremlj saopštio da ne priznaje jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, javila je agencija Tass, pozivajući se na portparola Kremlja Dmitrija Peskova.

    Peskov je upitan kako Kremlj komentariše najavu Međunarodnog krivičnog suda da će uskoro tražiti prve naloge za hapšenje ruskih pojedinaca u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    “Mi ne priznajemo ovaj sud, i ne priznajemo nadležnost suda. Tako se osećamo u vezi sa tim”, rekao je Peskov.Međunarodni krivični sud objavio je da planira da zatraži hapšenje ruskih zvaničnika zbog navodnog prislinog deportovanja dece iz Ukrajine i napada na civilnu infrastrukturu, što bi značilo otvaranje prvih međunarodnih procesa zbog zločina u ukrajinskom ratu.

  • Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Moskva i Beograd djelima dokazuju partnerstvo uprkos zapadnim intrigama, te poručio da Zapad neće uspjeti da naruši odnose dvije zemlje.

    Uprkos intrigama zapadnih zlonamernika, Rusija i Srbija će nastaviti da grade uzajamno korisno strateško partnerstvo – ne na riječima, nego na djelu, da dokazuju njegovu vrijednost, moralnu i materijalnu – rekao je Bocan-Harčenko, reagujući na izjavu ambasadora SAD u Srbiji Kristofera Hila da će Srbija morati da donese odluku u vezi sa sankcijama Rusiji jer zbog neuvođenja plaća visoku cijenu.

    On je naglasio da se Hil zabunio jer je krenuo od pogrešne informacije da Moskva negativno utiče na Beograd, prenosi RT Balkan.

    • Krenuo je od lažne teze o navodno negativnom uticaju Moskve na Beograd i o tome da Rusija ni na koji način ne pomaže Srbiji. Pa je onda demantovao svoje riječi, nazvavši hipotetičko uvođenje sankcija od Beograda “gorkom pilulom”. Što se kaže, dao je šah-mat, ali sam sebi – precizirao je ruski ambasador.

    Bocan-Harčenko je istakao da Sjedinjene Američke Države u svojoj dobro poznatoj neokolonijalnoj tradiciji raspravljaju o dobrobitima za Srbiju.

    • Ambasador SAD u Beogradu, u najgorim tradicijama neokolonijalnog pristupa koji je svojstven Vašingtonu, ovih dana je počeo da raspravlja o tome šta je ispravno za Srbiju, a šta nije – istakao je Bocan-Harčenko i dodao da to i nije ispalo dobro.
  • Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Kvalitet ukrajinske vojske, koja se nekada smatrala značajnom prednošću u odnosu na Rusiju, degradirana je tokom godinu dana gubitaka.

    Zbog toga mnogi najiskusniji borci više nisu na frontu, što je navelo neke ukrajinske funkcionere da dovedu u pitanje spremnost Kijeva da pokrene dugo očekivanu proljetnu ofanzivu, piše “Washington Post” u velikoj analizi situacije na bojištu.

    Procjene: Rusi izgubili 200.000 ljudi, Ukrajinci 120.000
    Američki i evropski funkcioneri procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka sukoba u februaru prošle godine, u poređenju s oko 200.000 na ruskoj strani, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.

    Ukrajina krije svoje gubitke, čak i od svojih najvjernijih zapadnih saveznika.

    Statistiku na stranu, priliv neiskusnih novaka, koji su dovedeni da popune gubitke, promijenio je profil ukrajinskih snaga, koje takođe pate od manjka municije, ponajprije artiljerijskih i minobacačkih granata, piše “The Washington Post”.

    “Najvrednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao sa poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja”, rekao je komandant u 46. vazdušno-jurišnoj brigadi, koji se identifikovao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

    “Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni”, dodao je Kupol.

    Pesimizam od prvih linija do Kijeva
    Takve sumorne procjene proširile su opipljiv, iako uglavnom neizgovoren pesimizam od prvih linija do Kijeva. Nesposobnost Ukrajine da izvede toliko očekivanu kontraofanzivu podstaknula bi nove kritike da su Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici predugo čekali, sve dok snaga već nije okopnila, da pojačaju programe obuke i osiguraju oklopna borbena vozila, uključujući tenkove Bradley i Leopard.

    Situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću kontraofanzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je odbrana Bahmuta, rekao je jedan američki funkcioner.

    Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće kontraofanzive.

    “Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa”, rekao je Jermak.

    Situacija na ruskoj strani je još gora
    A na ruskoj strani situacija je možda još gora. Tokom sastanka NATO-a u februaru ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Valas rekao je da je 97 odsto ruske vojske već raspoređeno u Ukrajini i da Moskva trpi nivoe iscrpljenosti iz Prvog svjetskog rata.

    Kupol je rekao da se nada da će Vašington osigurati bolju obuku za ukrajinske snage i da će ukrajinske trupe koje se čuvaju za nadolazeću kontraofenzivu imati više uspjeha od neiskusnih vojnika koji sada drže front pod njegovom komandom.

    “Uvijek se vjeruje u čudo. Ili će to biti masakr ili će to biti profesionalna kontraofanziva. Postoje dvije mogućnosti. Biće kontraofanziva u svakom slučaju”, rekao je Kupol.

    Ostaje neizvjesno koliko će povećana zapadna vojna pomoć i obuka preokrenuti ravnotežu u takvoj proljetnoj ofanzivi, s obzirom na ožiljke iscrpljivanja koji se počinju pokazivati.

    Jedan visoki funkcioner ukrajinske vlade nazvao je broj tenkova koje je Zapad obećao simboličnim. Drugi su funkcioneri privatno izražavali pesimizam da će oprema stići na bojno polje na vrijeme.

    “Volio bih vjerovati u našu veliku kontraofanzivu, ali pitam se – čime?”
    “Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protivofanzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se – čime? Možda ćemo imati neke lokalizovane proboje”, rekao je ukrajinski funkcioner te nastavio:

    “Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofanzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo toliko ljudi”.

    Takva analiza daleko je manje optimistična od javnih izjava ukrajinskog političkog i vojnog rukovodstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je 2023. kao “godinu pobjede” za Ukrajinu.

    Njegov šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov govorio je o mogućnosti da Ukrajinci ovog ljeta provedu odmor na Krimu.

    Komandant kopnene vojske optimista, ali pod uslovom da stigne sva pomoć
    “Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I stvarno je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri”, rekao je general-pukovnik Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za “The Washington Post”.

    Na prvim linijama, međutim, raspoloženje je tmurno.

    Kupol, koji je pristao da ga fotografišu i rekao kako razumije da bi se mogao suočiti s osudom zbog davanja iskrene procjene, opisao je odlazak u bitku s novacima koji nikada nisu bacili bombu, koji su napuštali svoje položaje pod vatrom i kojima je nedostajalo samopouzdanja u rukovanju vatrenim oružjem.

    Njegova jedinica se zimi povukla iz Soledara u istočnoj Ukrajini nakon što su ga opkolile ruske snage koje su kasnije zauzele grad.

    Kupol se sjeća kako su stotine ukrajinskih vojnika u jedinicama koje su se borile uz njegovu jedinicu jednostavno napustile svoje položaje dok su borci ruske grupe Wagner napredovali.

    Potpukovnik Kupol kaže da je nakon godinu dana rata njegova jedinica neprepoznatljiva. Od oko 500 vojnika, otprilike 100 ih je ubijeno u borbi, a još 400 ranjeno.

    Kupol je rekao da je bio jedini vojni profesionalac u batalonu i opisao je muke s vođenjem jedinice sastavljene isključivo od neiskusnih vojnika.

    “Dobijam 100 novih vojnika. Ne daju mi vremena da ih pripremim, nego kažu da ih odmah vodim u bitku. Oni jednostavno odbace sve i pobjegnu. To je to. Znate li zašto? Pitam jednog vojnika zašto ne puca, a on kaže: ‘Bojim se zvuka pucnja.’ I iz nekog razloga nikad nije bacio bombu. Trebamo NATO-ove instruktore u svim našim centrima za obuku, a naše instruktore treba poslati tamo u rovove. Jer nisu uspjeli u svom zadatku”, objasnio je Kupol.

    Opisao je ozbiljne nestašice municije, uključujući nedostatak običnih minobacačkih granata, kao i granata za MK 19 američke proizvodnje.

    Nestašica artiljerijskih granata
    Ukrajina se takođe suočila s akutnom nestašicom artiljerijskih granata, koju su Vašington i njegovi saveznici pokušavali riješiti.

    Rasprave o tome kako ojačati ukrajinske zalihe dominiraju dnevnim sastancima o ratu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Napori Vašingtona podržali su ukrajinsku borbu, ali stope korištenja su vrlo visoke, a nestašica i dalje postoji.

    “Vi ste na prvoj liniji. Idu prema vama, a nema ničega za pucanje”, rekao je Kupol.

    Kupol je rekao da se Kijev mora usredsrediti na bolju pripremu novih trupa na sistematski način.

    “Ispada da samo dajemo intervjue i govorimo ljudima da smo već pobijedili, samo još malo, dvije sedmice, i mi ćemo pobijediti”, rekao je on.

    Dmitro, ukrajinski vojnik kojeg “The Washington Post” identifikuje samo imenom iz bezbjednosnih razloga, opisao je iste uslove.

    Neki od manje iskusnih vojnika koji služe s njim u 36. brigadi marinaca u Donjeckoj regiji boje se napustiti rovove. Granatiranje je s vremena na vrijeme toliko intenzivno, rekao je Dmitro, da jednog vojnika uhvati napad panike, a zatim ga slijede drugi.

    “Bili su potpuno izgubljeni”
    Prvi put kad je vidio potresene suborce, rekao je Dmitro, pokušao je s njima razgovarati o realnosti rizika. Sljedeći put su samo pobjegli sa položaja.

    “Ne krivim ih. Bili su potpuno izgubljeni”, objasnio je Dmitro.

    Izazovi proizlaze iz velikih gubitaka. General Valerij Zalužni, vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u avgustu da je poginulo gotovo 9.000 njegovih vojnika.

    U decembru je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da je broj poginulih do 13.000. Ali zapadni funkcioneri iznijeli su više procjene, a ukrajinske procjene ne uključuju daleko veći broj ranjenih koji više nisu sposobni za borbu.

    Njemački zvaničnik: Ukrajinci ne dijele informacije s nama, ne vjeruju nam
    Jedan njemački zvaničnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000.

    “Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju”, rekao je on.

    Istovremeno Sirski tvrdi da od početka januara raste ruska ofanziva.

    Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u februaru da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobilisanih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi.

    Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje municije.

    Rizici za Ukrajinu u nadolazećim mjesecima posebno su visoki jer zapadne zemlje koje pomažu Kijevu žele vidjeti mogu li ukrajinske snage ponovo preuzeti inicijativu i osloboditi više teritorija od ruske kontrole.

    Rusija se takođe suočava s problemima municije, ljudstva i motivacije – i zabilježila je samo marginalne dobitke posljednjih mjeseci uprkos napetom stanju ukrajinskih snaga. Koliko god bili teški gubici Ukrajine, ruski su još gori, rekao je američki zvaničnik.

    “Pitanje glasi je li relativna prednost Ukrajine dovoljna za postizanje njihovih ciljeva i mogu li se te prednosti održati. To ne zavisi samo od njijh nego i od Zapada”, rekao je Majkl Kofman, vojni analitičar CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Vašington dovodi u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče iz Bahmuta
    Uprkos izvještajima o neobučenim mobilisanim ruskim borcima koji su bačeni u bitku, Sirski je rekao da su oni koji sada stižu dobro pripremljeni.

    “Moramo živjeti i boriti se u ovoj stvarnosti. Naravno, to nam je problematično. Tjera nas da budemo precizniji u gađanju, detaljniji u izviđanju, pažljiviji u odabiru položaja i organizovanju interakcije između jedinica. Nema drugog načina”, kaže on.

    Nedavni ruski uspjesi – posebno oko Bahmuta – nisu značajno promijenili stanje na bojnom polju, a američki vojni zvaničnici kažu da, čak i ako Rusija zauzme Bahmut, bilo bi to od malog strateškog značaja.

    Ali s obzirom na velike žrtve koje Ukrajina tamo trpi, zvaničnici u Vašingtonu doveli su u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče.

    Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da se povuče iz grada još od januara, rekao je američki funkcioner.

    Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bitka za Bahmut iscrpljuje tamošnje ruske snage – uglavnom Wagnerove borce koji su u posljednje vrijeme bili najefikasniji na protivničkoj strani – te da ukrajinske jedinice koje brane grad ionako nisu bile predviđene za raspoređivanje u nadolazećim ofanzivnim operacijama.

    Ukrajina je izgubila mnogo svojih mlađih časnika koji su prošli američku obuku u prošlih devet godina, nagrizajući korpus lidera koji su pomogli razlikovati Ukrajince od njihovih ruskih neprijatelja na početku invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

    Sada te snage moraju biti zamijenjene.

    “Mnogi od njih su poginuli”, rekao je.

    Strah od mobilizacije u Ukrajini
    Na početku invazije Ukrajinci su požurili dobrovoljno se prijaviti za vojnu dužnost, ali sada su se muškarci širom zemlje počeli bojati da će im se na ulici uručiti poziv.

    Ukrajinska unutrašnja sigurnosna služba nedavno je zatvorila Telegram račune koji su pomagali Ukrajincima da izbjegnu lokacije na kojima su vlasti dijelile pozive.

    U početku su SAD usredsredile svoju obuku na nove sisteme oružja koje su odlučili poslati Kijevu, kao što su oružja M777 i raketni bacači HIMARS.

    U januaru, nakon gotovo godinu dana sukoba, SAD su počele obučavati ukrajinske snage u kombinovanom ratovanju.

    Samo je jedna jedinica od oko 650 ljudi dosad završila obuku u Njemačkoj.

    Dodatne ukrajinske jedinice završiće obuku do kraja marta, a program će se prilagođavati kako se budu razvijale potrebe Ukrajine, rekao je potpukovnik Garon Garn, portparol Pentagona.

    “Ministar obrane Lojd Ostin i dalje je usredsređen na to da Ukrajina dobije obuku koja joj je potrebna za trenutnu borbu”, rekao je Garn te dodao da SAD rade danonoćno kako bi ispunile sigurnosne potrebe Ukrajine, uz ulaganje milijardi dolara u proizvodnju i nabavku topničke municije.

    Obuka novih vojnika
    “Suština je da Ukrajinci dobijaju ono što im treba, kada im to treba. I kao što su predsjednik Džozef Bajden i ministar Ostin više puta naglasili, nastavićemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Garn.

    Uprkos novoj opremi i obuci, američki vojni zvaničnici smatraju da su ukrajinske snage nedovoljne za napad duž cijelog fronta.

    Rusija je postavila značajnu odbranu, pa se trupe obučavaju da istražuju slabe točke koje bi im omogućile proboj tenkovima i oklopnim vozilima.

    Velika Britanija takođe obučava ukrajinske novake. Prošle godine oko 10.000, a očekuje se još 20.000 ove godine. Evropska unija je rekla da će 2023. obučiti 30.000 Ukrajinaca.

    Ukrajina je čuvala vojnike za proljetnu ofenzivu i obučavala ih kao dio novookupljenih jurišnih brigada. Kijev takođe organizuje jedinice oko novih borbenih vozila i tenkova koje zapadne zemlje osiguravaju.

    Sirski je rekao da je usredsređen na držanje linije protiv ruskih napada dok njegovi zamjenici pripremaju vojnike za sljedeću ofanzivu.

    Ukrajinski general: Moramo kupiti vrijeme
    “Moramo kupiti vrijeme da pripremimo rezerve”, rekao je Sirski, misleći na ukrajinske vojnike koji se obučavaju u inostranstvu sa zapadnim oružjem:

    “Znamo da moramo izdržati ovaj napad kako bismo pravilno pripremili pričuve koje će učestvovati u budućim akcijama. Neki ljudi brane, drugi pripremaju napad”.

    Američki zvaničnici rekli su da očekuju da će ukrajinska ofanziva započeti krajem aprila ili početkom maja te su itekako svjesni hitnosti snabdijevanja Kijeva jer bi dugotrajni rat mogao ići u prilog Rusiji, koja ima više ljudi i novca i proizvodi više oružja.

    Upitan na nedavnom kongresnom saslušanju koliko bi još američke pomoći moglo biti potrebno, politički savjetnik Pentagona Kolin Kal rekao je poslanicima Predstavničkog doma da ne zna.

    “Ne znamo tok sukoba. Moglo bi završiti za šest mjeseci, a moglo bi završiti za dvije godine, tri godine”, rekao je, prenosi “Index.hr”.

  • Rusija zvanično potvrdila: 60 dana

    Rusija zvanično potvrdila: 60 dana

    Sporazum o izvozu žita iz ukrajinskih crnomorskih luka produžen je za 60 dana, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško.

    On je rekao da je potvrđeno da je sporazum deo paketa i da je uslov da budu ispunjena sva obećanja data ruskoj strani, prenosi RIA Novosti.

    Prema rečima Gruška, Ruska Federacija će nastaviti da traži otklanjanje svih prepreka za isporuku poljoprivrednih proizvoda na svetska tržišta.

    Sporazum koji su 22. jula 2022. godine potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN podrazumeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva iz tri luke na crnom moru, uključujući Odesu.

    Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu je odgovoran za koordinaciju kretanja brodova.

    Ugovor je istekao 18. novembra prošle godine, ali su njegovi uslovi podrazumevali automatsko produženje za 120 dana ako nema prigovora bilo koje strane.

    Sam ugovor o žitu je sastavni deo paketa, koji, između ostalog, predviđa deblokadu izvoza ruske hrane i đubriva.

    Moskva ističe da taj uslov nije bio ispunjen, uprkos uveravanjima UN.

  • Rusija je stala

    Rusija je stala

    Prolećna ofanziva Rusije je zastala i dolazi vreme za kontranapad, ocenjuje Edvard Lukas, dopisnik Ekonomista iz Berlina, Moskve, Beča i baltičkih država.

    Lukas, koji je iI međunarodno priznati stručnjak za špijunažu, subverziju, upotrebu i zloupotrebu istorije, u autorskom članku za cepa.org, piše da će se pre ili kasnije, zainteresovane strane u ruskom sistemu okanuti Vladimira Putina, okriviti ga za rat i bolne uslove u kojima se on završava, i vratiti se svojim osnovnim aktivnostima laganja i krađe.

    To ostaje najverovatniji ishod rata u Ukrajini, a veliko pitanje je vremenski okvir: da li imamo nedelje, mesece ili godinu da izdržimo pre nego što se ruska ratna mašina zaustavi?

    Ali treba uzeti u obzir i druge ishode, navodi on.

    “Nedavno sam proveo neko vreme sa grupom visokih zvaničnika koji gledaju na buduće scenarije za odnose Zapada sa Rusijom. Razgovarali smo o uobičajenim opcijama: građanski rat, hunta, novi moćnik ili lažni liberal. Čak smo potrošili nekoliko minuta na malo verovatne izglede za demokratiju”, napisao je Lukas, pa dodao:

    “Ali tema koja mi je privukla pažnju je ono što su nazvali ‘iranizacija’: ukratko, ideja da bi se režim u Moskvi mogao pokazati otpornim kao i njegov kolega u Teheranu.”

    Ističe da uprkos svemu ta “teokratska mafija”, koja je u Iranu na vlasti od revolucije 1979 nije postala zaostala ili izolovana zemlja.
    Zapad je, kako navodi, na pretnju iz Irana odgovorio mešavinom kaznenih sankcija i ponudama diplomatskih izlaznih rampi. Ali sve to nije funkcionisalo, trpe samo iranski građani dok iranski izvoz nafte raste.

    Iran prodaje brodove afričkim zemljama i Venecueli, a oružje bilo kome. Nuklearni sporazum je samo usporio napredak režima ka arsenalu sudnjeg dana.

    Jedan od razloga za otpornost Irana je kontinuirana ideološka kontrola režima nad, barem, delom stanovništva. Ovo spaja islamsku pobožnost sa nacionalnim ponosom, smatra Lukas.

    Druga je fuzija ekonomske i političke moći, posebno kroz Korpus garde Islamske revolucije, koji je nominalno deo oružanih snaga, ali u stvarnosti, moćan poslovni i politički entitet, sa nezavisnim obaveštajnim, finansijskim i vojnim sposobnostima.

    Ova postavka nije identična Rusiji, ali sličnosti su upadljive. Rusija je do sada prkosila sankcijama Zapada. Režimska ideologija spaja mračnu formu pravoslavnog hrišćanstva sa nacionalnim ponosom.

    Čini se da vojni neuspesi imaju malo uticaja na stisak režima. Emigracija je sigurnosni ventil, represija palica. Korupcija i licemerjene samo da koordiniraju već i podmazuju sistem.

    “Lako je videti kako bi se mogla razviti ‘iranizacija’ Rusije: samo nastavite sadašnju putanju. Mnogo je teže videti kako bi se Zapad tome suprotstavio”, napisao je Lukas, a prenosi list Danas.

  • Rusija: Nismo informisani

    Rusija: Nismo informisani

    Rusija je dostavila UN kopiju prepiske sa zemljama koje istražuju eksplozije na gasovodima Sjeverni tok.

    Dokumenti pokazuju da te zemlje nisu dovoljno informisale rusku stranu o tom pitanju, saopštio je prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.

    “Prosledili smo kao zvanični dokument Savetu bezbednosti i Generalnoj skupštini UN kopiju naše prepiske sa Danskom, Švedskom i Nemačkom o njihovim nacionalnim istragama”, napisao je Poljanski na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, ti dokumenti omogućavaju UN da se uvere da nisu tačni navodi da su te zemlje obavestile Rusiju o toku svojih istraga, prenosi RIA Novosti.

    Rusija insistira da je neophodno sprovesti objektivnu međunarodnu istragu o eksplozijama na gasovodu, uz njeno učešće.

    U septembru prošle godine na gasovodima Severni tok i Severni tok 2 došlo je do eksplozija, za koje Rusija tvrdi da predstavljaju teroristički napad.

    Operater Severnog toka Nord Stream AG saopštio je da je kvar na gasovodima bez presedana i da je nemoguće proceniti koliko je vremena potrebno za popravku.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je postupak za akt međunarodnog terorizma.

    Početkom februara poznati američki istraživački izveštač Simor Herš izazvao je senzaciju izveštajem prema kojem su ronioci američke mornarice već u junu postavili eksplozivne naprave na gasovode.

    Poslednjih dana u pojedinim zapadnim medijima pojavila se informacija da iza eksplozija stoji “proukrajinska grupa”, a Moskva je odbacila te navode, tvrdeći da Ukrajini to nije bilo u interesu.

  • A ako izgubi?

    A ako izgubi?

    Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da bude smenjen sa vlasti ako Rusija bude poražena u ratu protiv Ukrajine, tvrdi Boris Bondarev, bivši ruski diplomata.

    Kada je pokrenuo invaziju, Kremlj je verovao da će zauzeti ukrajinsku prestonicu Kijev za samo nekoliko dana. Ali više od godinu dana kasnije, kraj rata se ne nazire. Bondarev je za Nnjuzvik prokomentarisao kako bi Putin mogao da reaguje ako Rusija izgubi rat.

    “Putin može biti zamenjen, on nije superheroj i nema nikakve supermoći. On je običan diktator”, rekao je Bondarev, koji je napustio posao specijaliste za kontrolu naoružanja u ruskoj diplomatskoj misiji u Ženevi u maju 2022. i jedini je ruski diplomata koji je javno podneo ostavku zbog rata, prenosi zagrebački N1.

    “Ako pogledamo kroz istoriju, vidimo da su takvi diktatori s vremena na vreme svrgnuti. Ako izgube rat i ne mogu da zadovolje potrebe onih koji ga podržavaju, onda obično odu”, dodao je on.

    Bondarev smatra da ako Rusi shvate da je rat izgubljen, a Putin nema šta da im ponudi u zamenu, doći će do “razočarenja i neslaganja”.

    “Možda misle da im Putin više nije potreban”, dodao je Bondarev, napominjući da bi Putin mogao pokušati da predstavi bilo kakve male dobitke kao da je pobedio u Ukrajini.

    On navodi da bi Putin, ako osvoji neko drugo selo, mogao reći da je pobedio Ukrajince i zaštitio svoju naciju, i okriviti Ukrajinu i Zapad što nisu voljni da pregovaraju. “Ako Putinu to bude dozvoljeno, može da kaže da je pobedio i pokušaće da to proda svojoj publici kao pobedu”, navodi Bondarev.

    Međutim, Bondarev nije siguran da li će Putin uspeti da ubedi svoje stanovništvo jer “većina ljudi ne želi rat, oni žele mir”.

    “Putinu će biti prilično teško da ubedi sopstvenu elitu da je ova pobeda vredna svih gubitaka, i svega što su izgubili… Ne čini mi se da bi se oni mnogo radovali ovome, da bi rekli – ok, dobili smo nekoliko ukrajinskih sela i to bi sve gubitke trebalo nadoknaditi”, rekao je on.

    “Putin ne bi trebalo da ima šta da proda kao svoju pobedu. Trebalo bi da bude ponižen”, rekao je on, prenosi zagrebački N1.

  • Stižu Rusi da uzmu izgubljeno

    Stižu Rusi da uzmu izgubljeno

    Lokalne vlasti naredile evakuaciju ono malo stanovnika ukrajinskog grada Kupjansk, jer im se približava ruska vojska.

    Grad se nalazi u severoistočnom region Harkiv i u njemu je ostalo da živi samo oko 2.500 ljudi.

    Kostjantin Tarasov, šef policije u Kupjansku, kaže da se od sredine februara zvuk artiljerije sve više približava.

    Ruski položaji su sada manje od osam kilometara udaljeni od grada kog su Rusi zauzeli na početku invazije pa ga izgubili u septembru tokom ukrajinske kontraofanzive.

    Prošle sedmice naređena je I hitna evakuacija najugroženijih stanovnika Kupjanska zbog neprestanog ruskog granatiranja.

    “Svuda smo postavili natpise o besplatnoj evakuaciji s telefonskim brojevima za poziv. Kako je granatiranje intenzivirano, sve više ljudi se prijavljuje. Ali onda je internet bio prekinut dva dana pa nisu mogli da stupe u kontakt. Zato smo počeli na slepo da obilazimo adresem i kucamo na vrata. Ali neki ljudi odbijaju da idu “, rekao je za CNN Dmitro Kovalov, jedan od volontera uključenih u evakuacije.

    Osim što neprestano granatiranje otežava pristup gradu, tu je i šteta na infrastrukturi, kao i šteta na mnogim ulicama koje izlaze iz grada.

    Glavna pijaca u gradu je pretvorena je u ruševine, zbog čega preostali stanovnici kupuju i prodaju šta god mogu na kartonskim kutijama poređanim po zemljanoj stazi.

  • Kremlj: Na Srbiju se vrši pritisak bez presedana, cijenimo odlučan stav Beograda da ne uvede sankcije

    Kremlj: Na Srbiju se vrši pritisak bez presedana, cijenimo odlučan stav Beograda da ne uvede sankcije

    Grub pritisak bez presedana vrši se na mnoge zemlje, a posebno na Srbiju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Odlično znamo, dodao je on, kakav se glup, nezakonit pritisak, koji protivriječi normama međunarodnog prava, vrši na mnoge zemlje, uključujući Srbiju.

    • Na Srbiju posebno. I veoma cijenimo stav koji je do sada zauzimala Srbija. Shvatamo da se uslovi mijenjaju. Ali, očekujemo da najproblematičnija pitanja riješavamo u okviru naših partnerskih odnosa i dijaloga punog povjerenja sa srpskim liderima – rekao je Peskov na pitanje kakav će biti stav Moskve ako Beograd uvede sankcije Rusiji.
  • Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Izvoz sirove nafte iz Rusije u Njemačku praktično je stao početkom ove godine.

    Njemački Savezni zavod za statistiku je u ponedeljak saopštio da je u Nemačku u januaru stigla samo preostala količina od 3.500 tona, prenosi dpa.

    Ta nafta je već bila uvezena u Evropsku uniju pre početka godine.

    U januaru 2022. godine, pre sukoba Rusije i Ukrajine, Njemačka je uvezla 2,8 miliona tona ruske sirove nafte, saopštile su vlasti. Uvezena količina je tako opala za 99,9 odsto.

    Ukupno je Nemačka uvezla 6,2 miliona tona sirove nafte u vrednosti od 3,8 milijardi evra (4 milijarde dolara) u januaru tekuće godine. To je bilo za 20,5% manje u obimu i 9,6% u vrednosti nego u istom mesecu prošle godine.

    Udeo Rusije u ukupnom njemačkom uvozu nafte pao je sa 36,5% u januaru 2022. na 0,1% u januaru 2023. godine, prema proračunima statističara.

    To je kompenzovano većim uvozom iz Norveške (porast od 44% na 987.000 tona), Britanije (porast od 42% na 959.000 tona) i Kazahstana (porast od 34,6% na 928.000 tona).

    Njemačka je na prelazu godine zaustavila sav uvoz sirove nafte iz Rusije. EU zabrana uvoza ruske sirove nafte koja stiže tankerima već je bila na snazi od 5. decembra.

    Njemačka zabrana uvoza nafte iz naftovoda Družba usledila je 1. januara 2023. Naftni embargo ima za cilj da oteža ruskom predsedniku Vladimiru Putinu finansiranje rata protiv Ukrajine.