U anketi ruske “Fondacije za javno mišljenje” 80 osto Rusa izrazilo je uvjerenje da ruski predsjednik Vladimir Putin dobro obavlja svoj posao, dok deset odsto nije saglasno sa načinom na koji to čini.
Anketa je obavljena od 10. do 12. marta sa 1.500 ispitanih starijih od 18 godina i u više od 104 naselja u 53 ruska regiona.
Metoda ispitivanja je razgovor sa ispitanima u mjestu stanovanja.
Prostor za statističku grešku ne prelazi 3,6 odsto.
Oznaka: Rusija
-
Rusi smatraju da predsjednik Putin dobro obavlja svoj posao
-
Putin: Imamo brojne prijatelje u zapadnim zemljama
Rusija ima brojne prijatelje u zapadnim zemljama, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
- Država se sastoji od stanovništva, ljudi, i imamo mnogo prijatelja u tim zemljama, baš mnogo – rekao je Putin na kongresu Ruskog saveza industrijalista i preduzetnika.
On je naglasio da se taj stav veoma razlikuje od raspoloženja takozvane elite i vladajućih krugova na Zapadu, prenio je TASS.
-
Zavjera – neutralisaće ga?
Jevgenij Prigožin tvrdi da su mu iza leđa ruski predsjednik Vladimir Putin i sekretar ruskog Savjeta bezbednosti Nikolaj Patrušev skovali zavjeru.
U najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata (ISW) stoji da je pres služba osnivača „Vagnera“ objavila 16. marta navodni zahtev za komentarom koji je šefu „Vagnera“ uputila ruska novina Nezavisimaja Gazeta.
Prigožin tvrdi da je upitan je li bio upoznat s navodnim razgovorima između Putina i Patruševa u vezi s budućnošću „Vagnera“, kao i da je plan Putina i Patruševa bio da potkopaju i neutrališu „Vagner“ grupu.
Prigožinova pres služba navodi i da su informacije o razgovorima Putina i Patruševa nedavno kružile ruskim i ukrajinskim Telegram kanalima, kao i da je Patrušev rekao ruskom predsedniku da od „Vagner“, za jedan i po do dva meseca, neće ostati ništa.
Patrušev je, navodno, već naredio promatranje i kontrolu nad kretanjem bivših boraca „Vagnera“, a Putin se s tim složio i zahvalio Patruševu na njegovim naporima da neutrališe „Vagner“, a posebno Jevgenija Prigožina”, stoji u objavi Prigožinove pres službe.
Međutim, ISW u svom izveštaju ističe da nije došao do ikakvih informacija koje bi sugerirase da su se dogodili takvi razgovori između Putina i Patruševa.
“Ne postoji potvrda ove teme, što sugeriše da je Prigožin iskonstruirao zaveru za promociju ’Vagnera’ i vlastitog ugleda”, objavio je ISW.
-
Poznat datum i dva scenarija ukrajinske ofanzive
Ukrajinska vojska počeće aktivna ofanzivna dejstva protiv ruskih trupa u kasno proljeće ove godine, piše američki list Politico.
Kako navodi izdanje, najvjerovatnije vreme za kontraofanzivu Oružanih snaga Ukrajine je maj.
Američka vojska žuri da prebaci naoružanje i opremu na bojno polje ali i da obučava ukrajinske snage, uoči velike ofanzive na Rusiju koja se očekuje krajem proleća.
Američki list naglašava da ukrajinska vojna komanda još nije u potpunosti odlučila o strategiji predstojeće kontraofanzive. Kako prenosi Politico, u Kijevu se razmatraju dva scenarija napada.
Prvi predviđa ofanzivu od Hersonske oblasti do Krima. Proterivanje Rusa sa Krimskog poluostrva predstavljao bi finalni udarac za Zelenskog i Zapad. Međutim, novinari iz politika ne veruju u uspeh takve akcije.
Činjenica je da je Rusija previše dobro ojačala odbranu Krima, a ukrajinska vojska jednostavno nema potreban broj ljudstva za probijanje ešalonirane odbrane.
Ostaje druga opcija, koja predviđa napredovanje Oružanih snaga Ukrajine na istok, a zatim na jug, u nadi da će se prekinuti snabdevanje južne grupacije ruskih trupa i preseći kopneni koridor prema Krimu. Upravo ovoj ideji, prema Politiku, naginje vojna komanda kijevskog režima.
Inače, u prilog ovoj verziji govori i pokušaj izviđanja na snazi u Zaporoškoj oblasti, koje su prethodnog dana organizovale Oružane snage Ukrajine. Pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti slični pokušaji, uprkos rizicima, biti nastavljeni.
-
Kina želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što prije
Kina je zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Ukrajini i želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što je prije moguće, izjavio je danas visoki kineski diplomata Ćin Gang u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom.
Ćin je rekao da se Kina nada da će sve strane ostati mirne, racionalne i uzdržane i nastaviti mirovne pregovore što je prije moguće, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping posjetiti ruskog predsjednika Vladimira Putina sljedeće sedmice i održati virtuelni sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kina, koja se uzdržala od osude Rusije zbog specijalne vojne akcije na Ukrajinu, pozvala je obje strane da pristanu na postepenu deeskalaciju koja bi vodila ka sveobuhvatnom prekidu vatre u svom dokumentu od 12 tačaka za političko rješenje ukrajinske krize.
U kineskom planu se takođe poziva na zaštitu civila i poštovanje suvereniteta, podsjeća “Reuters”, navodeći da je taj plan mlako dočekan u Moskvi i Kijevu.
-
Ukrajinci nemoćni. Priznali: “Ne možemo da ih oborimo”
Ukrajinska protivvazdušna odbrana je sposobna da obori pet tipova neprijateljskih projektila.
Međutim, ne može da pogodi rakete koje lete duž balističke putanje.
Kako prenosi Ukrinform, ovo je u intervjuu za Kanal 24 rekao portparol Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ignat.
“Koje rakete možemo da oborimo: Kalibr (3M14) – krstareće rakete morskog baziranja (koju neprijatelj napada iz Crnog mora), H-101/H-555/H-55 – krstareće rakete vazdušnog baziranja, R-500 (9M728) – krstareća raketa na kopnu iz kompleksa Iskander-K (analog “Kalibra”), H-59 je vođena raketa vazduh-zemlja, H-35 je raketa koja može da se lansira iz vazduha, sa mora, ili kao obalska protivbrodska raketa”, rekao je Ignat.
Istovremeno, prema njegovim rečima, Odbrambenim snagama je izuzetno teško da pogode balističke rakete koje se kreću veoma velikom brzinom. Konkretno, to su: 9M723 – balistička raketa “Iskander-M“; 9M79M – raketa Točka-U; projektili iz raketnih bacača; H-22 je nadzvučna protivbrodska krstareća raketa dugog dometa; R-800 – krstareća raketa kopnenog baziranja “Oniks“; H-47 – hipersonična aerobalistička raketa Kinžal; H-31P je protivradarska raketa avijacije.
“Sve ove rakete lete brzo – balističkom putanjom i zapravo padaju na cilj ogromnom brzinom. Da bi se oborilo ono što već pada, potrebni su specijalni protivvazdušni raketni sistemi”, objasnio je portparol.
Ignat je takođe napomenuo da je čak 30 odsto oborenih krstarećih raketa dokaz uspešnog rada PVO. Trenutno, glavni kompleksi koji su u službi Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine su Buk-M1 i S-300.
Kako prenosi Ukrinform, tokom noći i zore 9. marta ruska vojska je izvršila masivan raketni napad na Ukrajinu. Tokom vazdušne uzbune, eksplozije su odjeknule u Kijevu, Nikolajevu, Harkovu, Odesi, Zaporožju, Žitomiru, Kijevu, Ivano-Frankovsku, Hmeljničkom, Ternopolju i Lavovskoj oblasti.
Neprijatelj je lansirao 81 projektil iz različitih baza. Odbrambene snage Ukrajine uništile su 34 od 48 ruskih krstarećih raketa H-101/H-555 i Kalibr lansiranih 9. marta, a uništene su i 4 od 8 lansiranih bespilotnih letelica Šahed-136/131. Rusi su prvi put pustili odjednom 6 “Kinžala“, kojih u Ruskoj Federaciji ima oko 50.
-
Prva NATO država koja Ukrajini šalje borbene lovce
Poljski predsjednik Andrej Duda kaže da će njegova zemlja isporučiti četiri borbena aviona MiG-29 Ukrajini u “sljedećih nekoliko dana”, čime će Poljska postati prva zemlja NATO-a koja će isporučiti borbene avione Ukrajini.
Ukrajina je dugo hitno tražila ratne avione za borbu protiv ruskih snaga.
Poljska, jedna od najvjernijih pristalica Ukrajine u njenoj borbi protiv Rusije, često je prednjačila u uvjeravanju ponekad neodlučnih saveznika da Kijevu dostave teško oružje. Duda je nagovijestio da bi Poljska mogla poslati dodatne borbene avione sljedećih sedmica.
Slovačka, druga članica NATO-a, takođe će vjerovatno poslati aviona sljedećih sedmica.
Ukrajina je takođe zahtijevala borbene letjelice F-16 američke proizvodnje, ali je više puta odbijena.
SAD kaže da bi obuka ukrajinskih pilota na njima trajala predugo, a održavanje i logistika bili bi prekomplikovani za upravljanje tokom sukoba koji je u toku, prenosi “Npr”.
-
Novi izvještaj UN-a: Rusija i Ukrajina mogle bi biti krive za ratne zločine
Obje strane, ruska i ukrajinska, u sukobu, mogle bi biti krive za ratne zločine, prema izvještaju iz istrage koju podržava UN, objavljeno je danas.
Ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistemsko mučenje i ubijanje u okupiranim regijama, predstavljaju ratne zločine, navodi Vijeće za ljudska prava UN-a i dodaje da bi ruske snage mogle biti krive i za zločine protiv čovječnosti.
Izvješštaj je objavljen godinu dana nakon što je ruski vazdušni napad na pozorište u Mariupulju ubio stotine ljudi koji su se skrivali unutra.
U izvještaju se navodi da su ponovljeni napadi na ukrajinsku infrastrukturu koji su stotine hiljada ostavili bez grijanja i struje, kao i ono što se navodi kao “sistemska i raširena” upotreba mučenja takođe mogući zločin protiv čovječnosti od strane Rusa.
Autori izvještaja primijetili su navode o “malom broju” ratnih zločina od strane ukrajinskih snaga, uključujući i onaj za koji su rekli da je pod kaznenom istragom ukrajinskih vlasti.
Istraga je proizašla iz hitne rasprave nedugo nakon ruske specijalne vojne operacije prošle godine.
Nejasno je kako bi se izvješštaj mogao upotrijebiti protiv Rusije ili Ukrajine jer nijedna od njih nije potpisala Međunarodni kazneni sud, tijelo koje će najvjerovatnije saslušati takav slučaj, prenosi “Morning Star Online”.
-
UN optužile Rusiju za ratne zločine
Ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistematsko mučenje, jesu ratni zločini i eventualno zločini protiv čovečnosti, saopštile su Ujedinjene nacije.
Kako se dodaje, to je pokazala istraga UN-a.
Izveštaj o ljudskim pravima objavljen je godinu dana nakon ruskog napada na pozorište u Marijupolu kada je poginulo stotinu ljudi koji su bili unutra.Među potencijalnim zločinima protiv čovečnosti, izveštaj je naveo ponovljene napade koji su ciljali u ukrajinsku infrastrukturu, koji su ostavili stotine hiljada ljudi bez toplote i električne energije tokom najhladnijih meseci, kao i “sistematska i rasprostranjena” mučenja u više regiona pod ruskom okupacijom.
-
Gori zgrada ruske Federalne službe bezbjednosti, ima žrtava
Izbio je požar u zgradi koju koristi ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) u južnom gradu Rostovu.
Najmanje jedna osoba je poginula, a dvije su povrijeđene u požaru u zgradi ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) za region Rostov na Donu, saopšteno je danas iz Ministarstva za vanredne situacije.
“U požaru je jedna osoba poginula, a dvije su povrijeđene”, rekao je neimenovani izvor ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Isti izvor je izjavio da je požar izbio nakon eksplozije.
Gradska administracija istakla je da nema opasnosti po mještane okolnih zgrada.
Lokalni stanovnici su rekli da su čuli glasnu eksploziju prije požara, prenosi BBC.
Na dramatičnim snimcima na društvenim mrežama vidi se kako velika vatra guta dijelove zgrade, dok je dim vidljiv u cijelom gradu.
Ruski mediji prenijeli su vijest o požaru pozivajući se na hitne službe, rekavši da zgrada pripada regionalnom odsjeku granične patrole FSB-a.
Službe hitne pomoći su na mjestu požara, koji izgleda da bukti u prizemnoj zgradi u naseljenom dijelu grada.
FSB je ruska služba unutrašnje bezbjednosti i odgovorna je za kontraobavještajne poslove, bezbjednost granica i borbu protiv terorizma.